Osećaj normalnosti se vraća u britansku politiku nakon što je Konzervativna partija nominovala Rishija Sunaka za sledećeg premijera. Ipak, ogroman finansijski zadatak koji je pred Ujedinjenim Kraljevstvom nije rešen. Ono što će vlada dalje preduzeti na fiskalnom frontu će odrediti koliko će Banka Engleske morati da poveća kamatne stope – i sa kolikim ekonomskim bolom će se suočiti preduzeća i potrošači ove zime.
Finansijska tržišta su pozdravila Sunakovo imenovanje kao obećavajuću političku stabilnost, nakon što je katastrofalan polet Liz Truss ka ekonomskom rastu kroz nefinansirana smanjenja poreza uništio funtu i doveo do porasta prinosa na državne obveznice u poslednjih mesec dana. Sterling je oko 10 odsto jači u odnosu na dolar od rekordno niskog nivoa postignutog 26. septembra, dok su se prinosi na obveznice smirili sa povišenih nivoa koji su pogodili penzijske fondove.
Na vrhuncu nedavne krize, investitori u obveznice su bili spremni da naplate UK čak 20 milijardi funti dodatnih godišnjih troškova kamata. Prinosi će možda i dalje biti duplo veći (i više) nego na početku godine, ali Britanija više ne izgleda kao tržišni parija u odnosu na svoje kolege iz SAD i Evrope.
Važno je da s obzirom na to da se vlada više ne igra sa fiskalnom politikom, trgovci su smanjili očekivanja o pooštravanju centralne banke UK. Komentari zamenika guvernera BOE Bena Broadbenta prošle nedelje o tome da li zvanične kamatne stope moraju da porastu za onoliko koliko se trenutno procenjuje na finansijskim tržištima pomogle su da priguše spekulacije o vrhuncu, pojačane njegovom procenom da bi referentna stopa od pet odsto mogla da obriše čak pet odsto bruto domaćeg proizvoda. Njegova koleginica iz Odbora za monetarnu politiku Catherine Mann podržala je njegov stav tokom vikenda, rekavši da je rast možda bio preagresivan. Sledeće nedelje se očekuje povećanje od 75 baznih poena koje će zvaničnu stopu podići na tri odsto.