Evropska unija radi na predlogu za uvođenje ograničenja na određeni izvoz ka Sjedinjenim Američkim Državama kao moguću meru odmazde u okviru sveobuhvatnog trgovinskog rata koji je predsednik Donald Trump pokrenuo prošlog meseca.
Ograničenja bi se koristila kao sredstvo odvraćanja i primenila bi se samo ukoliko pregovori sa SAD, koje su uvele nove carine na oko 380 milijardi evra (432 milijarde dolara) robe iz EU, ne dovedu do zadovoljavajućeg ishoda, prema navodima osoba upoznatih sa planom.
Takva mera odmazde od strane EU predstavljala bi eskalaciju u sve većem trgovinskom ratu, jer bi mogla da izazove snažan odgovor iz Vašingtona. Trump je prošlog meseca zapretio uvođenjem carine od 50 odsto na kanadske metale nakon što je Ontario najavio planove za dodatnu naknadu na električnu energiju koja se izvozi u SAD.
Opširnije

EU odgovorila SAD - odlaže kontramere na čelik i aluminijum za 90 dana
Ova odluka doneta je svega nekoliko sati nakon što je predsednik SAD saopštio da na 90 dana pauzira uvođenje “recipročnih” carina.
10.04.2025

Energetski ultimatum Evropi je samo Trumpov blef
To je pregovaračka taktika koja ignoriše ekonomsku i fizičku realnost.
10.04.2025

Evropski fjučersi skočili nakon Trumpovog odlaganja carina
S druge strane, ovaj trgovinski spor izaziva zabrinutost u vezi sa ekonomskim izgledima.
10.04.2025

Šta donosi Trumpov carinski uragan
Za liberalne medije ove američke carine predstavljaju „najdublju, štetnu i nepotrebnu ekonomsku grešku u modernoj eri”.
04.04.2025
Ograničenje izvoza je jedna od nekoliko opcija koje EU razmatra, rekli su sagovornici koji su želeli da ostanu anonimni. Druge mogućnosti uključuju dodatne liste carina i ograničavanje učešća američkih kompanija u javnim nabavkama.
Portparol Evropske komisije odbio je da komentariše ove navode.
Sagovornici su odbili da iznose detalje o konkretnim ograničenjima koja EU razmatra, kao i o tome na koje sektore i proizvode bi se ona odnosila. Takve mere se inače mogu sprovoditi na različite načine, od kvota i licenci, pa sve do potpunih zabrana za određenu robu.
Obično su ovakva ograničenja usmerena na proizvode koji su ključni za određenu zemlju i koje je teško zameniti. Kina je ranije ovog meseca dodala sedam retkih metala, koji se koriste u svemu, od pametnih telefona do lekova, na svoju listu za kontrolu izvoza. SAD gotovo da nema kapacitete za preradu tih metala.
EU i SAD do sada su ostvarile veoma mali napredak u pregovorima čiji je cilj smirivanje sukoba. Uoči sastanka sa italijanskom premijerkom Giorgiom Meloni u četvrtak, Trump je izjavio da je "veoma uveren" da će doći do dogovora sa EU. Evropski zvaničnici se nadaju da bi italijanska premijerka mogla da ubedi Trumpa da svojim trgovinskim zvaničnicima da jasniji pregovarački mandat, rekli su neki od sagovornika.
EU je prošle nedelje pristala da odloži na 90 dana primenu seta protivmera za SAD zbog carina od 25 odsto koje je Trump uveo na izvoz čelika i aluminijuma iz EU. Taj potez je usledio nakon što je američki predsednik snizio takozvanu "recipročnu" stopu na većinu proizvoda iz EU sa 20 procenata na 10 za isti vremenski period.
Trump je takođe uveo carinu od 25 odsto na automobile i pojedine auto-delove, a njegova administracija nastavila je sa planovima za uvođenje carina na uvoz poluprovodnika i farmaceutskih proizvoda.

Trump je izjavio da je njegova globalna carinska ofanziva pokušaj da se proizvodni poslovi vrate u SAD i da se obezbede prihodi za produžetak poreskih olakšica.
Evropski komesar za trgovinu, Maros Sefcovic, sastao se u ponedeljak u Vašingtonu sa ministrom trgovine Howardom Lutnickom i trgovinskim predstavnikom Jamiesonom Greerom. Prema pisanju Bloomberga, Sefcovic je sa sastanka izašao sa nerzajšnjenim informacijama u vezi sa stavom SAD i sa poteškoćama u pokušaju da utvrdi ciljeve američke strane.
Unija već radi na planovima za nove protivmere u slučaju da ne dođe do dogovora nakon isteka roka od 90 dana. Predsednica Evropske komisije Ursula von der Leyen nagovestila je da bi još jedna opcija mogla biti uvođenje mera koje bi se odnosile na prihode od digitalnog oglašavanja američkih tehnoloških kompanija.
Dalja eskalacija izvan postojećih carina mogla bi zahtevati političke odluke iz prestonica zemalja članica pre nego što se izrade dodatni planovi, rekao je jedan od sagovornika.
- u saradnji sa Jorge Valero