Američke carine na robu iz Indije i Švajcarske možda deluju kao dalek problem, ali bi mogle da utiču i na Srbiju - kroz veze u trgovini sa tim zemljama. Koliko je Srbija zaista pogođena i da li postoji razlog za brigu?
Prošla nedelja možda je bila jedna od najznačajnijih ove godine na globalnom ekonomskom planu zahvaljujući nikome drugom do predsedniku SAD Donaldu Trumpu, čije su carine stupile na snagu i odrazila se na mnoga tržišta širom sveta. Čitav set carina, kojima se najavljuje stvaranje novog svetskog ekonomskog poretka, pogađa i male i velike privrede, a ovih dana u središtu pažnje su Indija i Švajcarska. Srbija je već pogođena carinama, a da li bi novi nameti tim zemljama mogli dodatno ugroziti srpski izvoz?
Zvaničnici Indije ovog leta i te kako imaju razloga za brigu, pošto je ta država prvo dobila carine od 25 odsto, pa potom i još toliko. Dakle, 50 odsto carine na indijsku robu, što je čini nepovoljnom za cirkulisanje na svetskom tržištu, a sve zbog toga što, kako su zvaničnici istakli, ta zemlja kupuje rusku energiju.
Opširnije

Ko najviše gubi zbog Trumpovih carina, a ko dobija
Očekuje se da će inicijative američkog predsednika Donalda Trumpa za stvaranje novog svetskog poretka, a kroz uvođenje niza novih carina, redukovati svetsku privredu i intenzivirati tenzije u odnosima SAD sa njenim saveznicima i rivalima.
11.08.2025

Liderka Švajcarske se suprotstavila Trumpu i to joj se obilo o glavu
Karin Keller-Sutter važi za pragmatičnog lidera, ali njeni oštri potezi doveli su je u sukob s američkim predsednikom.
08.08.2025

Trumpove carine stupile na snagu – novi test za svetsku ekonomiju
Nove sveobuhvatne carine Donalda Trumpa zvanično su stupile na snagu u četvrtak.
07.08.2025

Trump: Carine na lekove i poluprovodnike za nedelju dana
Predsednik SAD izjavio je da će carine na uvoz poluprovodnika i farmaceutskih proizvoda iz inostranstva biti uvedene "u narednih nedelju dana".
05.08.2025
Na drugom kraju Evroazije, Švajcarska je dobila carine od 39 odsto na izvoz u SAD, što je više od ranije najavljene carinske stope od 31 odsto iz aprila, te uništava nade da će dve zemlje postići povoljniji dogovor. Dok se zemlja, prema istraživanju Bloomberga, suočava sa smanjenim projekcijama godišnjeg rasta, predsednica Karin Keller-Sutter pokušala je da interveniše odlaskom u SAD. To se završilo neuspešno.
Indija i Švajcarska nisu među glavnim izvoznim destinacijama Srbije
Kako je Bloomberg Adria ranije pisala, saradnja Srbije i Indije mogla bi se ovako opisati: mi njima jabuke, oni nama Apple. To potvrđuju i poslednji zvanični podaci, prema kojima je voće vodeća izvozna klasa proizvoda, pri čemu je izvoz toga vredan 2,75 miliona dolara. Slede elektronske cevi, električni aparati, biljne masti i ulja, te oružje i municija.
Izveštaj Republičkog zavoda za statistiku (RZS) o konačnim podacima o spoljnoj trgovini za 2024. nije izdvojio vrednosti za Indiju, a kako je preneo India Briefing, trgovinska saradnja u poslednje vreme jača, te je tako vrednost izvoza Srbije u Indiju za 2023-2024. godinu iznosila 19,48 miliona dolara, beleživši rast od 31,1 odsto.
Međutim, odvojena rang-lista RZS pokazala je da Indija prošle godine nije bila ni među prvih 50 zemalja u koje Srbija izvozi, gledano prema vrednosti izvoza.
Prema mišljenju Gojka Zagorca, predsednika Asocijacije "Serbia does apples", u srpskom izvozu jabuka tržište Indije učestvuje sa dva do pet odsto, sa tendencijom rasta, i ne bi trebalo da novi nameti donesu veće probleme.
"Američke carine neće uticati na tržište jabuka u Indiji, zato što Indija ne izvozi jabuke u SAD. Indija proizvodi jabuke za svoje potrebe i, usled nedostatka jabuka, primorana je na uvoz. Ove sezone imamo situaciju da će po prognozama Indija imati veći rod u odnosu na prošlu godinu za nekih 33 odsto, odnosno ukupan rod je planiran na nivou od 2.600.000 tona jabuka, što se otprilike i poklapa sa njihovom potrošnjom", kaže on za Bloomberg Adriju.
U poslednjih par sezona, dodaje, Indija je uvozila jabuke najviše od Turske: 23 odsto od ukupnog uvoza jabuke, što će ove godine biti smanjeno usled manjeg roda u Turskoj, zatim Irana od 21 odsto, Avganistana i Italije od po osam do 10 odsto i, na kraju, Poljske od oko sedam odsto.
"Indija ove sezone neće preusmeravati svoju robu na druga tržišta, jer će sa svojom proizvodnjom da zadovolji svoju potrošnju", kazao je Zagorac.
Depositphotos
Rade Ljubojević, izvršni direktor kompanije Sirogojno Company, koja izvozi voće, kaže za Bloomberg Adriju da sve vrste trgovinskih i sličnih sankcija nanose ogromne štete svakoj privredi. "I ove koje je uvela Amerika naneće velike štete, koje je teško sagledati na početku jer koliko god da imate direktnog izvoza, svakako da mnogo više imate indirektnog. To se s vremenom konstatuje."
"Kada analiziramo izvoz zamrznutog voća iz Srbije, postoje firme koje izvoze u SAD koje će svakako imati posledice, smanjiće se izvoz, moraju da snižavaju cene da bi ostale konkurentne. Naša firma zasad nema značajnih ugovora sa firmama iz SAD. Izvoz za Indiju i Švajcarsku neće opasti, jer oni nemaju sopstvenu proizvodnju voća koje kupuju u Srbiji", kaže Ljubojević.
Kada je reč o Švajcarskoj, zvanični podaci za prošlu godinu takođe pokazuju da ni ona nije među glavnim izvoznim destinacijama za Srbiju - nalazi se na 28. mestu, s udelom u ukupnom izvozu koji je lane iznosio 0,8 odsto.
Više upita koje je Bloomberg Adria prosledila ovdašnjim kompanijama za koje se navodi da svoje proizvode izvoze u Indiju i Švajcarsku ostali su bez odgovora.
Politička uslovljavanja
Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije (PKS) objašnjava da je to što je Trump uveo toliko visoke carine Indiji prvenstveno akt vršenja političkog pritiska. "Od kad je počeo rat u Ukrajini, Indija uzima naftu od Rusije. Naravno, reč je o političkom pritisku. S druge strane, videli smo i da je Brazil dobio 50 odsto carine – obe zemlje su članice BRIKS-a. Tačnije, praktično svaka članica BRIKS-a je na neki način pogođena carinama predsednika Trumpa."
"Što se tiče Indije, vidimo da su oni uspeli da na neki način nastave da kupuju rusku naftu te da se neće povinovati ultimatumu SAD", objašnjava on za Bloomberg Adriju, a potom se osvrnuo i na Švajcarsku.
Kako kaže Stanić, kada govorimo o Švajcarskoj, predsednica Keller-Sutter je maltene bila u očaju da se susretne sa američkim zvaničnicima, međutim, nisu je primili na odgovarajućem diplomatskom nivou – primio ju je ministar spoljnih poslova, iako je možda trebalo to da bude predsednik.
Kent Nishimura/Bloomberg
"Problematično kod Švajcarske je bilo to što izvozi dosta zlata u SAD, ali nema rudnike zlata. Naime, ona uvozi grubo zlato koje potom prerađuje u poluge. Iako ove poluge imaju dodatnu vrednost, u smislu sirovine to svakako nije švajcarska sirovina", podsetio je. Američki predsednik nedavno je izjavio da uvoz zlata neće biti predmet američkih carina, nakon što je ranije tumačenje američkih carinskih službi izazvalo haos i konfuziju na globalnim tržištima plemenitih metala. "Zlato neće biti oporezovano carinama!", objavio je Trump na društvenim mrežama.
Pritom, dodaje predstavnik PKS, važno je napomenuti da je Švajcarska daleko značajnija u svom učešću na globalnom ekonomskom planu nego što je to Srbija, zbog čega se postavlja pitanje kako će Srbija proći u ovim pregovorima.
"Naravno, treba imati u vidu i da Švajcarska u Ameriku dosta izvozi lekove, koji su pod carinom od 39 odsto. Ostaje da se vidi ishod ovih carina, ali nisu svi proizvodi pod istim nivoom carina. Možemo reći da SAD uspevaju u svojoj nameri da 'disciplinuju' druge države. Dakle, jasno je da je situacija problematična, i to posebno za Srbiju - i direktno i indirektno", kaže on.
Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...