Privreda Srbije će u sledeće tri godine rasti brže od privrede evrozone, ali će taj rast biti skromniji nego u postpandemijskom periodu, jedan je od zaključaka iz ovogodišnjeg izdanja Bele knjige, koju izdaje poslovno udruženje Savet stranih investitora (FIC).
Privredni rast Srbije će tako u 2022, 2023, i 2024. godini iznositi 2,7 odsto, 2,5 i 2,2 odsto, dok ni u 2025. godini neće preći trag od tri odsto, već će ostati za 0,2 procentna poena ispod njega, procenjuju se u ovogodišnjem izdanju Bele knjige, objavljenom u utorak.
"Očekuje se ozbiljan pad BDP-a u evrozoni 2023. godine, uz recesiju u Nemačkoj i Italiji, koje su ključna izvozna tržišta Srbije", navodi se u saopštenju.
"Predviđamo usporavanja privrednog rasta u Srbiji, ali ne i recesiju kao 2020. Inflacija će rasti do kraja godine, potom se smiriti i ostati iznad ciljanog koridora", dodaje se.
Nedostaju privatne investicije
Tek nakon 2025. godine, kada se svetska privreda bude stabilizovala, i investicije će moći da ponovo preuzmu svoju ulogu pokretača privrednog rasta, navodi se u izveštaju, uz napomenu da Srbija i dalje ne stoji sjajno po tom pitanju.
Kako bi ostvarila održivu stopu rasta od pet odsto, Srbiji je potrebno da u BDP-u investicije učestvuju sa barem 25 odsto. Kako se navodi, učešće investicija u BDP u Srbiji konstantno je ispod ciljanog nivoa.
"Problem nedovoljnog ulaganja leži u niskom nivou privatnih investicija, koje bi morale da porastu od tri odsto do četiri odsto BDP-a. S druge strane, javne investicije rastu i približavaju se šest odsto BDP-a. To bi bilo u redu da ovaj iznos ne uključuje neproduktivna ulaganja u vojnu opremu (između 0,6 odsto i 1,0 odsto BDP-a)", navodi se.
Iz Saveta stranih investitora takođe upozoravaju da bi novi aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom mogao da podrazumeva i fiskalno pooštravanje u narednoj godini, što bi moglo dovesti do smanjenja javnih investicija.
Napredak po svakoj četvrtoj preporuci
Bela knjiga je izdanje karakteristično po preporukama koje investitori daju državnim vlastima, a tiču se poslovne klime u zemlji. Ove godine su iznete 372 preporuke u 10 prioritetnih oblasti.
Od 345 prošlogodišnjih preporuka, napredak je ostvaren u četvtini, dok u 75 odsto slučajeva nije bilo napretka, naveli su autori.
Po metodologiji FIC-a, najviša ocena je tri, a najniža jedan. Najviše ocene su ove godine poneli digitalizacija i elektronsko poslovanje (2,57), farmaceutska industrija (1,71), i borba protiv nedozvoljene trgovine i inspekcijski nadzor (1,57), dok su radno-pravni odnosi i porezi ostali vrlo blizu minimumu sa ocenama 1,06 i 1,04.
EU i dalje prioritet
Iz saveta su takođe upozorili da je usklađivanje Srbije sa spoljnom politikom Evropske unije po pitanju sukoba u Ukrajini ključni prioritet, uzevši u obzir ekonomske posledice i povezanost privrede Srbije sa privredama u evrozoni.
Premijerka Ana Brnabić, koja je prisustvovala predstavljanju izveštaja, tvrdi da je Srbija učinila dovoljno da ubedi investitore da je Srbija i dalje zemlja u koju treba ulagati.
Bloomberg
"Mi smo spremili jedan dokument koji na jasan način objašnjava poziciju Srbije i taj dokument slali svima koji su bili zainteresovani. Taj dokument je imao dovolno argumenata da do sada ne da nismo imali odustajanje od strane investitiora, već imamo više investicija u 2022. nego što smo imali rekordne 2021. godine", rekla je premijerka u odgovoru na pitanja novinara.
Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...
Posle više od tri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu, srpski IT sektor bogatiji je za stotine ruskih startapova i nekoliko velikih kompanija, ali gotovo da nema partnerskih poduhvata sa srpskim firmama.
Srbija je u poslednjih nekoliko godina imala velike uspehe u finansijskom sektoru i u 2024. ocenjena je kao zemlja investicionog ranga, kaže guverner NBS
Situacija sa carinama koje američka administracija uvodi ostatku sveta komplikuje se sa novim najavama predsednika Donalda Trumpa o recipročnim i nametima na uvoz bakra.
Muzički festival Exit je za Bloomberg Adriju potvrdio navode da je potpisao sporazum s egipatskom kompanijom o kreiranju novog festivala ispred piramida 2026. godine.
Situacija sa carinama koje američka administracija uvodi ostatku sveta komplikuje se sa novim najavama predsednika Donalda Trumpa o recipročnim i nametima na uvoz bakra.
Očekuje se da bi zajednički gasovod sa Rumunijom mogao da bude izgrađen u naredne dve i po godine, a sa Severnom Makedonijom za tri do tri i po godine, najavljeno je iz Ministarstva energetike.
Unesite svoju imejl adresu na koju ćemo Vam poslati link za obnovu lozinke.
Premašen je maksimalan broj uređaja. Ako ste vlasnik naloga, kliknite na "Pošalji prijavu putem e-pošte" da biste primili e-poštu s linkom za prijavu. Pratite link i moći ćete da upravljate uređajima povezanim s vašim nalogom.
Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...