Tri godine nakon što je Hrvatska među prvima u svetu uvela digitalne vize, Dubrovnik se našao među vodećim destinacijama za digitalne nomade. Naime, ovaj hrvatski grad zauzima 16. mesto na listi najboljih mesta za ovu grupu radnika, prema istraživanju britanske firme Savills.
Nalazi se odmah iza Dubaija, Abu Dabija, Malage, Majamija, Lisabona i drugih poznatih svetskih gradova, a digitalni nomadi - koji spajaju nespojivo, odnosno posao i putovanje - smatraju da je popularni hrvatski grad mesto u kojem dobijaju najbolje od posla i života.
"Ovo je još jedna potvrda prepoznatljivosti Dubrovnika. Veliko mi je zadovoljstvo što je grad uvršten na listu najboljih za digitalne nomade. Ovo priznanje potvrđuje naše napore da Dubrovnik postane destinacija koja nudi sve što je potrebno modernim profesionalcima koji svoj posao obavljaju iz bilo kojeg dela sveta", ističe za Bloomberg Adriju gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.
Opširnije
Top 15 zemalja za radnike na daljinu - nijedna iz Adria regiona
U vreme kada se mogućnosti za fleksibilan rad sve više smanjuju, prilike za digitalne nomade nastavljaju da rastu.
30.07.2024
Da li vam lični postovi na Linkedinu mogu pomoći da nađete posao?
Generacija Z pokreće rast broja prijava na LinkedIn dok sve više ulaze u profesionalni svet. Oni takođe pokreću promenu sadržaja na ovoj stranici.
20.08.2024
Radni vek u Srbiji biće duži nego u Hrvatskoj, a kraći nego u Sloveniji
Očekivani prosečni radni vek za petnaestogodišnjake u Srbiji, na osnovu analize obrađene prošle godine, bio je kraći od evropskog proseka i iznosio je 34,8 godina.
13.08.2024
Koliko srpskog poslodavca košta radnik kojeg mora da zameni?
Vest da Ikea na globalnom nivou gubi 5.000 dolara svaki put kada jedan radnik da otkaz - dobar je povod da začnemo temu fluktuacije u kompanijama.
30.07.2024
Dodaje kako su, vodeći se time, pokrenuli i stranicu Dubrovnik Long Stay koja pruža ključne informacije i resurse za digitalne nomade koji planiraju duži boravak u gradu.
"Uz to, otvorili smo i kancelariju za digitalne nomade u prostoru TUP-a koji je otvoren svim danima, a njegovo korišćenje je potpuno besplatno. Dubrovnik, sa svojom bogatom istorijom i razvijenom infrastrukturom, postaje sve privlačnija destinacija za digitalne nomade i radujemo se tome što sve više ljudi to prepoznaje, jer, uz to što je predivna turistička destinacija, Dubrovnik je sada i dom globalnoj zajednici digitalnih nomada. Mi smo svakako posvećeni tome da im, pritom, pružimo najbolju moguću podršku", navodi Franković.
Ko su digitalni nomadi
Digitalni nomadi su ljudi koji svoj posao obavljaju na daljinu, iz inostranstva. Za posao koriste digitalne tehnologije, pa mogu raditi sa bilo kojeg mesta na svetu. Za boravak najčešće biraju tople zemlje, a privlače ih destinacije sa dobrom povezanošću vazdušnog saobraćaja, modernom infrastrukturom (internet), dobrim klimatskim uslovima, kvalitet života i niske cene.
Prema Zakonu o strancima Republike Hrvatske, digitalni nomadi su državljani trećih zemalja - zaposleni ili oni koji obavljaju rad putem komunikacijske tehnologije za tuđu ili svoju firmu koja nije registrovana u Hrvatskoj. Takođe, zakon definiše i da te osobe ne smeju da obavljaju poslovne aktivnosti ili pružaju usluge poslodavcima na području Hrvatske.
Broj digitalnih nomada u svetu je, prema procenama, prošle godine porastao na 35 miliona, a njihov broj raste i u Hrvatskoj. Zbog svoje privlačnosti digitalnim nomadima, Hrvatska je pre tri godine među prvima uvela vizu za digitalne nomade, odnosno vrstu boravišne dozvole namenjene državljanima van EU koji žele da duže žive i rade u Hrvatskoj.
"Hrvatska je već nekoliko godina među najpopularnijim zemljama za digitalne nomade. U 2021. godini bila je druga zemlja u Evropi i sedma (...) u svetu koja je uvela dozvolu za digitalne nomade i time im omogućila boravak u Hrvatskoj na godinu dana", ističe za Bloomberg Adriju Jan de Jong, suosnivač i predsednik Udruženja digitalnih nomada Hrvatska (DNA Hrvatska).
Digitalni nomadi u Hrvatskoj
Nije neobično da se hrvatski grad našao među brojnim svetskim lokacijama, jer Hrvatska digitalnim nomadima nudi stvari poput odličnog životnog stila te predivne i raznolike prirode, smatra De Jong.
"Od planina do ostrva, dobre infrastrukture poput interneta i 'coworking' prostora. Osim toga, lokalno stanovništvo odlično govori engleski, (privatno) zdravstvo je dobro i pristupačno, te država ima odličnu povezanost s ostatkom Evrope. Važno je i što je Hrvatska vrlo sigurna zemlja, što posebno znači mladim ženama koje putuju same", navodi De Jong.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, najviše digitalnih nomada u Hrvatskoj je iz Rusije, Ukrajine, SAD i Velike Britanije.
Prošle godine je u Hrvatskoj boravilo 710 digitalnih nomada, dok je u prvih šest meseci 2024. godine njih 652 dobilo dozvolu za vizu. Broj je u realnosti verovatno i veći, jer se on odnosi samo na stanovnike trećih zemalja koji su dobili odobrenje za digitalnu vizu, dok digitalni nomadi iz Evropske unije ne moraju da podnose zahtev.
Ipak, te brojke nikako ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo, jer bi dolazak digitalnih nomada mogao biti veoma značajan za Hrvatsku. S obzirom na to da je proteklih 15 godina Hrvatsku napustilo više od 500.000 ljudi, i to uglavnom mladih i talentovanih, prema mišljenju De Jonga, dolazak digitalnih nomada može pomoći zemlji da reši problem odliva mozgova.
"Privlačenje digitalnih nomada znači privlačenje uglavnom mladih i kvalifikovanih ljudi da (privremeno) žive u Hrvatskoj. Ova grupa ljudi, takođe, donosi ekonomsku korist zemlji, jer će tu živeti i trošiti svoje prihode", objašnjava.
Prostor za napredak
Upravo zbog toga De Jong smatra kako bi ideja da Hrvatska postane odlično mesto za digitalne nomade trebalo da bude ugrađena unutar državne strategije. Međutim, u tom smislu ipak postoje neki problemi.
Na primer, De Jong navodi kako je Hrvatska poslednjih godina postala prilično skupa za život, a to je stvar koju digitalni nomadi ne vole i zbog toga mnogi istražuju druge zemlje pre nego što dođu u Hrvatsku. Poređenja radi, Lisabon je pre dve godine bio na vrhu lestvice najpoželjnijih destinacija za digitalne nomade, a sada je pao na peto mesto s obzirom na to da su kirije tamo porasle 31 odsto na godišnjem nivou.
Osim toga, De Jong dodaje i da u ovom trenutku privlačenje digitalnih nomada zavisi od privatnog sektora koji čini male napore, kao i od lokalnih inicijativa koje organiziraju lokalne turističke zajednice, a to nije ni približno dovoljno.
"Hrvatska je sjajno krenula kada je 2021. godine uvela vize za digitalne nomade. Kako smo bili među prvim zemljama koje su to učinile, dobili smo mnogo (besplatnog) publiciteta širom sveta. Međutim danas, osim obrade zahteva za vize za digitalne nomade, država ne čini mnogo", smatra De Jong.
Jedan od problema je pomenuto ograničenje od godinu dana za boravak digitalnih nomada, jer - iako se privremeni boravak može produžiti - to je moguće tek šest meseci nakon isteka validnosti vize, što znači da digitalni nomad mora da napusti Hrvatsku, a onda tek posle pola godine može ponovo da podnese zahtev za privremeni boravak.
"Po mom mišljenju, Hrvatska bi trebalo da omogući obnovu viza za digitalne nomade, te da olakša i ubrza podnošenje zahteva", navodi De Jong.
Međutim, uprkos svemu tome, hrvatske destinacije poput Dubrovnika uspevaju da privuku digitalne nomade, ali kako bi se priča nastavila i potencijal digitalnih nomada zaista iskoristio, Hrvatska mora da se okrene realnom prostoru za poboljšanje.