Konzorcijum devet evropskih banaka, među kojima su i giganti kao što su ING i UniCredit, osniva novu kompaniju za izdavanje stabilnog novčića vezanog za evro. Time žele da umanje dominaciju SAD na polju digitalne kripto-imovine.
Pored ING-ja i UniCredita, u konzorcijumu su i Banca Sella, KBC, Danske Bank, DekaBank, SEB, CaixaBank i Raiffeisen Bank International. Trebalo bi da nova kompanija, sa sedištem u Amsterdamu, lansira svoj stabilni novčić u drugoj polovini naredne godine.
Stabilni kripto-novčići su dizajnirani tako da održavaju konstantnu vrednost u odnosu na tradicionalne fiat valute. Pomoću tehnologije blokčejna i kriptografskih mehanizama, mogu se jednostavno i trenutno prenositi putem internet protokola.
Opširnije
Kada se centralne banke aktiviraju na Instagramu, pripremite se na transfer blama
Gospodari monetarne politike okreću se društvenim mrežama kako bi doprli do mladih.
15.04.2025
Kriptovalute, inflacija, obveznice - vaš vodič za investicije u godini rizika
Postavili smo stručnjacima osam pitanja o tome kako najbolje upravljati ličnim finansijama u 2025. godini.
14.04.2025
Bankama ide odlično, ali neće se ponoviti 2024.
Finansijski sektor je prošle godine bio definitivni pobednik evropskog tržišta kapitala, a rast cena akcija banaka u Adria regionu nadmašio je rast ostalih u Evropi.
10.04.2025
Zlatna groznica zahvatila je i Adria region
Kontinuirani rast vrednosti zlata u poslednjih nekoliko godina kulminirao je u martu ove godine, kada je cena plemenitog metala prvi put u istoriji premašila psihološku granicu od tri hiljade dolara po unci.
31.03.2025
Ko će pobediti u sukobu bankarskog Davida i Golijata
Invazija neobanaka u Adria regionu najviše se oseća u Sloveniji i Hrvatskoj, a Srbija je postala destinacija odakle evropske neobanke vode operacije.
12.02.2025
Njihova upotreba je poslednjih godina eksplodirala, posebno među kripto-trgovcima, ali se sve više koriste i u drugim vrstama digitalnih plaćanja i prekograničnih transakcija. Ubedljivo najveći deo ovih novčića podržan je američkim dolarom.
Prema nedavno objavljenom izveštaju Banke Italije, globalna tržišna kapitalizacija stabilnih novčića iznosi oko 300 milijardi dolara, pri čemu stabilni novčići denominovani u evrima čine samo pet odsto ukupne kapitalizacije.
Bloomberg
"Inicijativa će obezbediti pravu evropsku alternativu tržištu stabilnih novčića, koje trenutno dominiraju SAD, i doprineće strateškoj autonomiji Evrope u oblasti plaćanja", poručile su banke prilikom najave projekta.
Naglasile su da će inicijativa stvoriti token koji će moći da se koristi za brza i niskobudžetna plaćanja i poravnanja.
"Digitalna plaćanja su ključna za nove platne i finansijske tržišne infrastrukture denominovane u evrima. Ona omogućavaju značajnu efikasnost i transparentnost, zahvaljujući programabilnim funkcionalnostima blokčejn tehnologije i 24/7 trenutnim prekograničnim poravnanjima. Verujemo da ovaj razvoj zahteva sveobuhvatan pristup cele industrije, te je ključno da banke prihvate jedinstvene standarde", rekao je Floris Lugt, šef za digitalnu imovinu u ING i zajednički javni predstavnik inicijative.
Šta će uraditi ECB, koja je otvoreno skeptična prema stabilnim novčićima i kripto-industriji uopšte? Delimično i zbog toga što stabilni novčići direktno konkurišu planiranom uvođenju digitalnog evra.
Predsednica ECB Christine Lagarde je u junu upozorila evropske poslanike da privatno izdati stabilni novčići predstavljaju rizik za monetarnu politiku i finansijsku stabilnost. Kao sigurniju alternativu istakla je uvođenje digitalne verzije zajedničke evropske valute i pozvala poslanike da usvoje zakonodavstvo koje bi omogućilo izdavanje digitalnog evra.
"Stabilni novčići se izdaju sa obećanjem da će održavati stabilnu vrednost u odnosu na referentnu imovinu. Zasad se pretežno koriste kao most do kripto ekosistema i iz njega, kao i sredstvo za lakšu trgovinu kripto-imovinom. Ali istovremeno teže da preuzmu i tradicionalnije uloge, kao što je da služe kao sredstvo razmene", rekla je Lagarde u govoru u septembru.
"Na prvi pogled, ovi subjekti i aktivnosti mogu delovati kao nešto novo. Ali ne moramo da čekamo da sazru da bismo shvatili da kroz sporedna vrata ponovo uvode stare vrste rizika... To su rizici koji su nadzornicima i regulatorima odavno dobro poznati", dodala je Lagarde.
Iako se ECB snažno zalaže za uvođenje digitalnog evra, neke komercijalne banke protive se toj ideji, strahujući da bi klijenti mogli masovno da prenesu novac iz banaka u digitalne novčanike koje bi omogućila ECB.
Na to su upozorili i u Udruženju banaka Slovenije, koje inače podržava digitalni evro. Ako bi korisnici masovno preusmerili sredstva iz depozita u digitalni evro, to bi moglo da oslabi likvidnost i kapitalnu snagu banaka, pa čak i da poveća rizik brzog povlačenja sredstava (bank run), navode u udruženju. Uvođenje digitalnog evra bi takođe bankama donelo velike troškove, jer bi zahtevalo investicije u infrastrukturu.
U Banci Slovenije, koja se "ne izjašnjava o konkretnim poslovnim inicijativama pojedinih aktera na tržištu, poput komercijalnih banaka", objasnili su razliku između digitalnog evra i stabilnih novčića.
Digitalni evro bi bio "novac centralne banke", kažu u Banci Slovenije, odnosno tzv. CBDC. "To znači da bi mu pokriće obezbeđivala centralna banka i bio bi dizajniran tako da zadovolji potrebe korisnika. Zato bi bio bezrizičan. Uz to bi štitio privatnost i obezbeđivao zaštitu podataka. Centralne banke imaju zadatak da očuvaju vrednost novca, bilo da je u fizičkom ili digitalnom obliku."
Nasuprot tome, stabilnost i pouzdanost stabilnih novčića zavisi od entiteta koji ih izdaje i od toga koliko je verodostojno i sprovodivo njegovo obećanje da će očuvati vrednost tih novčića kroz vreme. Osim toga, privatni izdavaoci mogu koristiti lične podatke korisnika u komercijalne svrhe.
U Udruženju banaka Slovenije za Bloomberg Adriju su izjavili da nemaju neposredne informacije o projektu grupe evropskih banaka, pa ga ne mogu komentarisati.
"Generalno, u Udruženju pratimo inicijative koje se odnose na razvoj digitalnih finansijskih usluga, uključujući rešenja u vezi sa digitalnim evrom i drugim oblicima digitalne imovine. Takvi projekti su uobičajeno predmet razmatranja nadležnih evropskih institucija i pojedinačnih banaka, odnosno njihovih grupa", naveli su iz udruženja.
Christine Lagarde/Bloomberg
U slovenačkom bankarskom udruženju takođe kažu da bi slovenačke banke i štedionice o eventualnom učešću u takvim inicijativama odlučivale samostalno, u skladu sa svojom poslovnom strategijom i regulatornim okvirom.
Iz najveće slovenačke banke NLB poručili su samo da "pažljivo prate razvoj stabilnih novčića", ali trenutno nemaju potvrđene planove za njihovu implementaciju.
Izdavanje stabilnih novčića u EU je dozvoljeno ukoliko izdavač dobije licencu po uredbi MiCA, kojom se reguliše kripto-industrija u EU. MiCA zahteva od izdavača da investitorima u EU uvek omoguće otkup svojih sredstava po nominalnoj vrednosti. Osim toga, izdavači moraju značajan deo rezervi držati u bankovnim depozitima.
ECB se protivi tzv. šemama sa više izdavača, u kojima evropski i neevropski entitet zajedno izdaju zamenljive stabilne novčiće. U takvim slučajevima, zahtevi iz MiCA regulative se ne primenjuju na neevropskog izdavača.
U slučaju masovnog otkupa, investitori bi prirodno radije unovčili novčiće u jurisdikciji sa najsnažnijim zaštitnim mehanizmima, što bi verovatno bila EU, kažu u ECB. Međutim, rezerve koje se drže u EU možda neće biti dovoljne da pokriju tako koncentrisanu potražnju.
Dok SAD pod administracijom Donalda Trumpa široko prihvataju novu kripto-industriju, a posebno stabilne kripto-novčiće vezane za dolar, Evropa se zatvara. Guverner francuske centralne banke Francois Villeroy de Galhau nedavno je pozvao na pooštravanje ključnog evropskog regulatornog okvira za digitalnu imovinu, koji trenutno omogućava kripto-kompanijama da dobiju licencu u jednoj članici EU i potom posluju širom cele 27-člane unije putem tzv. putnog pasoša.
ECB, prema podacima Bloomberga, navodno traži podršku za zabranu stabilnih novčića koji bi se izdavali istovremeno u EU i u drugim jurisdikcijama. Time bi mogla doći u sukob sa kompanijama kao što su Circle Internet i Paxos, koje posluju prekogranično.
Circle je najveći izdavač stabilnog novčića vezanog za evro (EURC) i ima odobrenje prema regulativi MiCA. Tether, najveći izdavač stabilnih novčića na svetu, odlučio je da ne traži licencu po evropskoj regulativi MiCA i da neće poslovati na tržištu EU. Zbog toga su kripto-berze morale da uklone Tetherove stabilne novčiće iz ponude za evropske korisnike. Čini se da je sada na udaru i američka kompanija Circle.
Izveštaj Deutsche Bank o stabilnim novčićima, objavljen u septembru, ukazao je na suštinsku dilemu: naročito zemlje u razvoju sve češće prihvataju stabilne novčiće vezane za američki dolar kao zamenu za lokalne depozite i gotovinu. "To je izazvalo globalnu monetarnu dilemu: države bi morale da prihvate stabilne novčiće ili rizikuju da zaostanu. Evropa je pod naročito velikim pritiskom", navodi se u izveštaju.