Američki trgovinski partneri žure da zaključe nove trgovinske sporazume kako bi ublažili udar Trumpovog protekcionističkih mera.
Kanada uvozi više automobila iz Meksika nego iz SAD. Kina je u sezoni žetve zaobišla američke proizvođače soje i sada je kupuje od južnoameričkih uzgajivača. Indija i Kina obnavljaju međusobne direktne letove i ponovo trguju retkim zemnim metalima, stavljajući tačku na višegodišnji period zategnutih odnosa.
Nove konture globalne trgovine počinju da se naziru dok vlade redefinišu i menjaju trgovinske saveze, a kompanije traže druga tržišta kako bi izbegle američke carine koje su najviše još od 1930-ih.
Opširnije
EU odbila zahtev SAD da ublaži tehnološka pravila za niže carine
Antimonopolska komesarka Evropske unije odbacila je mogućnost ublažavanja tehnoloških propisa bloka zemalja.
25.11.2025
Trump smanjuje carine na govedinu i kafu zbog visokih cena
Donald Trump izdao je u petak uredbu kojom se smanjuju carine na govedinu, paradajz, kafu i banane, što je usmereno na smanjenje troškova prehrambenih proizvoda dok administracija trpi pritisak birača da snizi cene svakodnevnih dobara.
15.11.2025
Trump priprema smanjenje carina kako bi spustio cene
Predsednik SAD Donald Trump priprema značajna smanjenja carina kako bi ublažio visoke cene hrane, kao i niz novih trgovinskih sporazuma - među njima i okvirne dogovore sa Argentinom, Gvatemalom, Salvadorom i Ekvadorom - u pokušaju da odgovori na zabrinutost birača zbog rasta troškova života.
14.11.2025
Manje ekonomije se takođe prilagođavaju svetu u kome pristup američkim potrošačima i kompanijama sve više košta. Peru traži kupce u Aziji za svoje borovnice, a Lesoto koji proizvodi tekstil, okreće se Aziji, Evropi i ostatku Afrike. Grupa 14 zemalja, među kojima su Novi Zeland, Singapur, Švajcarska i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), formirala je partnerstvo radi podsticanja trgovine i investicija.
Globalna ekonomija prkosila je očekivanjima da će doći do recesije ako se istom merom uzvrati na carine predsednika Donalda Trumpa. Umesto toga, američko okretanje protekcionizmu pokazalo je koliko je preostalih 85 odsto svetske trgovine koja se odvija izvan SAD otporno. Svetska trgovinska organizacija (STO) u oktobru je revidirala svoju projekciju stope rasta robne trgovine za 2025. godinu sa 0,9 odsto na 2,4 odsto, uglavnom zbog efekata takozvane ranije realizovane trgovine, odnosno pomeranja uvoza i izvoza unapred, pre nego što carine stupe na snagu. U svom najnovijem izveštaju World Economic Outlook (Svetski ekonomski izgledi, prim. prev.), objavljenom 14. oktobra, Međunarodni monetarni fond (MMF) navodi da je ta dinamika ove godine pomogla da se održi obim trgovine, ali da se očekuje da će rast biti u proseku 2,9 odsto tokom 2025–2026. umesto 3,3 odsto koliko se prognoziralo pre godinu dana.
"Očigledno je da se preduzimaju koraci na formiranju novih savezništava, da se prodube postojeći odnosi i da se stvore novi", kaže Cecilie Malmström, bivša evropska komesarka za trgovinu, koja je sada saradnica u Institutu Peterson za međunarodnu ekonomiju.
Transportne kompanije, operateri luka i druge kompanije koje se bave teretom prvi imaju priliku da uoče promene. Suočeni sa trgovinskim barijerama SAD, kineski proizvođači aktivno traže alternativna tržišta, kaže Christian Gonzalez, izvršni potpredsednik kompanije International Container Terminal Services Inc, koja upravlja lukom u Manili, na Filipinima, a čije su akcije ove godine porasle za gotovo 30 odsto. "Ovo bi se moglo pokazati kao vrlo pozitivno za nas", kaže on o preusmeravanju trgovine. "Globalna trgovina će nastaviti da se odvija."
Promene u protoku robe širom sveta zasad su više blage nego seizmičke, ali počinju da se vide u podacima. Rast kineskog izvoza u avgustu bio je najslabiji u poslednjih šest meseci, pri čemu je izvoz u SAD pao za 33 odsto. S druge strane, izvoz u trgovinski blok koji čine 10 zemalja jugoistočne Azije (ASEAN, prim. prev.), porastao je za gotovo 23 odsto u tom mesecu, dok je izvoz u Evropsku uniju (EU) skočio za 10 odsto, a u Afriku za 26 odsto. Ove brojke ukazuju da druga najveća svetska ekonomija i dalje na putu da ove godine ostvari rekordni trgovinski suficit od 1,2 biliona dolara.
Kompanija Clarksons Plc, koja pruža podatke o pomorskoj industriji, predviđa smanjenje obima transporta od skoro tri odsto ove godine u transpacifičkom koridoru, glavnoj trgovinskoj ruti između SAD i Kine. Međutim, sve druge pomorske rute beleže rast, mada umereniji nego 2024. godine.
Globalna trgovina se ne zaustavlja već usporava - Promena obima kontejnerskog transporta u odnosu na prethodnu godinu, odabrane trgovačke rute | Bloomberg
"Sasvim je jasno da crtamo novu mapu međunarodne trgovine", kaže Ina Simonovska, vanredna profesorka ekonomije na Univerzitetu Kalifornije u Dejvisu. "Biće tu još mnogo bilateralnih trgovinskih sporazuma između država" i grupa država, predviđa ona.
Predsednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da su ona i drugi zvaničnici u Briselu potpuno usredsređeni na to da se lista od 76 trgovinskih partnerstava EU proširi, što uključuje i ubrzavanje pregovora koji se otežu godinama. U zemljama EU je u toku proces ratifikacije sporazuma sa Mercosurom, zajedničkim tržištem zemalja južne Amerike sa 780 miliona potrošača. Na tom sporazumu se radi već 25 godina. EU je u septembru potpisala sporazum o slobodnoj trgovini sa Indonezijom, najvećom ekonomijom jugoistočne Azije, nakon gotovo decenije pregovora. Slično tome, pregovori o sporazumu između EU i Australije, koji se vode od 2017, dobili su na zamahu u junu (EU i Australija su 4. juna obnovile pregovore posle višegodišnjeg zastoja, prim. prev.). "Tekući trgovinski pregovori su dobili podstrek, a neki bi mogli da budu i konačno dovršeni", kaže Simon Evenett iz poslovne škole IMD u Lozani, u Švajcarskoj, koji prati dešavanja u trgovini širom sveta.
Iako se trgovina pokazala otpornom, Eswar Prasad, profesor ekonomije na Univerzitetu Kornel i stručnjak za trgovinu, upozorava da bi u žurbi da se zaključe bilateralni ili regionalni sporazumi mogle biti istisnute manje ekonomije koje su se oslanjale na sistem zasnovan na pravilima koja postavlja STO. "Prelazak sa sistema u kome se sve zemlje pridržavaju zajedničkog skupa pravila na onaj u kome je svaka zemlja sama za sebe, doneće mnogo suroviji svet zemljama koje nemaju ekonomsku težinu SAD", kaže Prasad.
Postavlja se, na primer, pitanje kako će se snaći mala država Istočni Timor, najnovija članica STO. Sa populacijom od svega 1,4 miliona ljudi i bruto domaćim proizvodom po stanovniku od oko 1.300 dolara, ta zemlja jugoistočne Azije prošla je kroz godine nestabilnosti nakon što je 2002. stekla nezavisnost od Indonezije. Uprkos naporima Trumpove administracije da tri decenije staru STO učini suvišnom, između ostalog i uskraćivanjem finansiranja, António da Conceição, predstavnik Istočnog Timora pri Kancelariji Ujedinjenih nacija u Ženevi, i dalje se nada da će članstvo u STO pomoći njegovoj zemlji da diverzifikuje ekonomiju zavisnu od nafte, otvaranjem novih tržišta za izvoz kafe, vanile i voća. "Mi smo zemlja koja je spremna da uči od drugih", kaže Da Conceição, koji je pokrenuo pregovore o pristupanju STO dok je bio ministar trgovine od 2012. do 2015. godine.
Zbog Trumpovog trgovinskog rata trpe i Amerikanci. Ben Knepler vodi kompaniju True Places iz Volingforda, u Pensilvaniji, koja dizajnira baštenske stolice i proizvodi ih u Kambodži. Prestao je da uvozi svoje proizvode u SAD jer je zbog carina njegov poslovni model postao neodrživ. Umesto toga, sada traži kupce u inostranstvu u nadi da će sačuvati firmu. "Pomalo je apsurdno što uopšte razmatramo ovakvu mogućnost", kaže Knepler. "Eto dokle smo došli, razmišljamo o tome da budemo američka kompanija koja ne posluje u SAD."
- U saradnji sa Brendanom Murrayem i Jorgeom Valerom.