Donedavno, svaki novi lek je morao da bude pretklinički testiran na životinjskim modelima, ali sada, barem u SAD, Zakon o modernizaciji FDA 2.0 postavio je stazu ka korišćenju alternativa. Organi na čipu su jedna od opcija koja se istražuje za ubrzavanje otkrivanja i razvoj lekova na znatno humaniji način.
"Organi na čipu su rekonstruisani delovi ljudskih organa na čipovima i obično se rekonstruišu od ćelija pacijenata", pojasnila je za Bloomberg Adriju toksikološkinja Vera Bonderović, koja radi na razvoju takvog projekta unutar Revivo Biosystems kompanije.
"U okviru kompanije razvijamo 4D modele kože i oralne mukoze i uskoro planiramo da pređemo i na rekonstruisanje, odnosno na razvoj drugih tkiva", rekla je.
Opširnije
Godina koju je pojeo 'ozempic'
Lek za mršavljenje danske kompanije Novo Nordisk ove godine bio je jedna od glavnih vesti.
30.12.2023
Nemci u Jagodini grade fabriku farmaceutskih ampula
Planirano je da sa početkom proizvodnje bude otvoreno 130 novih radnih mesta, a kasnije će taj broj porasti na 350 radnih mesta, piše u saopštenju.
20.12.2023
AstraZeneca kupuje proizvođača vakcine protiv respiratornih virusa za 1,1 milijardu dolara
AstraZeneca Plc planira da otkupi Icosavax Inc. za čak 1,1 milijardu dolara.
12.12.2023
Specifičnost organa na čipu je ta što se mogu koristiti tkiva pacijenata koja su uzeta biopsijom, te se mogu simulirati razni fiziološki mehanizmi poput apsorpcija ili, na primer, kako metabolizam funkcioniše", dodaje Bonderović. No, ono što je zaista revolucionarno jeste to što se na organima na čipu mogu simulirati i oboljenja, od hroničnog dermatitisa do kancera, a sve u cilju dobijanja adekvatne terapije za svakog pacijenta ponaosob, pojašnjava ona.
Promene u zakonu koje su uvedene prošle godine u SAD ubrzale su proces razvoja ove tehnologije, ocenjuje Bonderović. Predsednik SAD Joseph Biden potpisao je čuveni FDA akt modernizacije koji dozvoljava ovakva alternativna testiranja, ali samo u pretkliničkim istraživanjima. Ovaj akt je revolucionaran zato što, pored organa na čipu, uključuje i korišćenje veštačke inteligencije, kao i mašinskog učenja za potrebe medicinskih istraživanja.
Bonderović kaže da je to velika stvar jer je prethodni zakonodavni akt nalagao da se testovi na životinjama moraju koristiti u pretkliničkim ispitivanjima, što se pokazalo kao nepouzdano, jer, kako kaže, određen test može biti uspešan na životinji, a da kod čoveka izazove negativne efekte.
Kojom brzinom ovo tržište napreduje, potvrđuje podatak da je 2020. godine veličina globalnog tržišta organa na čipu bila približno 41 milion dolara. Očekivanja su da će dostići 303,6 miliona dolara do 2026.godine, istakla je Bonderović.
"Dobra vest je to što se organi na čipu već koriste u farmaceutskoj industriji. Sada vidimo vodeće svetske kompanije kako ulažu u razvoj ove tehnologije i one se zasada koriste u nekim početnim fazama razvoja lekova kako bismo dobili dodatne podatke o efikasnosti lekova, ali i da bismo zamenili određene testove na životinjama. Mislim da će organi na čipu definitivno promeniti način na koji se lekovi testiraju u budućnosti. Recimo, u okviru naše kompanije pomoću tehnologije koju razvijamo, a koja može da imitira protok krvi, možemo da dobijemo realističnije modele tkiva i samim tim preciznije podatke o određenim lekovima’’, rekla je ona.
Zaključuje se da je glavni faktor za razvoj tehnologije organa na čipu povećanje saradnje između farmaceutskih kompanija i proizvođača organa na čipu. Projekcije su da će najveću stopu rasta u tom segmetu imati Kina, Indija i Japan, a da će najveći tržišni udeo imati SAD.
Kada je u pitanju Adria region, naša sagovornica smatra da ćemo morati da sačekamo da slični modeli uđu u praksu. No, ono što bi potencijalno moglo da promeni situaciju je izgradnja BIO 4 kampusa u Beogradu jer bi on mogao da obezbedi infrastrukturu za razvoj biotehnologije i istraživanja koja su potrebna da bi se razvijali organi na čipu ili slične tehnološke inovacije, zaključila je Bonderović.