Nakon uzdaha olakšanja koji je u auto-industriji usledio posle kovid pandemije i nestašice poluprovodnika, lideri kompanija General Motors, Stellantis i Ford moraće ponovo da zadrže dah. Oko 146.000 članova sindikata (United Auto Workers - UAW) u tri kompanije obuhvaćeno je štrajkom i sudeći po dosadašnjim izjavama - ne samo da nisu spremni da odustanu od zahteva već je otvorena mogućnost širenja štrajkova. U igri nisu samo plate i radno vreme - već i pravac razvoja auto-industrije, ali i sindikalnog organizovanja u tradicionalno nesindikalno nastrojenoj američkoj ekonomskoj klimi.
UAW: Želimo svoj pošteno zarađen deo
Zahtevi radnika General Motorsa, Forda i Stellantisa uključuju i 36 odsto višu zaradu u naredne četiri godine (40 odsto je bila inicijalna ponuda), kao i 32-časovnu radnu nedelju, što bi bio presedan u američkoj proizvodnji. Samo u poslednjih 20 godina, satnice radnika u auto-industriji inflacija je pojela do te mere da je njihova realna vrednost pala čak 30 odsto.
S druge strane, auto-industrija se kroz pandemiju kovida i nestašicu poluprovodnika provukla daleko bezbolnije nego što se očekivalo. Uprkos pandemiji, proizvođači su relativno brzo ponovo uspostavili redovan rad fabrika, a prekinuti lanci snabdevanja doveli su kompanije u udobnu poziciju iz koje su mogli da povećaju cene vozila.
Opširnije
Štrajk radnika Apple prodavnica u Francuskoj na dan lansiranja iPhonea 15
Sindikati radnika u Apple prodavnicama u Francuskoj pozvali su na nacionalni štrajk.
20.09.2023
Zahtevi za naknade za nezaposlene u SAD na najnižem nivou od februara
Pad se tumači kao dokaz otpornosti američkog tržišta rada.
07.09.2023
Sindrom sagorevanja na poslu vraća se jači nego ikad
Prošlo je 50 godina otkad je psiholog Herbert Freudenberger prvi identifikovao sindrom sagorevanja.
20.08.2023
"Fokusirali su se na proizvodnju kamiona i terenaca na kojima mogu da zarade najviše i dali im prioritet u odnosu na jeftinije modele - to je značajno uvećalo profit. Sindikati vide da se prilivaju velike količine novca i žele svoj udeo u tom profitu", kaže za Bloomberg Adria Connect urednik sektora globalne auto-industrije u Bloomberg News Craig Trudell.
Zahtevi nisu jedini presedan ovog štrajka - vođa sindikata Shawn Fain odlučio se da, umesto pojedinačno, štrajk pokrene istovremeno u fabrikama "detroitske trojke". Time je okupio armiju od 146.000 radnika koji potencijalno mogu obustaviti rad i stvoriti ozbiljan prekid u proizvodnji. Uoči štrajka, Fain - ujedno prvi predsednik kog je direktno izabralo članstvo sindikata - čak je odbio da se sastane i pregovara sa Billom Fordom, praunukom osnivača Ford Motorsa.
U intervjuu za CBS, Fain je naglasio da je zahtev od 40 odsto razuman, jer su za samo četiri godine plate izvršnih direktora, koji su već milioneri, skočile 40 odsto. U istom intervjuu, Fain je kritikovao i vlasnika Tesle Elona Muska.
"Plate radnika čine pet odsto cene vozila. Mogli bi da udvostruče naše zarade bez podizanja cene vozila i uprkos tome zarade milijarde. To je izbor - i činjenica da žele to da porede sa žalosnim zaradama u Tesli i ostalim kompanijama - oko toga se vrti ovaj razgovor. Radnici u ovoj zemlji mogu da se odluče za bolji život, umesto da preživljavaju od plate do plate, dok ostali uživaju u plenu", rekao je Fain.
"Detroitska trojka" ne ide preko 20 odsto
I iako su izvršni direktori Forda, Stellantisa i General Motorsa otvoreni za pregovore - preovlađuje stav da je povećanje zarada od 40 odsto previše.
Vlasnik Stellantisa, Chrysler, ponudio je kumulativno povećanje od 17,5 odsto, od čega bi polovina nastupila odmah nakon zaključenih pregovora. Ford je odbio zahteve sindikalaca jer bi "udvostručili troškove zarada, koji su već znatno viši od troškova u kompanijama Tesla, Toyota i drugim stranim proizvođačima u SAD koji zapošljavaju radnike van sindikata". Njihova ponuda je 20 odsto viša plata u naredne četiri i po godine. General Motors je ponudio 18 odsto u naredne četiri godine.
"Veoma sam razočarana i frustrirana što uopšte imamo ovaj štrajk, nije bilo potrebe da do njega dođe. General Motors ima izuzetno jaku ponudu na pregovaračkom stolu, najveće povećanje zarada u našoj istoriji dugoj 115 godina, zajedno sa vrhunskim benefitima zdravstvenog osiguranja i sigurnog zaposlenja", rekla je za Bloomberg izvršna direktorka General Motorsa Mary Barra.
Problem za kompanije jeste što sindikat može da izdrži ovaj klinč, ali i da pojača pritisak. Pojedina povezana postrojenja su već obustavila proizvodnju jer tri ključne fabrike stoje - GM je prošle nedelje najavio moguće nestašice delova u fabrici u Kanzasu koja pravi "chevy malibu", dok je Ford otpustio 600 radnika u fabrici u Wayneu zbog sličnog domino efekta. Posle prve runde javnih optužbi i argumenata, sindikat je upozorio da u štrajk može uključiti i druge podružnice.
"Ne znamo koliko bi to fabrika moglo biti, niti koliko bi dugo ovo moglo trajati. Sindikat se trudi da štedljivo koristi štrajkački fond iz kog mogu isplatiti radnike i izdejstvovati da štrajk traje duže i poveća pritisak na kompanije", kaže Trudell.
UAW pogodio pravi trenutak?
Pritisak je još jači ako se uzme u obzir da štrajk dolazi u trenutku kada se auto-industrija fokusira na povećanje proizvodnje električnih vozila, koje administracija u Vašingtonu subvencioniše milijardama dolara. Štrajk može ozbiljno da ugrozi mogućnost ovih kompanija da nastave investicije u tranziciju ka električnim vozilima i baterijama - jedan od stubova Bidenovog zelenog plana za SAD. Stoga i ne čudi što ministarka rada Julie Su i zvaničnici Bele kuće merkaju priliku da i sami prisustvuju pregovorima u Detroitu.
"Postoji tenzija između onoga što Biden želi kada je reč o zelenoj tranziciji i njegove izjave da je on najprosindikalniji predsednik u istoriji SAD - rešavanje te situacije neće biti lako za njega", kaže Trudell.
Prema procenama Goldman Sachsa, štrajk nedeljno košta "detroitsku trojku" između 100 i 125 miliona dolara - a to je samo u trenutku kada štrajkuje 13.000 od potencijalnih 146.000 članova sindikata. Samo deset dana štrajka sa punim članstvom moglo bi da rezultira domino efektom i ekonomskim gubicima od 5,6 milijardi dolara, procenila je Anderson Economic Group.
Ali osim što ima ozbiljan ekonomski efekat, štrajk je deo šireg trenda u SAD u okviru kog se tokom prethodnih par godina razbuktala sindikalna aktivnost - od štrajka u Holivudu do inicijativa za sindikalno organizovanje u Appleu, Amazonu i Microsoftu.
"U kontekstu auto-industrije, veliko pitanje je da li UAW može da iskoristi ovaj zamajac i proširi se na kompanije koje su nesupešno pokušavale da se sindikalizuju. Pobeda nad GM-om, Fordom i Stellantisom bi mogla da bude privlačna ponuda za radnike u Volkswagenu, Toyoti, Tesli. UAW bi mogao da povrati uticaj koji je sindikat imao 1960-ih i 1970-ih u industriji i time uskrati kompanijama priliku za izgovore što ne čine više za svoje radnike", zaključio je Trudell.