Za svemirska istraživanja, 2023. je godina velikih istraživanja i novih igrača u globalnoj svemirskoj trci. Ali ako je svemirska trka nekada bila pitanje nacionalnog prestiža, danas je prioritet timski rad. Ta dinamika je delom uslovljena i proliferacijom izvora finansiranja svemirskih istraživanja. Međutim, mnogo krokodila u tako maloj bari kao što je Mesec nije bez svojih rizika na duže staze.
Za Mesec se (još) ne vodi Hladni rat
Indija je u avgustu postala prva zemlja koja je spustila svemirsku letelicu u blizini južnog pola Meseca, nakon što je isti pokušaj Rusije bio neuspešan zbog kvara na motoru.
Nakon uspešnog sletanja letelice Chandrayaan-3, rover Pragyan počinje analize hemijskog sastava mesečeve površine u potrazi za vodom. Time je Indija, nakon Kine, postala druga zemlja koja ima funkcionalni rover na Mesecu i priključila se ekskluzivnom klubu zemalja u globalnoj svemirskoj trci.
Opširnije
Indija prva zemlja koja je sletela blizu Mesečevog južnog pola
Indija je postala prva zemlja koja je spustila svemirsku letelicu u blizini južnog pola Meseca
23.08.2023
Propao japanski pokušaj osvajanja Meseca
Nije uspeo prvi pokušaj sletanja letelice japanskog startapa Ispace na prirodni Zemljin satelit.
26.04.2023
Nasa okuplja posadu za pohod na Mesec sledeće godine
Nasa stremi lansiranju misije s posadom na put oko Meseca u novembru 2024, posle uspešnog probnog leta bez posade.
09.03.2023
SpaceX lansira lunarnu letelicu japanskog startapa Ispace na Mesec
Lansiranju svemirske letelicu su prethodila dva odlaganja.
12.12.2022
Nasina letelica uspešno ušla u Mesečevu orbitu
Nasina kapsula Orion, svemirska letelica dizajnirana da nosi astronaute u duboki svemir, uspešno je ušla u orbitu oko Meseca.
26.11.2022
Podsetimo, misija američke svemirske agencije Artemis III planira da pošalje prve ljude da istraže područje blizu južnog pola 2025. Kina takođe nastoji da izgradi istraživačku stanicu u blizini regiona i postavi astronaute na Mesec do 2030.
Ipak, trka ka Mesecu u 2023. ne nalikuje mnogo onoj koju je svet mogao da vidi za vreme Hladnog rata. Za nešto ambicioznije ciljeve 21. veka, saradnja je ipak ključ uspeha.
"NASA program Artemis se temelji između ostalog na tome - ko još može s nama na površinu Meseca. U tome učestvuju Evropa, Japan, Kanada, dakle ovde je ključ međunarodna saradnja. I dok je sa Apollo misijama šezdesetih i sedamdesetih cilj bio samo stići do Meseca i zabosti zastavu, sada je cilj napraviti bazu na Mesecu, istražiti resurse, napraviti odskočnu dasku za mogućnost da dugoročno živimo i radimo na drugim svetovima", objašnjava za Bloomberg Adria Connect novinarka Bloomberga koja prati svemirska istraživanja Loren Grush.
Svemir komercijalniji - i jeftiniji
Deo ove dinamike uslovljen je i korenitim promenama u načinu na koji se finansiraju svemirska istraživanja. NASA sada već rutinski autsorsuje projekte i misije privatnoj kompaniji Elona Muska SpaceX, koji je opet, u sferi komercijalnih letova u svemir, u trci sa Virgin Galacticom Richarda Bransona.
"Cena odlaska u svemir je niža nego ikad, a to ima veze i sa činjenicom da je potrošačka elektronika postala tako pristupačna. Iste komponente koje se koriste za iPhone, koriste se i za robot-letelice. Chandrayaan-3 je sleteo na Mesec za 75 miliona dolara - to jeste velika suma, ali u kontekstu svemira, to je prilično povoljno", objašnjava Grush.
Sa mogućnošću zajedničkog dolaska i eksploatacije resursa - neizbežno se otvara i nekoliko teških pitanja - između ostalog, čiji je Mesec i ono što pronađemo na njemu. Avanturistički tim u pohodu na Mesec je prilično šarolik - a među njima su i rivali poput SAD, Kine i Indije, dok se Rusija otvoreno drži po strani i istovremeno planira dalju saradnju ekskluzivno sa Kinom.
Mogu li konflikti zadugo ostati na Zemlji?
Kada na Mesecu postane udobno, nije teško pretpostaviti da bi sa njima mogla da se odomaće i rivalstva sa Zemlje. Tu dilemu donekle reguliše prikladno futuristički nazvan Sporazum o svemiru, koji podrazumeva da nijedna država ne može da proglasi suverenitet nad nebeskim telom. Stvar se malo komplikuje kada je reč o eksploataciji resursa.
"To je pitanje koje visi u vazduhu. NASA je pokušala da reguliše to pitanje Arctic Promise sporazumom, koji predstavlja okvir za zemlje potpisnice o tome kako bi istraživali Mesec ili regulisali prava na rudarenje. Artemis Accords reguliše i potencijalne konflikte oko tih prava, ali treba napomenuti da nisu sve zemlje koje učestvuju u svemirskoj trci potpisnice - Kina i Rusija među njima, ali NASA ima to na umu", kaže Grush.
Ipak, ozbiljniji konflikt na Mesecu, bar zasada, ostaje u sferi naučne fantastike. Nazad na zemlji, investitori koji poslovično žive u budućnosti, imaju razloga da trljaju ruke već sada - učešće u svemirskoj trci može da se isplati i iz brokerske kancelarije. Nakon indijskog istorijskog uspeha, dobavljači opreme za svemirske letelice imali su odličan dan na berzama.
Akcije firme Linde India za industrijski gas zabeležile su od početka godine skok od 77 odsto. Deonice Centum Electronics, koji je isporučio kritične module i sisteme za misiju, u 2023. rasle su čak 125 odsto, dok je operater za satelitske komunikacije Avantel porastao za 222 odsto.
O tome kako izgleda svemirska trka u 2023, da li je pametno vratiti se višekratnom korišćenju svemirskih letelica i tome zašto je ovo posebna godina za žene u svemiru, detaljnije u intervjuu u videu.