Administracija Donalda Trumpa pregovara o preuzimanju udela od oko 10 odsto u Intelu, čime bi Sjedinjene Američke Države mogle da postanu najveći akcionar proizvođača čipova koji se već duže bori s problemima u poslovanju.
Savezna vlada razmatra potencijalno ulaganje u Intel koje bi uključivalo pretvaranje dela ili svih kompanijskih subvencija iz američkog Zakona o čipovima i nauci u vlasnički kapital, rekli su za Bloomberg izvori koji su tražili da ostanu anonimni. Intel bi trebalo da dobije ukupno 10,9 milijardi dolara pomoći iz Zakona o čipovima za komercijalnu i vojnu proizvodnju.
Ta suma otprilike bi bila dovoljna za pokrivanje ciljanog udela. Prema trenutnoj tržišnoj vrednosti Intela, 10 odsto udela u proizvođaču čipova vredeo bi oko 10,5 milijardi dolara. Tačna veličina udela, kao i to da li će Bela kuća odlučiti da nastavi s planom, još nije određena, naveli su izvori.
Opširnije

SAD spasavaju svog posrnulog pionira u industriji čipova
Stigao je najnoviji znak da je Bela kuća spremna da briše granice između države i industrije.
15.08.2025

Zašto Trumpova i Putinova pozorišna predstava na Aljasci ugrožava Ukrajinu i Evropu
Mnogo se može zaključiti iz dve reči koje nisu bile izgovorene na Aljasci tokom pomno režirane, zajedničke konferencije za novinare kojom se sastanak završio: "primirje" i "sankcije"
16.08.2025

Trumpova administracija rangirala kompanije prema podršci poreskom zakonu
U poslednje vreme, Trumpova administracija razmatra mogućnost sticanja vlasničkog udela u kompaniji Intel Corp. i navela je Nvidia Corp. i Advanced Micro Devices Inc. da vladi plate 15 odsto prihoda od prodaje čipova Kini.
15.08.2025

Sporazum na čekanju: Trump, Xi i geopolitička igra nerava
Još pre isteka jučerašnjeg roka za postizanje trgovinskog sporazuma između SAD i Kine, dve sile su se dogovorile o dodatnom, 90-dnevnom produžetku spora koji se tiče ekonomskih odnosa dve najveće svetske ekonomije i istovremeno geopolitičkih rivala.
13.08.2025
Portparol Bele kuće Kush Desai odbio je da komentariše detalje razgovora, rekavši samo da nijedan dogovor nije zvaničan dok ga ne objavi administracija. Ministarstvo trgovine, koje nadgleda sprovođenje Zakona o čipovima, takođe je odbilo da komentariše. Ni Intel nije odgovorio na zahtev za komentar.
Veliko je pitanje da li će državna pomoć doprineti ponovnom oživljavanju Intelovog poslovanja. Kompanija se suočava sa stagnacijom prodaje i kontinuiranim gubicima, a pritom se bori da povrati svoju tehnološku prednost u industriji. Novi glavni izvršni direktor Lip-Bu Tan nastoji da preokrene poslovanje, ali su njegovi napori uglavnom bili usmereni na smanjenje troškova i ukidanje radnih mesta.
Investitori u Intel isprva su pozdravili vest o vladinom ulaganju, što je pokrenulo najveći jednonedeljni rast akcija od februara. Ipak, akcije su u ponedeljak pale za više od tri odsto nakon što je Bloomberg objavio detalje o najnovijim raspravama.
Bloomberg
Korišćenje novca iz Zakona o čipovima značilo bi da Intel neće nužno dobiti veću državnu finansijsku injekciju nego što se očekivalo, ali bi sredstva mogla stići za kraće vreme. Kao i kod svih korisnika Zakona o čipovima, Intelova bespovratna sredstva prvobitno su bila zamišljena da se isplaćuju u fazama, kako kompanija bude dostizala ugovorene prekretnice. Do januara Intel je primio 2,2 milijarde dolara bespovratnih sredstava.
Nije jasno da li će te 2,2 milijarde dolara biti uključeno u mogući vlasnički udeo, da li je kompanija primila dodatne tranše svoje nagrade otkako je Donald Trump preuzeo dužnost i kojim bi rasporedom Intel dobijao sredstva u okviru potencijalnog vlasničkog aranžmana. Većina bespovratnih sredstava iz Zakona o čipovima iz 2022. bila je namenjena kompanijama pod administracijom Joea Bidena.
Lip-Bu Tan se prošle nedelje sastao sa Donaldom Trumpom u Beloj kući, pomažući u postavljanju temelja za razgovore sa Intelom. Američki predsednik ranije je imao mnogo zamerki na račun rukovodstva kompanije i pozivao na Tanovo smenjivanje zbog njegovih prošlih veza s Kinom. Trump je nakon sastanka pohvalio šefa Intela, rekavši da ima "neverovatnu priču". Očekuje se da će Tan ostati na funkciji uprkos ranijim kritikama.
Intelova budućnost muči Trumpove zvaničnike otkako su stupili na dužnost. Nekada pionirska kompanija zaostala je za svetskim liderom Taiwan Semiconductor Manufacturing Co. (TSMC) u proizvodnji elektronskih komponenti koje pokreću sve, od pametnih telefona do veštačke inteligencije. To komplikuje pokušaje da se oživi proizvodnja čipova u SAD nakon decenija sistematskog premeštanja u Aziju.
Iako TSMC i južnokorejski Samsung povećavaju svoje poslovanje u SAD, imati domaću kompaniju poput Intela koja razvija najnaprednije čipove na američkom tlu bio je prioritet i za Trumpovu i za Bidenovu administraciju.
Zvaničnici za vreme predsednika Joea Bidena ove godine su razmatrali dugoročne ideje, uključujući povezivanje Intela i GlobalFoundries, dok je Trumpov tim u ranoj fazi vodio razgovore s TSMC-jem o potencijalnom preuzimanju Intelovih fabrika, planu od kog je TSMC kasnije odustao. Trumpovi zvaničnici interno su pominjali i mogućnost da Ujedinjeni Arapski Emirati investiraju u Intel. Nije jasno da li je ijedan od tih pristupa otišao dalje od početnih razmišljanja.
Ako administracija Donalda Trumpa odluči da preuzme udeo u Intelu, to bi se uklopilo u noviji obrazac u kojem Vašington zauzima agresivniju ulogu u strateškim sektorima. Trumpov tim obezbedio je sporazum o primanju 15-odstotnog udela u određenoj prodaji poluprovodnika Kini i preuzeo takozvani zlatni udeo u United States Steel Corp. kao deo dogovora o prodaji japanskom konkurentu.
Intelova ideja odražava i presedan iz prošlog meseca, kada je Ministarstvo odbrane objavilo da će preuzeti 400 miliona dolara povlašćenog udela u malo poznatom američkom proizvođaču retkih elemenata MP Materials Corp. Taj dogovor učinio bi Pentagon najvećim akcionarom kompanije, s približno 15 odsto udela u njenim akcijama.
- U pisanju pomogao Brody Ford.
Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...