Još pre isteka jučerašnjeg roka za postizanje trgovinskog sporazuma između SAD i Kine, dve sile su se dogovorile o dodatnom, 90-dnevnom produžetku spora koji se tiče ekonomskih odnosa dve najveće svetske ekonomije i istovremeno geopolitičkih rivala. Ipak, Gordijev čvor trgovinskih odnosa, koji značajno utiče i na svetska finansijska tržišta, ostaje nerazrešen.
Donald Trump je u ponedeljak, u poslednjem trenutku, potpisao izvršnu uredbu kojom odlaže konačno rešenje sukoba u blisku budućnost. Nakon nekontrolisane eskalacije međusobnog podizanja carinskih stopa, koje su u proteklim mesecima dostigle i najave o carinama do 145 odsto na kineski izvoz, kao i strožim ograničenjima izvoza američke napredne tehnologije u Kinu, obe strane su se našle u ćorsokaku.
Peking je na američke maksimalističke zahteve odgovorio ograničenjem izvoza retkih minerala, čiji je lanac snabdevanja 90 odsto u njegovim rukama, a koji su Amerikancima potrebni za proizvodnju čipova. S druge strane, napredni čipovi proizvođača Nvidije i AMD-a Kini trebaju za razvoj veštačke inteligencije, od koje zavise njen dalji ekonomski rast i politička stabilnost. Tržišta i investitori sve to nemoćno posmatraju, nadajući se racionalnom dogovoru "čipovi za retke minerale", na koji dodatno utiču i pregovori o okončanju rata u Ukrajini, zakazanih za kraj nedelje na Aljasci.
Opširnije

Evropa gleda sa strane dok Trump i Putin dele karte
Kada je Donald Trump potvrdio da će se u petak, 15. avgusta, na Aljasci sastati sa Vladimirom Putinom kako bi pregovarali o okončanju rata u Ukrajini, to je poprilično šokiralo mnoge posmatrače, ali i pojedine evropske lidere.
12.08.2025

Peking vrši pritisak na firme da odbace američke AI čipove
Kina je pozvala domaće kompanije da izbegavaju korišćenje procesora H20 kompanije Nvidia Corp., posebno u državnim poslovima.
12.08.2025

Plaćaj da bi izvozio - novi trik SAD u trgovini s Kinom
Kompanije Nvidia Corp. i Advanced Micro Devices Inc. pristale su da američkoj vladi plaćaju 15 odsto prihoda ostvarenih prodajom AI čipova u Kini, u zamenu za dobijanje izvoznih dozvola, što predstavlja neobičan dogovor koji bi mogao uznemiriti i američke firme i Peking.
11.08.2025

Xi Jinping obeležava mandat branom vrednom 167 milijardi dolara
Novi projekat Kine je pokušaj postizanja stimulansa, energetske sigurnosti i kontrole nad rekom koja je vitalna za milione ljudi.
02.08.2025
Da li je trgovinski sporazum u ovako personalizovanoj geopolitici ega uopšte moguć i šta sledi nakon isteka 90-dnevnog roka?
Podređeni SAD
"SAD ne mogu da priušte totalni carinski rat s Kinom i obe strane su toga svesne", procenjuje geopolitički stručnjak Klemen Grošelj. Smatra da će se pregovori nastaviti, jer Trump ne može da popusti: "To bi mu predstavljalo dodatni unutrašnjopolitički problem, a ujedno bi oslabilo SAD i ojačalo globalni uticaj Kine."
Prema rečima politikologa Tomaža Deželana, Trump je pogrešio jer je zaoštravanjem odnosa s Kinom izolovao SAD i otvorio prostor Pekingu za sklapanje novih partnerstava, posebno u jugoistočnoj Aziji. "Dogovor će biti složen, kompromisan i takav da će ga Trump lakše prodati MAGA pokretu nego ostvarivanje predizbornih obećanja, a bez velikog zadiranja u zdravlje privrede."
"Dogovor će biti složen, kompromisan i takav da će ga Trump lakše prodati MAGA pokretu nego ostvarivanje predizbornih obećanja, a bez velikog zadiranja u zdravlje privrede", kaže Deželan.
"Xi može ovu utakmicu zaoštriti mnogo jače nego Trump", rekao je tada o trgovinskom ratu politikolog, podsećajući kako je Xi Jinping već odbijanjem poziva na Trumpovu inauguraciju "dao jasno do znanja šta misli o njemu". Stručnjak ishod tumači očekivanjima finansijskih tržišta. "Trump je već nekoliko puta povukao sopstvene mere pod pritiskom Wall Streeta i američkih multinacionalnih kompanija", kaže, zbog čega će konačni dogovor verovatno biti "vrlo složen, kompromisan i zapetljan, takav da ga Trump može lakše opravdati pokretu MAGA nego ostvarivanjem predizbornih obećanja, a da pri tom ne ugrozi privredu".
Nekoliko čipova za retke minerale...
Tako, prema mišljenju posmatrača, mogu da se protumače i iznenadne odluke o dopuštanju izvoza Nvidijinih čipova H20, kojima je Donald Trump pred julske pregovore u Švedskoj pokušao da omekša čvrst stav kineskog pregovaračkog tima sa potpredsednikom vlade He Lifengom na čelu. Ublažavanje američke pozicije i optimistične izjave pregovarača tržišta su protumačila kao znak da je dogovor u osnovi već postignut.
Ipak, sporazum "nekoliko čipova za retke minerale", kako je pregovore opisao osnivač i analitičar agencije Pangaea Policy Terry Haines, ni nakon poslednjeg odlaganja nije zagarantovan. "Napredak razgovora između SAD i Kine je mnogo neizvesniji i krhkiji nego što tržišta misle", upozorava. "Dogovor koji je trebalo da bude postignut još pre nekoliko meseci, čak i nakon produženja nije osiguran, a kamoli da bi strane bile spremne na širi sporazum."
Sporazum "nekoliko čipova za retke minerale" prema osnivaču i analitičaru agencije Pangaea Policy Terryju Hainesu, nije zagarantovan. "Napredak razgovora između SAD i Kine je mnogo neizvesniji i krhkiji nego što tržišta misle", upozorava.
Mogući trgovinski dogovor, prema Bloombergu, mogao bi da uključi i kinesku obavezu povećanja kupovine američke robe, energenata i posebno poljoprivrednih proizvoda.
Na moguće pomake ukazuje i pisanje Financial Timesa da su Nvidia i AMD postigli dogovor sa američkom vladom da će 15 odsto prihoda od prodaje čipova H20 i MI308 na kineskom tržištu uplaćivati u američki državni budžet, što znači da zasad ostaju prisutni na tom tržištu.
... ili malo soje za čipove?
Trump je u ponedeljak na mreži Truth Social napisao da je "Kina zabrinuta zbog nestašice soje". Kina je najveći svetski kupac soje, a prošle godine iz SAD je uvezla soju u vrednosti od 12 milijardi dolara. Reč je o strateškoj sirovini koju Peking povezuje sa nacionalnom bezbednošću. "Kina je, zbog istorijskog iskustva velikih gladi, i u carsko doba i u maoističkom periodu, veoma fokusirana na prehrambenu sigurnost", kaže Maja Veselič, sinolog na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, ističući soju i kukuruz kao ključne stočne kulture.
"Bessent je bio veoma jasan u stavu da su SAD u pregovorima s Kinom otvoreno problematizovale njenu podršku Rusiji", kaže Haines, koji američko-kineske trgovinske razgovore povezuje sa američko-ruskim pregovorima o primirju u Ukrajini, zakazanim za kraj nedelje na Aljasci.
Kina je, međutim, kao znak zaoštravanja odnosa, odlučila da deo jesenje nabavke soje preusmeri sa američkih na argentinske i brazilske proizvođače. Brazil je, poput Kine, članica grupe BRIKS i zemlja sa kojom Trump takođe zaoštrava odnose i uvodi visoke carine iz geopolitičkih razloga.
"Nadam se da će Kina brzo učetvorostručiti narudžbine soje. To je i način da se značajno smanji kineski trgovinski deficit sa SAD", poručio je Trump u objavi, aludirajući na mogući izlaz iz trgovinskog zastoja.
Trenutno uvoz kineske robe u SAD podleže carini od 20 odsto zbog američkih optužbi o ulozi Kine u trgovini fentanilom, uz dodatnu osnovnu carinu od 10 odsto, te 25 odsto na odabrane proizvode uvedene još u prvom Trumpovom mandatu. Američka roba koja ide u Kinu opterećena je prosečnom carinom od oko 32 odsto.
Grošelj: Trump igra opasnu igru
Trump je, iako je dopustio izvoz napredne tehnologije, najavio, i u slučaju Indije već uveo, sekundarne carine prema glavnim ruskim trgovinskim partnerima, Kini i Indiji.
"Američki ministar finansija Scott Bessent bio je veoma jasan da SAD u pregovorima s Kinom otvoreno dovode u pitanje njenu podršku Rusiji", kaže Haines, ističući kako je to "jedan od razloga zbog kojih kineska strana očigledno okleva s napretkom ili sprovođenjem dogovorenog".
"Deo američkog ultimatuma Kini je i prestanak kupovine ruskih energenata, što direktno utiče na finansiranje rata i stanje odbrambene industrije Rusije", dodaje politikolog Tomaž Deželan.
Grošelj upozorava da SAD igraju veoma opasnu igru u trouglu Indija–Kina–Rusija, "pokušavajući da odvoje Rusiju od Kine, a Indiju od Rusije, kako bi izolovale Kinu". To je, s obzirom na tradicionalne odnose Moskve i Nju Delhija, veoma rizična strategija, kaže, "koju Vladimir Putin i Narendra Modi teško mogu da priušte, budući da je Indija prirodna protivteža Kini, čak više za Rusiju nego za SAD". U takvim okolnostima, dodaje, "jedan pogrešan potez može izazvati potpuni slom i gurnuti svet u haos".
Dogovor koji čeka veliku pozornicu
Analitičar Instituta Yusof Ishak (ISEAS) Stephen Olson rekao je za BBC da će pregovori biti teški, jer je Kina, zahvaljujući monopolu nad retkim mineralima, sada u jačoj poziciji nego u vreme prvog Trumpovog mandata.
"Trump je već više puta pokazao da želi lični susret sa Xijem, na kojem bi na svetskoj sceni mogao da sklopi 'najveći dogovor svih vremena'", kaže Olson, dodajući da je toga svesna i kineska strana i da će to iskoristiti u svoju korist. "Peking neće dopustiti loš sporazum za sebe", ističe Grošelj.
"Kontrolisano odlaganje uz nekoliko simboličnih ustupaka Trumpu i Xiju omogućava kratkoročnu političku korist, smirivanje domaće javnosti i pripremu ličnog susreta", smatra Denis Mancevič, partner u kompaniji NC3.
Dalje, 90-dnevno odlaganje sklapanja konačnog dogovora znači da će krajnji rok isteći negde u novembru, što se poklapa sa rokom koji je sebi postavio Trump za još nepotvrđeni sastanak. "Zatražio je sastanak sa mnom i najverovatnije ću se s njim sastati još pre kraja godine, ako se dogovorimo. Ako dogovora ne bude, neće biti ni sastanka", rekao je nedavno Trump za CNBC.
Da je reč o taktičkom potezu koji bi trebalo da dovede do susreta dvojice lidera, smatra i bivši diplomata Denis Mancevič. "Proboj preko noći malo je verovatan, jer su strateška neslaganja, kao posledica globalnog rivalstva između Kine i SAD, duboko ukorenjena", objašnjava partner u NC3.
"Kontrolisano odlaganje uz nekoliko simboličnih ustupaka Trumpu i Xiju omogućava kratkoročnu političku korist, smirivanje domaće javnosti i pripremu ličnog susreta", zaključuje poznavalac geopolitike.
Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...