Nakon nekoliko nedelja pada cena sirove nafte, terminski ugovori za naftu Brent u četvrtak su porasli već drugi dan zaredom. U četvrtak je za barel od 159 litara severnomorske nafte Brent trebalo izdvojiti 67,1 dolar. Ipak, na naftnom tržištu i dalje se oseća višak ponude.
Rast cena od četvrtka i povratak iznad 67 dolara rezultat su snažnog pada zaliha goriva i sirove nafte u SAD, pri čemu su najnoviji podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA) pokazali da su se zalihe sirove nafte prošle nedelje smanjile za čak šest miliona barela. Analitičari su očekivali pad od 1,3 miliona barela.
Pale su i zalihe benzina, i to već petu nedelju zaredom. Bloomberg napominje da, iako mnogi analitičari očekuju višak kasnije ove godine, svetske zalihe još uvek su neuobičajeno niske. Potražnja za avionskim gorivom ostaje veoma snažna, budući da raste potražnja za avionskim kartama širom sveta.
Opširnije

Koliko goriva možemo da kupimo danas, a koliko smo mogli pre deset godina
U poslednjoj deceniji prosečna plata se više nego udvostručila, ali su se istovremeno menjale i cene benzina i dizela, što je značajno uticalo na to koliko litara goriva građani mogu da kupe.
pre 7 sati

Pad cena nafte - smanjenje profita naftnih kompanija
Cene severnomorske nafte brent su se u utorak pre podne kretale oko 68,4 dolara po barelu.
05.08.2025

Nafta pod pritiskom - povećanje proizvodnje OPEC+ i američke pretnje Rusiji unose neizvesnost
Cena sirove nafte osciliraju nakon što je OPEC+ najavio novo povećanje proizvodnje, dok tržište pažljivo prati moguće američke sankcije na ruski izvoz.
04.08.2025

Fjučersi za S&P 500 rastu, obveznice gube dobitke
Azijske akcije su smanjile gubitke, dok su fjučersi američkih akcija porasli jer su investitori na tržištu deonica pozitivno reagovali na rastuća očekivanja da će Fed sniziti kamatne stope.
04.08.2025
U međuvremenu, investitori pomno prate i mirovne pregovore o okončanju rata u Ukrajini, jer će očekivani dogovor uticati na zapadne sankcije protiv ruske nafte. Rusija je naime treći najveći proizvođač nafte na svetu, iza SAD-a i Saudijske Arabije.
Moskva je u sredu saopštila da su pokušaji rešavanja bezbednosnih pitanja vezanih za Ukrajinu bez učešća Moskve "put u nigde", dok se Zapad trudi da oblikuje garancije za buduću zaštitu Kijeva. Rusija je takođe ponovila da će, uprkos upozorenjima SAD, nastaviti da isporučuje sirovu naftu kupcima koji su spremni da je kupuju.
Među najvećim kupcima ruske nafte je Indija, koja se početkom meseca našla usred carinskog spora sa SAD. Vašingtona je najavio novi krug carina protiv južnoazijske zemlje ako nastavi da kupuje sankcionisanu rusku naftu. Carine od 25 odsto na indijski izvoz u SAD trebalo bi da budu uvedene krajem avgusta.
Indija se u međuvremenu, s figom u džepu, obavezala da će i dalje kupovati rusku naftu. Kupovine će se nastaviti "u zavisnosti od finansijske koristi", izjavio je u intervjuu za ruske Izvestije Vinay Kumar, indijski ambasador u Moskvi. "Indija kupuje ono što je najbolje za nju", dodao je.
Neizvesnost cena
Cene sirove nafte ove godine i dalje su niže za više od 10 procenata zbog zabrinutosti da bi američka trgovinska politika mogla uticati na privredni rast u trenutku kada zemlje članice grupe OPEC+ vraćaju privremeno zaustavljenu proizvodnju, što povećava očekivanja o višku ponude nakon vrhunca letnje potražnje.
"Na tržište i dalje utiče mešavina bikovskih i medveđih faktora, koji zajedno s niskom letnjom likvidnošću drže cene pod kontrolom", rekao je za Bloomberg Ole Hansen, direktor strategije za sirovine u Saxo Banku.
Osam članica kartela OPEC+ početkom meseca dogovorilo se o novom velikom povećanju proizvodnje nafte, i to za otprilike 548 hiljada barela nafte dnevno, počevši od septembra. To su pre svega želje najvećeg proizvođača u organizaciji, Saudijske Arabije, i njenih bliskoistočnih saveznica, koje zajedno žele da povrate tržišni udeo.
Tom odlukom naftni kartel će završiti period smanjene proizvodnje nafte koje je osam ključnih članica uvelo 2023. godine, kada je dnevna proizvodnja bila ograničena za 2,2 miliona barela.
Bloomberg
Potraga za novim rafinerijama
Azijske rafinerije nafte traže sirovu naftu izvan Bliskog istoka, izvestio je Bloomberg u četvrtak. Region, koji troši oko 40 procenata svetske nafte, obično se snabdeva naftom iz Persijskog zaliva. Međutim, američki predsednik Donald Trump svojim pristupom trgovini i spoljnoj politici, uključujući iznenadno usmeravanje na ruske izvozne tokove, primorao je prerađivače sirovine da povećaju uvoz iz SAD, Brazila i Nigerije.
Kako piše Bloomberg, ta strategija snabdevanja trebalo bi da podrži svetsku referentnu cenu nafte, ali to se nije dogodilo. Umesto toga, premija nafte Brent u odnosu na dubajsku referentnu naftu sa Bliskog istoka pala je na najniži nivo od aprila. To je delom posledica očekivanja trgovaca da će tržište u narednim mesecima biti preplavljeno sirovom naftom, jer će morati da apsorbuje veću količinu barela i unutar i izvan kartela OPEC+.
"Približavamo se višku ponude", rekao je za Bloomberg Gary Ross, naftni savetnik u Black Gold Investorsu. "Ljudi o tome govore već dugo – svi imaju medveđe prognoze za poslednje tromesečje – i približavamo se ponoru."
Višak, koji se očekuje od narednog tromesečja, uglavnom je posledica toga što je OPEC+ ove godine obnovio proizvodnju barela koja je bila zaustavljena tokom pandemije COVID-19, kao i toga što proizvođači izvan savezništva, poput SAD-a, Brazila i Gvajane, pumpaju više.
Banke Goldman Sachs i JPMorgan Chase očekuju da će se cene nafte do kraja godine kretati oko 60 dolara po barelu.
Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...