Trgovci su zabrinuto posmatrali kako američki avioni bombarduju velikog proizvođača nafte na Bliskom istoku. Početni skok cene sirove nafte pretvorio se u sunovrat čim su shvatili da dotok nafte neće biti prekinut.
Godina je bila 1991, a a Amerika je bombardovala Irak Saddama Husseina. Za samo jednu noći, cene nafte su pale za 30 odsto.
Tri decenije kasnije, trgovci naftom sabiraju utiske nakon 12 dana pravog rolerkostera, tokom kojih su cene divlje oscilirale u najburnijem periodu trgovanja naftom od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Opširnije

Zašto partneri Irana ostaju po strani u aktuelnom ratu
Iran je tokom proteklih decenija izgradio mrežu prijateljskih zemalja na Bliskom istoku, ali mnoge od njih ostaju po strani usred najnovije eskalacije sukoba između Teherana i Izraela, koji ima podršku Sjedinjenih Država
pre 15 sati

Cena nafte malo skače pa pada - da li se na tome može zaraditi
Geopolitičke nestabilnosti čine naftu jednom od najvolatilnijih sirovina na tržištu. Dok neki investitori beže od takve nesigurnosti, drugi u njoj prepoznaju priliku za značajnu zaradu.
27.06.2025

Kako se kriza u Iranu može odraziti na srpsku privredu
Sukob između Izraela i Irana dovodi do neizvesnosti na globalnom energetskom tržištu, stvarajući dodatne pritiske na ekonomije poput Srbije.
24.06.2025

Ratna ekonomija - izraelski startapovi protiv rafinerija ajatolaha
Izrael, uz potpunu nadmoć u vazduhu, taktički kontroliše položaj – ali šta o ishodu rata kaže ekonomija?
24.06.2025
Trgovci su ponovo provodili noći prikovani za radne stolove, učestvujući u konferencijskim pozivima u ranim jutarnjim satima i neumorno koristeći svoje veze u vladi i vojsci kako bi prikupili obaveštajne informacije koje bi im dale prednost u trgovanju.
Baš kao i 1991, rani skokovi brzo su se pretvarali u padove jer su se trgovci fokusirali na realnost - da li će dotok nafte biti nastavljen. I bio je.
Protekle dve nedelje jasno su pokazale psihološku promenu na tržištu koje je decenijama bilo progonjeno sećanjima na katastrofalne promene cena izazvane sukobima na Bliskom istoku tokom 70-ih i 80-ih. Za današnje trgovce naftom, vesti o bombama koje padaju sve češće postaju signal za prodaju.
"Današnja tržišta su mnogo otpornija na vesti - odmah se fokusiraju na to da li će doći do prekida u snabdevanju ili ne, uzimajući u obzir koliko slobodnih proizvodnih kapaciteta trenutno postoji", rekao je Mike Muller, bivši šef azijskog ogranka Vitol Group i bivši direktor trgovine sirovom naftom u kompaniji Shell Plc.
Muller se priseća kako je, kao mladi trgovac na Shellovom desku za fjučerse na naftu, trgovao tokom noći 16. januara 1991, napustivši radno mesto tek ujutro kada su mu šefovi naredili da ide kući. Shell je tada odlučio da prodaje tokom svakog rasta cena, a Muller je prodavao tovar za tovarom dok je tržište prvo raslo, a zatim se rušilo.
Bloomberg
Današnji trgovci, baš kao i oni 1991. godine, proveli su prethodne dve nedelje suočavajući se s mogućnošću prekida u snabdevanju kakav se dešava jednom u generaciji: prekid u Hormuškom moreuzu, ključnom pomorskom prolazu kroz koji prolazi oko petine svetske nafte.
U pojedinim trgovačkim centrima u Ženevi i Londonu radilo se u smenama kako bi se obezbedilo 24-časovno pokrivanje tržišta - iako su mnogi u stvarnosti ionako ostajali budni, pregledajući društvene mreže i učestvujući u hitnim pozivima u tri ujutro dok su se širile glasine.
Dok su pokušavali da procene da li je ovog puta situacija drugačija, trgovci su se fokusirali na satelitske snimke iznad Irana i Hormuškog moreuza, gde ne samo da nije bilo prekida, već su, naprotiv, dotoci nafte delovali veći. Svakog dana uz obalu Irana tankeri su u stabilnom ritmu preuzimali barele iranske nafte i otplovljavali u otvoreno more. Iako su prazni brodovi iz Irana nestali - verovatno iz sigurnosnih razloga - iranska nafta je proticala tempom oko 40 odsto većim od proseka za ostatak godine.
Ipak, iako današnji trgovci imaju ogromnu količinu digitalnih informacija na raspolaganju - od satelitskih snimaka u realnom vremenu do izveštaja "iz mase" iz sekunde u sekundu na društvenim mrežama - neki od vodećih svetskih fizičkih trgovaca naftom ističu da su prethodne dve nedelje proveli tražeći obaveštajne informacije na staromodan način: oslanjajući se na veze u Vašingtonu, Izraelu i drugim mestima kako bi stekli osećaj o smeru rata i sposobnosti Irana da reaguje. Te informacije su, kažu, učvrstile uverenje da će SAD ući u sukob, ali da Iran neće zatvoriti Hrmuški prolaz.
Jedan visoki rukovodilac rekao je da je zaposlenima dao instrukcije da prate objave Donalda Trumpa na društvenim mrežama kao orijentir za sljedeće poteze. Dana 16. juna, predsednik je na svojoj Truth Social platformi objavio: "IRAN NE SME IMATI NUKLEARNO ORUŽJE."
Eksplozija opcija
Kako je brzi tempo vesti učinio trgovanje fjučersima na naftu znatno rizičnijim, novac je pohrlio ka tržištu opcija, gde trgovci mogu da se osiguraju protiv skoka cena po nižoj ceni nego što bi to platili trgujući fjučersima.
Na tom tržištu stvari su se odvijale toliko brzo da su trgovci i brokeri neprestano morali da ponovo određuju cene ugovora kako ne bi izgubili posao, jer je svaki novi naslov koji je ukazivao na eskalaciju podizao volatilnost i cenu takvog osiguranja, rekli su ljudi upućeni u dešavanja. Rekordne količine opcija promenile su vlasnika, a ukupna količina trgovanja u samo sedam radnih dana bila je jednaka onome što se inače vidi tokom nekoliko meseci.
Bloomberg
"U vremenima geopolitičkog rizika, trgovci prelaze na tržište opcija umesto na tržište fjučersa", rekao je Nicky Ferguson, šef analitike u kompaniji Energy Aspects Ltd. "Tokom poslednjeg meseca nismo videli veće promene u fjučers pozicijama diskrecionih hedž fondova, ali je njihova izloženost opcijama s rastućim očekivanjima eksplodirala."
Zanimljivo je, međutim, da trgovci nisu ulagali u drastičan rast cena istim tempom kao u prethodnim tržišnim skokovima. Čak i kada su se tenzije između Irana i Izraela smirile nakon napada u oktobru prošle godine, a neki ugovori istekli, još uvek je postojalo oko 130.000 "call" opcija za Brent na 100 dolara po barelu za narednih šest meseci trgovanja. Trenutno su ti ulozi otprilike 60 odsto manji nego tada.
Dok su svi zupčanici naftnog tržišta iznenada počeli da se okreću, dotoci dizela bili su među najugroženijima mogućim prekidima u Hormuškom moreuzu. Cene su skočile sa 85 na 110 dolara po barelu jer su trgovci koji su prethodno kladili na usporavanje globalnog rasta morali da zatvore svoje pozicije, rekli su upućeni u dešavanja na tržištu.
U međuvremenu, na trgovačkim stolovima u Singapuru, gde se inače kupuju i prodaju bareli sa Bliskog istoka za azijske rafinerije, zavladala je neobična tišina. Tamo je trgovina spot teretima gotovo potpuno stala u periodu koji bi inače bio najaktivniji u mesecu, dok su trgovci čekali da vide šta će se dalje dogoditi.
Za trgovce derivatima, sukob je bio obeležen s dva vikenda koji su doneli dramu i teške odluke. Kada su se tržišta ponovo otvorila 16. juna, cene su nakratko skočile, ali su se potom povukle jer su se trgovci fokusirali na činjenicu da dotoci nafte nisu prekinuti.
Nedelju kasnije, ulozi su bili još veći nakon što su SAD tokom vikenda bombardovale iranska nuklearna postrojenja. Ipak, proizvodnja i trgovina naftom ostale su nepromenjene. Neki trgovci su bili prikovani za novu platformu koja omogućava praćenje tržišta, pokušavajući da zaključe da li se može tačno predvideti trgovanje u ponedeljak. Drugi su samouvereno govorili klijentima da će cene pasti, dok su neki u privatnim razgovorima priznali da su se u nedelju pripremali za prodaju čim se tržište otvori - ali su izgubili samopouzdanje kad je Iran zapretio osvetom. Cene su skočile čim je trgovanje počelo.
Ali nije prošlo mnogo pre nego što je tržište ponovilo Mullerov obrazac iz 1991: prodaj, prodaj, prodaj.
Suzdržani odgovor Irana na američke bombe doveo je do naglog pada cena, i do utorka ujutro sirova nafta je bila više od 10 dolara ispod nivoa koji je dostigla kad je trgovanje počelo dan ranije. Nova mantra na tržištu nafte bila je jasnija nego ikada: prodaja u trenucima geopolitičkih skokova ponovo se isplatila.
"Prvi Zalivski rat postavio je standard za ono što danas nazivamo premijom na rizik od prekida u snabdevanju", rekao je Muller, iskusni trgovac. "Od tada nadalje, trgovinska zajednica rado se kladi na pobedu protivvazdušne odbrane."
Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...