Ish Lukhey je imao 16 godina i radio je honorarno na benzinskoj pumpi kada je otvorio svoj prvi brokerski račun na ime svoje majke. Interesovanje za berzu nije ga napuštalo, pa je do početka pandemije, kada je nastava prešla na daljinu, već bio brucoš na fakultetu. Zatvoren u kući svojih roditelja u Minesoti, nastavio je da trguje, ovog puta preko sopstvenog naloga na platformi Robinhood.
Na vrhuncu pomame koju je početkom 2021. pokrenula zajednica r/wallstreetbets sa Reddita, kada su mali investitori izazvali eksplozivan rast mim-akcija, poput akcija kompanije GameStop, preovlađivalo je mišljenje da će nekome poput Lukija trgovanje s vremenom dosaditi čim se život vrati u normalu - nastava, izlasci i studentske žurke.
Međutim, Lukhey, kao i mnogi drugi, nije odustao. Pridružio se zajednici r/TheRaceTo100K na Redditu, namenjenoj ljudima koji žele da kroz investiranje dostignu neto imovinu od 100.000 dolara, uz još popularnije verzije posvećene ciljevima od milion i deset miliona dolara. Danas, sa 23 godine, ovaj prodavac modne odeće kaže da je upravo u toj zajednici pronašao podsticaj da kroz trgovanje prikupi kapital za pokretanje sopstvenog biznisa i kupovinu kuće.
Opširnije
Comcast najavljuje reorganizaciju, akcije skočile za 20 odsto
Comcast je najavio da planira da odvoji svoje medijsko poslovanje od kablovskog poslovanja i usluga interneta i izdvoji NBCUniversal i Sky u novo javno trgovano društvo.
29.06.2026
Geopolitika donosi šokove, klima kroji prinose i cene hrane
Nedavna rasprodaja tehnoloških akcija ukazuje da tržište trenutno prolazi kroz fazu korekcije nakon snažnog rasta, ocenjuje Sergey Doskach, generlani direktor kompanije Vimeksim i dodaje da je volatilnost postala uobičajeno stanje na tržištu roba.
27.06.2026
SpaceX IPO otvara put za tri akcije koje mogu profitirati od rasta Starlinka i Starshipa
Nakon rekordnog IPO-a i brze korekcije akcije, investitori koji žele izloženost rastu SpaceX-a mogu je pronaći i kod dobavljača čipova, komunikacione opreme i industrijskih gasova.
25.06.2026
Američke tehnološke akcije na putu oporavka nakon gubitka od 1,3 biliona dolara
Američke tehnološke akcije su na putu da se oporave u sredu, nakon što je tržište u samo dva dana izgubilo skoro 1,3 biliona dolara vrednosti kompanija iz indeksa Nasdaq 100.
24.06.2026
"S obzirom na to koliko je život postao skup, ljudima je sve teže da ostvare ciljeve koje imaju. Nekada je to bilo moguće uz visoka ili čak prosečno viša primanja. Mislim da, kada ljudi steknu uvid u to, počinju da traže načine da uvećaju svoju neto imovinu", kaže Lukhey.
Kockanje je večna ljudska strast - još su naši davni preci bacali životinjske kosti kako bi videli na koju će stranu pasti. Ali u modernoj američkoj istoriji granica između investiranja i kockanja retko kada je bila nejasnija. Udeo malih investitora u ukupnom obimu trgovanja akcijama udvostručio se u poslednjih 15 godina, procenjuje Bloomberg Intelligence.
Mali investitori su i glavni pokretači rekordnog obima trgovanja opcijama, posebno kratkoročnim ugovorima, kod kojih opklade deluju jeftino, ali su znatno rizičnije zbog velike volatilnosti. Tržište kriptovaluta i dalje vredi više od 2,5 biliona dolara, uprkos brojnim prevarama i velikim rasprodajama koje su ga potresale prethodnih godina. Sportsko klađenje je danas legalno u svih 50 američkih saveznih država, a moguće je kladiti se čak i na to kakve će nadimke američki predsednik davati svojim političkim protivnicima ili koliko će puta Elon Musk tokom nedelje objaviti poruku na mreži X.
Društvene mreže i gejmifikacija (engl. gamification), to jest pretvaranje trgovanja u svojevrsnu igru, odigrali su ključnu ulogu u ovom trendu. Ali za Lukheyja i mnoge druge, rizičnije investicije predstavljaju racionalan odgovor na stanje američke ekonomije, u kojoj nejednakost u raspodeli bogatstva raste, san o kupovini sopstvenog doma postaje sve teže ostvariv, a očekuje se da će veštačka inteligencija zameniti brojna dobro plaćena radna mesta. U takvom okruženju cilj nije toliko zabava koliko finansijski napredak.
Za mnoge, samo ulaganje u indeksni fond, koji se često predstavlja kao siguran put do bogatstva, više nije dovoljno, kaže Lukhey. Iako je indeks S&P 500 u poslednje dve decenije ostvarivao prosečan godišnji prinos od oko 11 odsto, što je značajno uvećalo bogatstvo starijih generacija Amerikanaca, takvi prinosi malo znače onima koji tek počinju da grade svoju imovinu.
"Prinos od 10 odsto izgleda mnogo bolje kada već imate veliki početni kapital. Ali za finansijske ciljeve koje želim da ostvarim, potrebni su mi znatno veći prinosi od toga", kaže Lukhey.
U onome što naziva "kampanjama", Lukhey najčešće kupuje kol-opcije (engl. call options) na akcije velikih kompanija za koje smatra da je tržište preterano negativno reagovalo na loše vesti. Savladavanje ovih finansijskih instrumenata nije jednostavno. Putem YouTubea i drugih onlajn izvora naučio je šta predstavljaju teta, gama i delta - parametri, nazvani po grčkim slovima, koji se koriste za određivanje cene opcija.
"Gubio sam novac, naročito na početku. To je bila školarina koju sam morao da platim, a od tada stvari idu odlično", priseća se Lukhey.
Neki bi ga mogli nazvati "degenom" (onlajn slengom nastalim od reči "degenerik", koji opisuje kulturu preuzimanja ekstremnih rizika), a njegov način razmišljanja "finansijskim nihilizmom", konceptom koji je popularizovao podkaster Demetri Kofinas.
Prema istraživanju iz 2025. godine koje je sproveo Financial Industry Regulatory Authority, regulatorno telo koje nadzire brokerske kuće u SAD, oko trećine investitora, i čak 62 odsto onih mlađih od 35 godina, smatra da mora da preuzima velike rizike kako bi ostvarila svoje finansijske ciljeve.
Među investitorima mlađim od 35 godina, njih 29 odsto izjavilo je da je kupovalo mim-akcije ili druge investicije koje su postale viralne na mrežama, 43 odsto trgovalo je opcijama, dok je 22 odsto ulagalo koristeći pozajmljeni novac. Slično pokazuje i istraživanje koje je sprovela kompanija Northwestern Mutual. Čak 80 odsto pripadnika generacije Z i 75 odsto milenijalaca navelo je da ih privlače špekulativna ulaganja jer imaju osećaj da finansijski zaostaju u odnosu na prethodne generacije.
Psihologija "degena" u velikoj meri odgovara zaključcima bihejvioralne ekonomije. Prema teoriji izgleda (engl. prospect theory), koju su razvili nobelovci Daniel Kahneman i Amos Tversky, ljudi imaju sklonost da precenjuju verovatnoću malo verovatnih događaja i spremniji su da preuzmu veći rizik kada imaju osećaj da zaostaju za drugima.
To potvrđuje i akademski rad iz 2025. godine "The Inflation Gamble", koji pokazuje da sa rastom troškova života raste i tražnja za akcijama nalik lutrijskim listićima - veoma volatilnim hartijama od vrednosti koje retko donose izuzetno visoke prinose. Prema klasičnoj ekonomskoj teoriji, inflacija bi, međutim, trebalo da učini ovakve opklade manje privlačnim, jer povećava neizvesnost u vezi sa budućim prihodima.
Pojedina novija istraživanja ukazuju da je ovakav način preuzimanja rizika naročito zastupljen među ljudima koji su "na korak" od kupovine prve nekretnine, ali im ona i dalje ostaje nedostižna. Istraživači Seung Hyeong Lee na Univerzitetu Northwestern i Younggeun Yoo na Univerzitetu Chicago analizirali su finansijske ankete i utvrdili da među vlasnicima nekretnina udeo ulaganja u kriptovalute raste uporedo sa bogatstvom.
Kod podstanara je obrazac drugačiji - ulaganje u kriptovalute najzastupljenije je među domaćinstvima sa srednjim prihodima. Isti obrazac javlja se i kada stanovanje u određenoj sredini postane manje pristupačno: domaćinstva iz najnižeg i najvišeg dohodovnog kvintila smanjuju izloženost rizičnoj imovini, dok oni iz sredine raspodele, koji verovatno imaju određenu ušteđevinu, ali nedovoljnu za kupovinu stana, češće povećavaju ulaganja u rizičnu imovinu.
Međutim, među onima koji žive kao podstanari ulaganje u kriptovalute najzastupljenije je među domaćinstvima sa srednjim prihodima. Sličan obrazac javlja se i kada stanovanje u određenoj sredini postane manje pristupačno - domaćinstva sa najnižim i najvišim prihodima povlače se iz rizične imovine, dok ona iz sredine raspodele prihoda, koja verovatno imaju određenu ušteđevinu, ali nedovoljnu za kupovinu stana, povećavaju izloženost takvoj imovini.
Kako bi proverili ovu pretpostavku, istraživači su razvili statistički model kojim su pratili kako se ponašanje menja sa promenom verovatnoće da Amerikanci rođeni 1990. godine postanu vlasnici nekretnine. Njihovi nalazi pokazuju da, kada podstanari odustanu od kupovine sopstvenog doma, počinju više da troše, manje rade i preuzimaju veći finansijski rizik.
"Izgleda kao da pokušavaju da se kroz rizična ulaganja domognu nekretnine čim shvate da tradicionalni put (naporan rad, štednja i sigurno investiranje) više ne garantuje ostvarenje američkog sna. Pitanje je šta će se dogoditi kada čitava ova generacija odustane od tog cilja", kaže Younggeun Yoo, koji ima 30 godina.
Drugi smatraju da kriza pristupačnosti stanovanja nije toliko uzrok koliko izgovor - izgovor koji je malim brokerskim platformama omogućio da iskoriste urođenu ljudsku sklonost ka kockanju, pretvarajući investiranje u nešto zabavno, lako dostupno i profitabilno. Platforma Robinhood svojevremeno je prvu korisničku transakciju slavila animacijom konfeta, od čega je kasnije odustala nakon kritika da na taj način ulaganje pretvara u igru.
Pojedine platforme pokušavale su da se direktno obrate ljudima koji se suočavaju sa finansijskim poteškoćama. U jednom oglasu na platformi TikTok, kompanija Kalshi prikazala je mladu ženu uz poruku: "Bila sam na ivici da ne mogu da platim kiriju, a onda sam zahvaljujući predviđanjima na Kalshiju zaradila za dve godine kirije. Neverovatno!"
Reklama je izazvala negativne reakcije, a direktor za sprovođenje propisa u kompaniji Robert DeNault izjavio je da je oglas napravila treća strana i da ga je Kalshi uklonio čim je saznao za njegovo postojanje.
Bloomberg
Radni dokument Feda iz 2024. pokazao je da su milenijalci uopšteno bolje situirani od generacije X. Međutim, istraživanje objavljeno u American Journal of Sociology pokazalo je i da su se razlike u bogatstvu vremenom produbile, pa je nejednakost među milenijalcima danas veća nego što je bila među pripadnicima bebi-bum generacije u istom životnom dobu.
Za Timothyja Fonga, kliničkog profesora psihijatrije na Univerzitetu Kalifornije u Los Anđelesu, koji leči poremećaje zavisnosti, uključujući patološko kockanje, porast "degen" kulture manje je posledica potrebe za finansijskom sigurnošću, a više želje da se živi u trenutku i oponaša luksuzni stil života koji je postao sveprisutan na društvenim mrežama.
"Mladi finansijski rizična ulaganja doživljavaju kao rešenje, a ne kao nešto čemu treba pristupati oprezno", kaže Fong. Ipak, smatra da u okruženju koje obeležavaju klimatske promene, razvoj veštačke inteligencije i sve veća zabrinutost zbog priuštivosti života, svojevrsni osećaj beznađa u pogledu budućnosti može dodatno podstaći spremnost ljudi da preuzimaju velike rizike.
Preston Coots (25) dobro se seća svog prvog velikog dobitka. Na svoj 19. rođendan radio je u dvorištu svoje majke kada su akcije kompanije Kartoon Studios, tada poznate kao Genius Brands International, skočile 10 odsto za samo 20 minuta od trenutka kada je u njih uložio kompletnu životnu ušteđevinu od 3.000 dolara.
Coots, koji živi u Feniksu, kupio je svoju prvu akciju neposredno pre tog iskustva (bila je to akcija Walt Disneyja, jer je Disney+ uskoro trebalo da se pojavi na tržištu) i nikada se nije kockao niti išao u kazino. "Kad osvojiš džekpot, ili kako god to tamo zovu, verovatno se tako osećaš. Osećao sam se kao genije. Jednostavno sam stvorio novac ni iz čega", kaže Coots.
Godinama je pokušavao da ponovo doživi isti uspeh, ulažući u akcije malih kompanija, kriptovalute i opcije. Kako su se gubici gomilali, bio je spreman da preuzima sve veće rizike - na svoj nalog na platformi Robinhood uplatio je čak i državni ček koji je dobio tokom pandemije kovida 19, a novac je pozajmljivao i od brata. Prošle godine ponovo je pretrpeo velike gubitke kada su američke carine izazvale rasprodaju na berzi. I dalje više voli da sam bira akcije nego da ulaže u indeksne fondove, jer smatra da su oni danas previše koncentrisani na kompanije koje predvode razvoj veštačke inteligencije. Kada su mu nedavni dobici podigli ukupan prinos za prethodnih šest godina na oko 30 odsto, Coots je objavio grafikon svog portfelja na zajednici r/wallstreetbets. Za isto vreme, ulaganje u indeks S&P 500 otprilike bi udvostručilo njegov uloženi novac.
"Bilo je to više iz šale, iako su moji rezultati zapravo užasni. Nadam se da će neko to videti i pomisliti: 'Prestaću da radim ove degenerične stvari'", rekao je Coots.
Depositphotos
Akademski dokazi o maloprodajnoj trgovini gotovo su jednoglasno obeshrabrujući. Pojedinci imaju tendenciju da trguju prečesto, snose visoke transakcijske troškove i postanu žrtve pompe i prevelikog samopouzdanja. Istraživanje Brada Barbera, profesora emeritusa finansija na Univerzitetu California u Dejvisu, pokazuje da mali investitori često kupuju imovinu u porastu na njihovom vrhuncu.
Rad iz 2014, čiji je Barber koautor, otkrio je da je manje od jedan odsto dnevnih trgovaca dosledno profitabilno. Čak i u novijim oblastima, poput tržišta predviđanja, prvi nalazi drugih akademskih istraživanja ukazuju na sličan obrazac - sklonost opkladama sa malom verovatnoćom uspeha, često praćenim troškovima koji umanjuju ostvareni prinos.
"Mnoga od ovih ponašanja podstaknuta su zavisnošću od društvenih mreža i osećajem zadovoljstva koji donose brzi dobici", kaže Barber.
Tržišni uslovi tokom protekle decenije dodatno su otežali razlikovanje sreće od veštine, podstičući popularni internet mim u kojem čovek pokazuje na svoj odraz u ogledalu i poručuje: "Nije zaslužno bikovsko tržište. Ti si jednostavno genije." Sada se postavlja pitanje da li će još jedan dugotrajan pad na tržištu ohladiti entuzijazam malih investitora, kao što se dogodilo posle pucanja dot-com balona.
Reid Johal, Kanađanin koji svoje vreme deli između Vankuvera i Sidneja, prvi put je otkrio kriptovalute 2016. godine kada je posetio rođaka u Belvjuu, u Vašingtonu, koji je radio kao zaštitar, ali je kod kuće rudario bitcoin. Za Johala, koji ima 26 godina i sada trguje puno radno vreme, porast maloprodajne trgovine učinio je tržište reaktivnijim na medijsku pompu i trendove tako da to koristi špekulantima poput njega.
"Kada imate TikTok, priče koje pokreću trgovanje i zamah tržišta, možete da trgujete i bez razumevanja složenih novčanih tokova ili formalnog finansijskog obrazovanja", kaže on. "Ovo je tržište kojim upravlja zamah."
Finansijsko trgovanje smatra svojevrsnom lutrijom ove generacije - "američkim snom novog doba", kako ga naziva - za koju veruje da će postajati sve popularnija kako veštačka inteligencija (AI) bude potiskivala radna mesta. "Hoće li se svi okrenuti trgovanju? Mnogi će sigurno tražiti načine da zarade više novca, zar ne?", kaže on.
Allison Schrager, viša saradnica u istraživačkom centru za politiku Instituta Manhattan, ističe kontradikciju u srži fenomena među generacijom Z. Izvan aplikacija za trgovanje, dokumentovano je da su neskloniji riziku - manje izlaze na ljubavne sastanke i manje piju, te je manja verovatnoća da će se preseliti, promeniti posao ili pokrenuti biznis.
Dok neki ekonomisti pripisuju takvo ponašanje nedostatku prilika u današnjem društvu, Schrager to vidi kao deo višegeneracijskog trenda u kojem je produktivno preuzimanje rizika delimično opalo u skladu s tim kako društvo postaje bogatije. Umesto toga, kaže Schrager, širenje spekulativnih investicionih proizvoda omogućilo je nagli porast rizika, što se lako može obiti o glavu.
"Brine me to što ljudi svoju sklonost ka preuzimanju rizika usmeravaju na aktivnosti koje imaju vrlo male šanse za uspeh. Takvo ponašanje se vremenom učvršćuje kao obrazac. Plašim se da će mnogi zbog toga ostati razočarani i postati manje produktivni", kaže Schrager.
Coots i Lukhey, koji već nekoliko godina trguju na Robinhoodu, vide to drugačije. Obojica smatraju da je trgovanje samo međukorak ka ostvarivanju njihovih stvarnih ambicija. Za Cootsa, to je pokretanje startapa u oblasti lunarne infrastrukture. Za Lukheya je to malo nejasnije - "ulaganje u priliku koja mi se ukaže, a koja je opipljiva, za razliku od pukih brojki na internetu", kaže on. Ali zna da želi da se penzioniše rano.
"Želim da imam slobodu u svom životu da se bavim svime što želim. U kapitalističkom društvu morate da kupite svoju slobodu", zaključuje Lukhey.