Od početka rata u Iranu, cena bitcoina ostala je relativno stabilna, pa i porasla. Bitcoin je čak nadmašio zlato, koje se smatra sigurnim utočištem za investitore u vremenima neizvesnosti. Šta se dešava na tržištu kriptovaluta?
Iako je bitcoin u početku pao kada su počeli napadi na Iran, cena se brzo oporavila. U subotu, 28. februara, kada je počelo bombardovanje, bitcoin je pao sa 65.800 dolara na 63.100 dolara, ali se cena istog dana oporavila i poništila gubitak.
Opširnije
Pregled berze: februar nemilosrdan prema bitcoinu i američkim indeksima
Većina analitičara predviđa period dugotrajne nestabilnosti.
02.03.2026
Bitcoin potonuo nakon napada na Iran: nestalo 128 milijardi dolara
Digitalna imovina našla se pod snažnim pritiskom nakon što je Izrael saopštio da je pokrenuo preventivni napad na Iran.
28.02.2026
Bitcoin smanjio dobitke tokom Trumpovog govora nakon što je premašio 66.000 dolara
Bitcoin i druge kriptovalute oslabile su nakon početnog rasta, dok su investitori oprezno pratili govor Donalda Trumpa i rast geopolitičkih tenzija, uz sve veće strahove od novog pritiska na tržišta.
25.02.2026
Bitcoin klizi ka 60.000 dolara dok američki carinski haos potresa tržišta
Bitcoin je u ranom trgovanju u Aziji pao ispod 65.000 dolara, pod pritiskom nove neizvesnosti oko američkih carina i šire makroekonomske nestabilnosti.
23.02.2026
|
Dok se konflikt Sjedinjenih Američkih Država i Izraela sa Iranom bliži ulasku u treću sedmicu, postavlja se pitanje - ko duže može da izdrži? Dok su SAD i Izrael fokusirali napade na vojne i energetske kapacitete Irana, Teheran je bio voljan da žrtvuje dobre odnose sa susedima i započne kampanju napada na zalivske zemlje kako bi pojačao pritisak na Sjedinjene Države. Na meti su se našle ne samo američke vojne baze, već i komercijalna i energetska infrastruktura. Bolna tačka koju Iran drži pod kontrolom ostaje i Ormuski moreuz, koji je od početka rata praktično blokiran, čime je stopirana petina globalnog pomorskog izvoza nafte. Ali ovaj rat iscrpljivanja vodi se i na još jednom polju - unutar arsenala oružja. Kako kaže Gerry Doyle, urednik iz Bloomberg News-a, SAD i Izrael su u ovoj vazdušnoj kampanji odmah na početku pokušali da unište iranske raketne zalihe i lansere, kako bi onemogućili Iran da uzvrati. "Međutim, pokazalo se da je to veoma teško, jer Iran ima sposobnost da skriva svoje rakete, regeneriše pozicije za lansiranje i nastavi sa napadima. I pored impresivne brzine kojom su SAD i Izrael delimično narušili iranski vojni aparat, još uvek nisu postigli potpunu kontrolu u vazduhu iznad Irana. Problem leži u dodatnim pretnjama koje su teže uočljive, manji raketni lansere i raznovrsno protivvazdušno naoružanje koje je rasuto po zemlji, što onemogućava da SAD i Izrael operišu bez rizika. Kao rezultat, primorani su da koriste skuplje oružje dugog dometa, iako u nekim delovima Irana imaju lokalnu superiornost u vazduhu", kaže Doyle. Na pitanje oliko je Iran pretrpeo štetu i koliko još može da nastavi sa svakodnevnim napadima u regionu, Doyle podseća da su veliki delovi iranske konvencionalne vojske praktično nepostojeće. "Njihove površinske ratne brodove i mornaricu su uglavnom uništili ili potopili. Protivvazdušna odbrana je znatno oslabila, a vazduhoplovstvo je većinom uništeno na zemlji, uz nekoliko oborenih aviona. Ono što Iranu ostaje su rakete i jednosmerne napadačke bespilotne letelice, kao što su mali krstareći dronovi Shahed-136, veliki broj pomorskih mina i protubrodske rakete. Ove rakete i dronovi koriste se za udare na vojnu infrastrukturu i na naftnu infrastrukturu u regionu, kako bi se izazvao pritisak na SAD i saveznike. Pomorskim minama i protubrodski raketama Iran može blokirati prolaz kroz Ormuski moreuz, gde prolazi oko 20 odsto svetske nafte, što je trenutno njihov najveći strateški adut. Ova sposobnost da ugroze globalnu ekonomiju je njihova ključna karta u ovoj fazi rata", zaključuje on. |
Bitcoin je do sada ovog meseca porastao za oko sedam procenata, dok je cena zlata, koje se smatra zaštitom u vremenima neizvesnosti, pala za oko dva procenta tokom istog perioda.
Gledano iz duže perspektive, bitcoin je i dalje 45 procenata ispod svog vrhunca od 126.000 dolara prošlog oktobra, dok je zlato, po trenutnoj ceni od oko 5.200 dolara po unci, i dalje nešto ispod vrhunca dostignutog krajem januara (5.417 dolara).
Osvežavajuća snaga na tržištu
Bitcoin je u martu takođe dobio na vrednosti u odnosu na druga rizičnija ulaganja, poput tehnoloških akcija u Nasdaq indeksu ili šireg indeksa američkih akcija S&P 500.
"Relativna 'snaga' na tržištu kriptovaluta u poređenju sa drugim finansijskim instrumentima je osvežavajuća, jer su kriptovalute poslednjih meseci bile jedna od najslabijih investicionih klasa", kaže analitičar Ilirike Domen Kregar.
"Međutim, relativna snaga ne znači značajan rast, ali zasad uglavnom pokazuje da se pad cene nije nastavio."
Bitcoin se već oko mesec dana nalazi u zoni konsolidacije cena, a nedavno, nakon početka rata, koketira s probojem iz te zone. Međutim, u ovom trenutku još ne možemo govoriti o uzlaznom trendu.
Tržišta zasad ne shvataju sukob previše ozbiljno
Prema Kregaru, trgovanje će i dalje biti u velikoj meri povezano s vestima o ratu u Iranu. "Finansijska tržišta generalno, uključujući kriptovalute, zasad ne shvataju sukob u Iranu previše ozbiljno. Izuzetak je tržište nafte, gde je cena znatno skočila."
Berzanski indeksi su i dalje visoki, upozorava Kregar – indeks S&P 500 izgubio je nešto više od jedan procenat svoje vrednosti od početka rata, tehnološki Nasdaq je približno isti kao i pre početka sukoba, a industrijski indeks Dow Jones izgubio je nešto više, otprilike 2,5 procenata.
S obzirom na to da se potencijalno radi o vrlo složenom i dugotrajnom ratu, koji bi mogao eskalirati u širi sukob, reakcija tržišta nije potpuno u skladu s očekivanjima, smatra Kregar.
Šta možemo očekivati u budućnosti?
Potencijalne pozitivne vesti o završetku rata verovatno bi podstakle i konkretniji rast kriptovaluta, bar s obzirom na njihovu trenutnu relativnu snagu u poređenju s drugim finansijskim instrumentima, predviđa Kregar. To navodno dokazuju i aktuelna zbivanja na tržištima, kada su izjave Donalda Trumpa o mogućnosti brzog završetka rata podstakle rast finansijskih tržišta, uključujući i rast bitcoina.
"Bitcoin je bio vrlo optimističan od početka rata, a oblast od 68.000 dolara predstavlja vrlo snažnu podršku", rekao je Pratik Kala, rukovodilac istraživanja u Apollo Crypto, prema Bloombergu.
Analitičar predviđa snažan proboj iznad 73.000 dolara, što bi omogućilo brzi rast na 87.000 dolara kao sledeći glavni nivo otpora.
Charlie Sherry, glavni finansijski direktor u BTC Marketsu, primetio je "značajan nedostatak daljih rasprodaja" bitcoina odmah nakon početka rata s Iranom.
"Kada tržišta prestanu da padaju zbog loših vesti, to bi mogao biti znak iscrpljenosti prodavaca i mogućnosti kratkoročnog dna", rekao je za Bloomberg. "To nije potvrda preokreta trenda, ali je nešto što treba pratiti."
Strahovi su se smirili
Analitička kompanija CoinShares izveštava da je neto priliv u digitalnu imovinu u prvim danima nakon početka rata premašio milijardu dolara, što dokazuje da institucionalni investitori kupuju ulaganja uprkos previranjima.
U ponedeljak se Indeks straha i pohlepe, kojim se meri raspoloženje na kripto-tržištu, prema podacima CoinMarketCapa, pomerio iz ekstremne zone straha u zonu straha. Indeks se sada kreće oko 26 na lestvici od nula do 100. Najnižu tačku od 5 dostigao je 6. februara, kada se bitcoinom trgovalo po ceni od 62.700 dolara.
- Ažurirano kroz tekst.