Iza nas je još jedna neizvesna nedelja na finansijskim tržištima, koju je obeležila znatna volatilnost. Odstupanja nisu bila toliko nagla kao prethodne nedelje, kada je referentni indeks S&P 500 zabeležio najgori dan od aprila, a tržište kriptovaluta doživelo pad. Uprkos nedavnom padu kripto-tržišta, bitcoin je u 2025. godini i dalje u plusu za oko 14 odsto i blizu rekordne vrednosti od gotovo 126.000 dolara, ostvarene početkom meseca.
Nedelja je, nakon prethodnog zaoštravanja trgovinskog rata između SAD i Kine, započela pozitivno, jer su predstavnici obe zaraćene strane očigledno malo ublažili retoriku i eskalaciju trgovinskih tenzija. Deoničke indekse na početku nedelje podržali su i neki komentari predstavnika Feda, kao i više najava poslovanja u oblasti veštačke inteligencije (AI).
Optimističan ton dodatno je pojačao obećavajući početak tromesečnih izveštaja velikih banaka sa Wall Streeta u utorak. JPMorgan Chase, Citigroup i Wells Fargo izvestili su o boljim rezultatima u poslednjem tromesečju nego što se očekivalo. Najviše je impresionirala investiciona banka Goldman Sachs, koja je sa prihodima od 15,18 milijardi dolara postavila rekord za ovo tromesečje u istoriji i treći najveći prihod u apsolutnom tromesečnom iznosu.
Do petka je o poslovanju izvestilo oko 12 odsto kompanija koje čine indeks S&P 500. Od njih je 86 odsto objavilo rezultate koji su premašili očekivanja, pokazuju podaci Bloomberga, što je očigledno doprinelo jačanju raspoloženja investitora.
Status kvo u američkoj unutrašnjoj politici ostaje nepromenjen, zajedno sa privremenim zatvaranjem rada saveznih institucija. Zbog toga su američke državne obveznice prošle nedelje donosile pozitivne prinose, mada je referentni prinos američkih desetogodišnjih državnih obveznica u četvrtak pao na najniži nivo od oktobra 2024. godine.
Opširnije

Zlato probija granice, srebro hvata taj korak - ali ga nema na tržištu
Zlato poraslo na rekordni nivo usled pojačanih tenzija između SAD i Kine.
16.10.2025

Nova paradigma - cene zlata i akcije idu u istom smeru
U prvih 25 godina ovog veka čini se da postoji sve više neizvesnosti, jer je najbrže rastuća klasa imovine bilo zlato, a veliki pomak ostvaren je u poslednje dve godine - povratkom sve većih količina zlata u portfelje centralnih banaka.
17.10.2025

Fedova blaga politika slabi dolar i jača interesovanje za zlato i akcije
Popustljiv stav Federalnih rezervi ponovo potresa globalna finansijska tržišta. Dok dolar slabi, investitori sve više usmeravaju svoj kapital ka zlatu i akcijama, balansirajući između euforije izazvane veštačkom inteligencijom i straha od pucanja mogućeg AI balona.
15.10.2025

Zašto je cena srebra porasla čak i više od zlata
Tržište srebra je tanje od tržišta zlata: dnevni obim trgovine je manji, zalihe su ograničenije, a likvidnost može brzo da nestane. To ne znači da je srebra manje od zlata.
14.10.2025
Fed ostaje veran dosadašnjoj monetarnoj politici
Predsednik Feda Jerome Powell u utorak je nagovestio da će centralna banka na narednom sastanku odbora FOMC verovatno nastaviti sa smanjenjem kratkoročnih kamatnih stopa. Takođe je upozorio da su "rizici po tržište rada" pomerili ravnotežu rizika u ekonomiji, zbog čega će banka najverovatnije ostati posvećena svojoj monetarnoj politici, i pored toga što inflacija i dalje ostaje iznad ciljne vrednosti.
Dan kasnije, Fed je objavio i tzv. Beige Book, izveštaj koji se objavljuje osam puta godišnje, a u kojem svaka regionalna filijala centralne banke prikuplja informacije i podatke o poslovnom okruženju. Ovoga puta, bankari su utvrdili da se ekonomska aktivnost od prethodnog izveštaja nije značajno promenila, dok je slika po regionima bila uglavnom mešovita – stopa zaposlenosti je ostala stabilna, plate su porasle, ali se potrošnja postepeno smanjivala.
Srebrni bik
Da se nad finansijskim tržištima i tržištem kriptovaluta i dalje se nadvijaju tamni oblaci, najbolje pokazuje istorijski snažan rast tradicionalnih investicionih utočišta. S tim što je prošle nedelje štap bika sa zlata preuzelo srebro. Cene srebra su na početku dostigle rekordnu vrednost blizu 53 dolara po unci, što se nije dogodilo još od 1980-ih.
Tržište srebra je manje likvidno i približno devet puta manje od tržišta zlata, što pojačava kretanje cena, naveli su analitičari Goldman Sachs Group u svom izveštaju. Deoničke indekse na početku nedelje podržali su i neki komentari predstavnika Feda, kao i više najava poslovanja u oblasti veštačke inteligencije (AI).
Četiri glavne plemenite metale (osim srebra i zlata, još i paladijum i platina) ove godine su poskupeli između 56 odsto i 81 odsto, u okviru rasta koji je prevladavao na tržištima sirovina. Rast cene zlata podržali su kupovine centralnih banaka, povećanje učešća u berzanskim fondovima i Fedovo sniženje kamatnih stopa. Potražnju za sigurnim ulaganjima podstakle su i ponavljajuće trgovinske tenzije između SAD i Kine, pretnje nezavisnosti Feda i privremeno obustavljanje rada američke vlade.
Crni četvrtak za banke
U četvrtak su dve regionalne banke u SAD otkrile probleme sa zajmovima povezanim sa optužbama za prevaru. Nakon nedavnih bankrota kreditora auto-lizinga i kompanije za proizvodnju auto-delova, to je izazvalo zabrinutost investitora zbog rastućih rizika na kreditnom tržištu i opšteg stanja regionalnog bankarskog sektora. Takođe je doprinelo rastu indeksa volatilnosti CBOE – koji meri očekivanu volatilnost berzanskog tržišta u narednih 30 dana – na najviši nivo od aprila.
Dodatnu nervozu izazvala je izjava izvršnog direktora JPMorgan Chase, Jamieja Dimona, koji je problematične kompanije uporedio sa žoharima, što je dodatno pojačalo zabrinutost u vezi sa kreditnim rizikom.
Kako će Xi odgovoriti Trumpu
Rasprodaju akcija američkog bankarskog sektora u petak je zaustavilo geopolitičko dešavanje koje je ovog puta, izuzetno, doprinelo stabilizaciji tržišnih uslova. Bela kuća je, naime, nagovestila da trgovinski pregovori sa Kinom napreduju uoči sastanka između Trampa i Xija, dok su dobici nekoliko regionalnih banaka ublažili zabrinutost zbog kreditnog sektora. U subotu je Vašington saopštio da će se dve strane ove nedelje sastati već peti put ove godine, i to na marginama samita ASEAN zemalja u Maleziji.
Ako ostanemo u Aziji, nakon nedelje slabih makroekonomskih podataka iz druge najveće ekonomije sveta, ova će nedelja doneti nešto više jasnoće o njenoj daljoj sudbini. Iako se osnovni indeks potrošačkih cena, koji ne uključuje hranu i energiju, popeo na najviši nivo u poslednjih 19 meseci, zemlju i dalje muče deflacija i zastoj na tržištu nekretnina. To će verovatno podstaći Xijeve ekonomske stratege da do kraja godine uvedu fiskalne i monetarne mere kako bi podstakli domaću potrošnju i ostvarili postavljene ciljeve rasta.
Zbog toga će ove nedelje biti zanimljivo pratiti takozvani četvrti plenum – politički sastanak visokih zvaničnika Komunističke partije. Na sastanku bi zvaničnici trebalo da razmatraju i odobre predlog narednog petogodišnjeg razvojnog plana Kine, koji definiše ciljeve ekonomskog i društvenog razvoja zemlje.