Pešaci su u tehnološkoj prestonici sveta proteklih dana doživeli promenu svakodnevne urbane rutine. Umesto uobičajenog elektronskog uputstva "molim sačekajte", na pešačkim prelazima su se začuli prepoznatljivi glasovi Elona Muska i Marka Zuckerberga. Reč je o hakerskom poduhvatu koji je iskoristio najosetljiviju tačku savremene urbane infrastrukture: onu gde se svakodnevna tehnologija dotiče široke mase – prolaznike.
Kako je najpre izvestio Palo Alto Online, a zatim i drugi mediji u SAD, navodno su nepoznati hakeri uspešno kompromitovali zvučne sisteme na više desetina pametnih prelaza u Silicijumskoj dolini. U sistem su uneli veštački generisane glasove tehnoloških velikana, koji su se prilično uverljivo - i humoristično - obraćali pešacima. Muskov glas je navodno oduševljeno naređivao: "Sada možete preći... na Marsu, poželjno". Dok je Zuckerbergov avatar robotski monotono ponavljao: "Prelazak ulice... optimizovanje podataka... učitavanje čoveka".
Opširnije

Veštačka inteligencija postaje globalna, a Evropa više nije samo posmatrač
Ako rast sektora veštačke inteligencije trpi zbog carina na aluminijum, čelik i bakar, američka tehnologija bi konačno mogla da dobije konkurenciju.
13.04.2025

OpenAI tvrdi da Musk igra nemilosrdno u bici za AI prevlast
OpenAI je prošle nedelje saopštio da je finalizovao rundu finansiranja vrednu 40 milijardi dolara, predvođenu SoftBankom.
10.04.2025

OpenAI na korak do finansiranja od 40 milijardi dolara, najvećeg u istoriji
OpenAI očekuje da će ove godine ostvariti više od trostrukog rasta prihoda, dostigavši 12,7 milijardi dolara.
27.03.2025

Budućnost AI-ja se seli na Bliski istok
Vlade zalivskih zemalja izuzetno podržavaju digitalnu transformaciju i opstanak geopolitičke stabilnosti u tom regionu.
26.03.2025

Udružuju se Microsoft, BlackRock i Musk, projekat AI od 30 milijardi dolara
Microsoft, koji je uložio oko 13 milijardi dolara u OpenAI, sve više razvija AI izvan tog partnerstva
24.03.2025
Iako se incident na prvi pogled čini kao bezazlena šala koju bi lako mogli pripisati ambicioznom studentu informacione bezbednosti sa previše slobodnog vremena i mašte, lokalne vlasti su situaciju shvatile dosta ozbiljno. Nadležni organi grada Palo Alta su bez odlaganja inicirali istražni postupak i privremeno deaktivirali sve kompromitovane semaforske sisteme. Predstavnici grada su hakerski upad okarakterisali kao "opasnu i neprihvatljivu manipulaciju javnim sistemima".
Kad pametna infrastruktura postane meta digitalnog eksperimenta (ili satire?)
Današnji gradovi se transformišu u takozvane "pametne gradove" – urbana okruženja u kojima svaki element, od uličnog osvetljenja do kanti za smeće, komunicira preko interneta. Uvođenje ovakvih sistema često se sprovodi po ubrzanom postupku, gde se prednost daje operativnoj funkcionalnosti nauštrb bezbednosnih aspekata koji se neopravdano zanemaruju. Ova ranjivost je, kako tvrde stručnjaci na platformi X, bila iskorišćena tokom pomenutog digitalnog napada. Oni ukazuju da su akteri incidenta koristili softver otvorenog koda za generisanje govora - tehnologiju koja može reprodukovati izuzetno autentične glasovne simulacije koristeći samo minimalne uzorke originalnih audio-snimaka.
Iako još uvek nije jasno ko je odgovoran za incident, lokalni zvaničnici i stručnjaci za sajber-bezbednost smatraju da nije reč o klasičnoj kriminalnoj grupi. Umesto toga, sumnjaju da je u pitanju lokalni stanovnik - neko ko poznaje arhitekturu gradskih sistema i istovremeno razume mim-kulturu koja se napaja iz internet ikonografije. U tom smislu, događaj ne predstavlja samo bezbednosni rizik već i kulturni komentar. Mogli bismo čak reći da je to savremena urbana umetnička instalacija, ako, naravno, zanemarimo činjenicu da je reč o neautorizovanom upadu.
Veštačka inteligencija i humor kao dvostruka oštrica
Slučaj pešačkih prelaza u Silicijumskoj dolini pokazuje kako prividno bezazlene AI tehnologije za sintezu govora mogu, kada se nađu u neodgovornim rukama, lako prerasti u sredstvo za izazivanje nestabilnosti ili provociranje. Činjenica je da tokom ovog incidenta niko nije povređen, a izazvao je smeh kod mnogih. A koliko bi se brzo slična tehnologija mogla upotrebiti u ozbiljnijem kontekstu - recimo, za širenje dezinformacija ili manipulaciju javnim mnjenjem?
Takve incidente treba razumeti kao upozorenja da se infrastruktura budućnosti ne može oslanjati samo na dobrotu ljudi, već mora biti otporna i na zloupotrebe. Nije dovoljno da sistem funkcioniše - mora funkcionisati bezbedno, pouzdano i predvidljivo u svakom trenutku. Veštačka inteligencija pak, kako sve više spoznajemo, deluje pre svega neočekivano.
Ovaj hakerski poduhvat predstavlja više od puke viralne anegdote iz epicentra tehnološkog sveta. Nudi nam sićušan nagoveštaj budućnosti u kojoj se sve više zamagljuju okviri između istine, satiričnog komentara i tehnološkog vandalizma. Ono što danas deluje smešno, već sutra može postati bezbednosna noćna mora.