Plasman na Svetsko prvenstvo 2026. godine za nacionalne saveze iz regiona nije samo sportski cilj već i finansijski događaj koji odlučuje o bilansu četvorogodišnjeg ciklusa. Sam prolazak kroz kvalifikacije garantuje najmanje 10,5 miliona dolara – devet miliona nagrade i 1,5 miliona dolara podrške za pripreme. Svaka naredna faza višestruko povećava te iznose, a širenje FIFA turnira znači i više novca u opticaju.
FIFA u ciklusu 2023–2026. planira rekordne prihode između 11 i 13 milijardi dolara, dok fond za isplate klubovima (engl. Club Benefits Programme) raste na 355 miliona dolara. Novina je da će se prvi put plaćati i dani odigrani u kvalifikacijama. To znači da koristi ne staju na savezima – novac će stići i u Dinamo, Crvenu zvezdu, Hajduk, Maribor, Železničar, Sarajevo, Vardar i Budućnost.
Opširnije
Kraj 'čistog' Reala: Perez epohalno menja vlasništvo kluba
Real Madrid, najvredniji fudbalski klub na svetu i jedini sa godišnjim prihodima iznad milijardu evra, priprema se za najosetljiviju promenu u svojoj istoriji dugoj 123 godine.
26.10.2025
Prevara teška 500 miliona dolara otkriva nestabilnost finansija u fudbalu
Kompanija 777 Partners je stekla udele u sedam fudbalskih klubova i bila je blizu kupovine Evertona.
25.10.2025
Superliga se vraća, a UEFA gubi monopol
Na skupštini European Football Clubs (EFC) u Rimu, predsednik UEFA Aleksander Čeferin upozorio je da evropski fudbal mora ostati otvoren, inkluzivan i zasnovan na sportskom meritornom principu.
19.10.2025
Ronaldo postaje prvi fudbaler sa devet nula na računu
Portugalski reprezentativac je na kraju svoje igračke karijere, ali ga je ugovor sa saudijskim Al-Nassrom plasirao u odabranu grupu najbogatijih sportista.
08.10.2025
Zašto je SP 2026. finansijski važniji od Katara
Svetsko prvenstvo u Kataru 2022. bilo je polazna tačka: reprezentacije su u grupnoj fazi zarađivale devet miliona dolara, u osmini finala 13 miliona, u četvrtfinalu 17, dok su medalje donosile između 25 i 42 miliona dolara. Turnir 2026. ima veći format, više utakmica (104) i širi sponzorski bazen, što znači da će nagrade gotovo sigurno rasti.
Druga velika novost je širenje finansijskog "trickle-down" efekta, jer se sada i klubovi iz regiona direktno nagrađuju za dane provedene u kvalifikacijama, a ne samo na završnom turniru. Tako svetsko prvenstvo više nije samo džekpot za saveze već je i stabilan izvor prihoda za domaće fudbalske sisteme.
Koliko bi svaka zemlja dobila i šta gubi ako ne ode
Hrvatska
Bronzani "vatreni" iz Katara već su gotovo sigurni učesnici SP 2026. U najskromnijem scenariju inkasiraće najmanje 10,5 miliona dolara direktno od FIFA, dok bi eventualni prolazak u nokaut fazu doneo višestruko više. Hrvatski savez je 2022. završio s rekordnim prihodima, a Svetsko prvenstvo bilo je ključni generator tog rasta. U slučaju neodlaska (vrlo mala verovatnoća), usledio bi gubitak minimalnog priliva i slabiji sponzorski momentum.
Bosna i Hercegovina
Još u zoni plej-ofa i u igri za direktan plasman. Sam odlazak na prvenstvo značio bi najveći jednokratni prihod u istoriji saveza. BiH je jedini put na mundijalu učestvovala 2014. u Brazilu, kada je "kasica prasica" bila znatno manja. Indirektno bi profitirali i klubovi kroz FIFA CBP, a reprezentacija bi povratila komercijalni zamah. Neodlazak bi značio propuštenu "event year" priliku i slabiju pregovaračku poziciju s oglašivačima.
Srbija
Uprkos pritisku promena i slabijoj poziciji u kvalifikacijama, Srbija i dalje ima šansu za plej-of. FSS je 2022. zaradio oko 11,8 miliona dolara, s neto plusom od četiri miliona. Neodlazak bi značio pad vrednosti TV prava i manji učinak sponzorskih kampanja.
Slovenija
Kod manjih saveza efekat plasmana proporcionalno je veći – 10,5 miliona dolara čini ogroman deo godišnjeg budžeta NZS-a. Svetsko prvenstvo bi donelo vanserijski priliv, a klubovi bi dobili isplate kroz CBP sistem. Bez plasmana, gubi se taj jednokratni šok i marketinški zamah posle Eura 2024.
Severna Makedonija
Stabilna u borbi za drugo mesto i u igri za istorijski plasman. Svetsko prvenstvo bi predstavljalo finansijski preokret. Klubovi poput Škendije i Škupija takođe bi primili CBP isplate. Bez plasmana, gubi se i zamah i potencijalni investicioni ciklus u infrastrukturi.
Crna Gora je izgubila sve šanse za odlazak.
Novac koji ide dublje od reprezentacije
Plasman ne znači samo novac za saveze. Club Benefits Programme, sada proširen i na kvalifikacije, stvara realan tok gotovine prema klubovima, proporcionalno broju igrača i danima provedenim s reprezentacijom. Za Dinamo, Crvenu zvezdu, Hajduk, Železničar ili Vardar to znači direktne isplate iz FIFA fonda, ali i rast vrednosti njihovih reprezentativaca na tržištu.
Pored toga, plasman reprezentacije povećava vrednost TV prava, jača sponzorski brend i podiže promet u prodaji suvenira i turizmu. U marketinškom smislu, to je "event year" koji je teško nadomestiti i još teže precizno proceniti.
Hrvatska je praktično već obezbedila plasman, dok BiH i Srbija imaju realnu nadu kroz plej-of. Slovenija i Makedonija još mogu uhvatiti drugo mesto, dok Crna Gora ima samo teorijske izglede. Poslednja kvalifikaciona kola igraju se sredinom novembra, a plej-of u martu 2026. odrediće poslednje putnike.
U poslovnim terminima, plasman na SP 2026. znači zagarantovani "cash-in" i rast vrednosti nacionalnog brenda – dovoljno je pogledati primer Hrvatske. Neplasman donosi izgubljenu "event year" priliku i odloženi komercijalni rast. Novi FIFA model širi dobit i na klubove, pa je finansijski efekat plasmana sada sistemski, a ne samo simboličan.