Rusija će u razgovorima s novim predsednikom SAD Donaldom Trumpom zahtevati da Ukrajina drastično smanji vojne veze sa NATO-om i postane neutralna država sa ograničenom vojskom, navode izvori upućeni u ova dešavanja.
Sa rastućim uverenjem u svoju prednost na bojnom polju u Ukrajini, ruski predsednik Vladimir Putin je odlučan da postigne svoj cilj da Kijev nikada ne postane član NATO-a i da se postave ograničenja u vezi sa njegovim vojnim kapacitetima, rekli su izvori upoznati sa stavovima Kremlja, koji su želeli da ostanu anonimni zbog osetljivosti informacija.
Kremlj smatra da, dok pojedini članovi NATO-a mogu da nastave da šalju oružje Ukrajini na osnovu bilateralnih bezbednosnih sporazuma, to oružje ne bi smelo da se koristi protiv Rusije ili za ponovnu osvajanje teritorija, rekao je jedan od izvora koji je upoznat sa pripremama Moskve za moguće pregovore.
Opširnije

Koje raketne sisteme koriste Rusija i Ukrajina i kako rade
Tok rata Rusije protiv Ukrajine podjednako određuju teritorijalni dobici na liniji fronta i operacije u vazduhu.
13.01.2025

Ima li Trump toliku moć da prekine rat u Ukrajini
Rusija u sredu napala Harkov balističkim projektilima.
26.12.2024

Putin će staviti nuklearno oružje za pregovarački sto o Ukrajini
Ukrajina je dobila dozvolu da koristi američke rakete dugog dometa na ruskoj teritoriji, a Rusija je promenila svoju nuklearnu doktrinu.
21.11.2024

Ukrajina prvi put gađa Rusiju raketama zapadne proizvodnje?
Putin u utorak potpisao ukaz o izmenjenoj nuklearnoj doktrini.
19.11.2024
Ovaj tvrd i otvoreni zahtev gotovo sigurno neće biti prihvatljivi ukrajinskim liderima, dok rat ulazi u svoju treću godinu. Stav ruskog lidera takođe prkosi Trumpovoj želji da se sukob okonča što pre, a može biti i pokušaj da Moskva dobije veći prostora za pregovore. U međuvremenu, ruski napredak na istoku Ukrajine je nešto sporiji nego što se očekivalo.
Ukrajina i Rusija pregovaraju u Kataru o pravilima za zaštitu nuklearnih objekata od napada, rekao je izvor upoznat sa pripremama Kremlja. Ukrajinski zvaničnici upoznati sa pregovorima rekli su da su jedini pregovori između Kijeva i Moskve trenutno ograničeni na razmenu zatvorenika i vraćanje deportovane dece.
Depositphotos
Ruski uslovi takođe uključuju zadržavanje kontrole nad gotovo 20 odsto teritorije Ukrajine, uključujući poluostrvo Krim koje je Rusija anektirala 2014. godine, iako je Moskva otvorena za razmene nekih teritorija, naveli su pojedini izvori.
Kremlj nije odmah odgovorio na zahtev za komentar.
Trump je prošle nedelje rekao da se trenutno organizuje sastanak sa Putinom, iako je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u ponedeljak izjavio da još nije došlo do ozbiljnih priprema za razgovore. Pregovori o okončanju sukoba još nisu započeli.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je u novembru delovao kao da je ublažio svoj stav u vezi sa mogućim primirjem, dok Rusija i dalje okupira teritoriju, rekavši da Kijev treba da se osloni na diplomatiju kako bi povratio teritorije koje je Moskva zauzela.
"Pitanje teritorija nije glavni problem ovog konflikta", rekla je Tatiana Stanovaya, osnivač konsultantske firme R.Politik i viši saradnik u Carnegie centru za Rusiju i Evroaziju. "Ono ima mnogo širi kontekst koji, očigledno, još uvek nije potpuno shvaćen na Zapadu", ukazujući na stav Moskve u vezi sa ukrajinskom kandidaturom za NATO, koji je, kako je navela, "nepokolebljiv", i po pitanju razoružanja.
Dok novi američki lider i njegovi najviši saradnici nisu pokazali veliko oduševljenje za davanje obaveznih sigurnosnih garancija Ukrajini, naročito kroz članstvo u NATO-u, neki u Trumpovom timu ipak podržavaju pomoć Kijevu ako se opredeli za diplomatski pristup kako bi mogla da pregovara sa pozicije snage.
Ukrajina je od početka ruske invazije u februaru 2022. godine primila desetine milijardi dolara vojne pomoći iz SAD i Evrope. Najveća zabrinutost Ukrajine je da bi prekid vatre omogućio Rusiji da se pregrupiše i ponovo napadne, zbog čega Kijev smatra da su mu potrebni zapadni sistemi naoružanja i dovoljna vojska.
Ukrajina "treba da bude neutralna, bezopasna i ni u kojem slučaju ispostava za NATO ili SAD", rekao je u intervjuu prošlog meseca ruski nacionalista i saveznik Kremlja Konstantin Malofejev. "Treba da ima malu, ali dovoljno veliku vojsku da štiti svoje granice od izbeglica i obavlja policijske funkcije – ali ne dovoljno veliku da ratuje sa Rusijom."
Neutralni status treba da bude utemeljen u ukrajinskom ustavu, rekli su Malofejev i još dvoje ljudi iz Moskve.
Pre nešto više od godinu dana, Putin je putem indirektnih kanala preneo visokim zvaničnicima SAD da bi potencijalno mogao da razmotri odustajanje od insistiranja na neutralnom statusu Ukrajine, pa čak i da napusti protivljenje mogućem članstvu Ukrajine u NATO-u, rekli su tada dvojica ljudi bliskih Kremlju. Putin je stalno koristio pretnju ulaska Ukrajine u NATO kao glavno opravdanje za svoju invaziju, a izveštaj o mogućem ispitivanju javnog mnjenja o ovom pitanju naišao je na skepticizam u SAD.
Od tada, vojna situacija Rusije se poboljšala jer je počela da napreduje duž fronta na istoku Ukrajine. To je ohrabrilo Putina da zauzme čvršći stav, rekao je jedan od ljudi upoznatih sa trenutnim pripremama.
Bloomberg Mercury
Naravno, Ukrajina još uvek drži teritoriju u ruskoj oblasti Kursk nakon iznenadnog upada prošle godine, što bi moglo biti potencijalna karta za pregovore, ako Kijev uspe da je zadrži. Podsetimo, SAD su u petak uvele najšire i najagresivnije sankcije do sada protiv ruske trgovine naftom.
Minimalni zahtevi Rusije su neutralna Ukrajina, obustava daljeg širenja NATO-a u postsovjetskim državama i stroga ograničenja veličine ukrajinske vojske, navodi Pavel Danilin, politički analitičar koji sarađuje s Kremljom.
Putin je rekao da svaki mirovni sporazum treba da se zasniva na takozvanim Istanbulskim sporazumima. Prema najnovijem nacrtu tog dokumenta iz proleća 2022. godine, on bi zabranio strane trupe u Ukrajini, zajedničke vojne vežbe i članstvo Kijeva u bilo kojim spoljnim vojnim alijansama, rekao je ruski lider u junu.
Američki mediji su prošle godine izveštavali o detaljima dokumenata, u kojem je precizirano da strano naoružanje, uključujući rakete, ne bi smelo da uđe u Ukrajinu. Dve strane su se tada i dalje sporile oko određenih tačaka, uključujući ograničenja za ukrajinske oružane snage, naveli su tada mediji.
Rusija je insistirala na ograničavanju ukrajinskih oružanih snaga na 85.000 ljudi i 342 tenka, kao i na ograničavanju dometa ukrajinskih raketa na 40 kilometara, dok je Ukrajina želela vojsku od 250.000 vojnika i 800 tenkova, sa dometom raketa od 280 kilometara.
Dve zemlje takođe nisu mogle da se usaglase oko sigurnosnih garancija koje bi Ukrajina dobila - što će verovatno biti ključni element bilo kakvih budućih pregovora.