Nastavljeni su napadi izraelskim ratnim avionima na iranske raketne sisteme, vojne aerodrome i nuklearni objekat Fordo nakon američkih udara tokom vikenda, dok se u zemlji vodi žestoka debata o tome koliko bi dugo ratna operacija trebalo da traje.
"Izrael udara mete režima neviđenom silinom", rekao je ministar odbrane Israel Katz u saopštenju u ponedeljak, navodeći da su mete i sedište unutrašnje bezbednosti, kao i zloglasni zatvor Evin Prison za političke zatvorenike. Na konferenciji za novinare u nedelju uveče, premijer Benjamin Netanyahu odbio je da navede konkretan vremenski okvir za završetak rata, rekavši: "Kada ostvarimo ciljeve, nećemo nastaviti duže nego što je potrebno. Ali ga (rat) nećemo ni prerano okončati."
Pre nego što su se SAD uključile u sukob, Netanyahu je postavio tri cilja - eliminaciju iranskog nuklearnog programa, ukidanje sposobnosti Irana za lansiranje balističkih raketa i sprečavanje da sponzoriše antiizraelske milicije poput palestinskog Hamasa, libanskog Hezbolaha i jemenskih Huta. Za neke analitičare ovi ciljevi deluju kao otvoreni i nedefinisani, što ne ukazuje na skori kraj rata koji Izrael košta desetine milijardi dolara u oružanim sistemima i izgubljenoj produktivnosti, dok stanovnici svakodnevno beže u skloništa.
Opširnije

Evropa zagovara deeskalaciju sukoba Izraela i Irana
U Ženevi počeli sastanci o smirivanju sukoba.
20.06.2025

Putin i Trump razgovarali o krizi na Bliskom istoku
Ubrzani razgovori između Putina i Trumpa otvaraju nova pitanja o mogućim posledicama eskalirajuće krize između Izraela i Irana, dok se svet suočava sa kompleksnim geopolitičkim izazovima.
15.06.2025

Kulminira sukob između Izraela i Irana - da li svet treba da strahuje
Nakon što je treći dan zaredom došlo do razmene raketnih napada, izgledaju li opasnosti od šireg konflikta u regionu sve izvesnije?
15.06.2025

Izrael ne može sam da uništi iranski nuklearni program, tvrde stručnjaci
U svetlu nedavnih izraelskih vazdušnih napada, analitičari postavljaju ključno pitanje: da li su ove akcije zaista oslabile nuklearni program Irana ili su samo otvorile novo poglavlje u kompleksnom sukobu?
14.06.2025
"Moramo reći američkom predsedniku: 'Hvala. Nikada nećemo zaboraviti šta ste učinili za nas'", napisao je Nahum Barnea, kolumnista lista "Yedioth Ahronoth". "Ali Donald Trump sada treba da nametne prekid vatre Iranu i nama. Ne za dve nedelje, ne za mesec dana, već odmah", dodaje.
Izraelska civilna zaštita navodi da je u poslednjih deset dana stotine iranskih balističkih raketa nateralo oko 10.000 Izraelaca da napuste oštećene domove. To je dovoljan razlog da se pronađe izlaz iz sukoba i proglasi pobeda, smatraju Barnea i drugi, uzimajući u obzir i strah od daljih iranskih odmazdi i mogućnost beskonačnog ratnog iscrpljivanja.
Međutim, Caroline Glick, bliska savetnica Netanyahua, kaže da je upravo iranska sposobnost za kontraudare razlog zašto Izrael ne žuri.
"Oni i dalje napadaju Izrael, i mi moramo eliminisati njihovu sposobnost da to čine", rekla je u telefonskom razgovoru. "Niko ne stoji sa štopericom i ne kaže: 'Završite'. Mi imamo svoje ciljeve i postižemo ih. Javnost to razume. Ne požuruje nas."
Strahuje se da će Iran nastaviti sa onim što je učinio u ponedeljak - lansiranjem izuzetno razornim balističkih raketa, što tera sve u skloništa i uništava infrastrukturu poput elektrana. Debata se vodi oko toga da li se iranska sposobnost može uništiti vojno ili bi bilo bolje prepustiti prostor diplomatiji. Neki TV analitičari tvrde da bi trebalo da Izrael teži uzajamnom prekidu vatre nakon što pogodi sve vojne mete u Iranu.
To je moguće, napominju, delimično zahvaljujući šteti koju je Izrael naneo iranskim regionalnim saveznicima tokom 2024, posebno Hezbolahu i Hamasu, koje SAD i mnoge druge zemlje smatraju terorističkim organizacijama.
Bloomberg
"Ovo je trenutak da se završi rat u Iranu, rat u Gazi i da se okrenemo unutrašnjim pitanjima Izraela", rekao je bivši premijer Ehud Olmert za Bloomberg TV u ponedeljak. Neophodno je, dodaje, "oporaviti se i ponovo izgraditi ono što je slomljeno u srcima, umovima i duhu izraelskog naroda nakon dve godine borbi sa Hamasom i Irancima".
Drugi, bliži središtu moći - uključujući Netanyahua - sugerisali su da bi rat protiv Irana mogao dovesti do promene režima, iako to otvoreno ne iznose kao cilj. Mnogi u regionu strahuju od toga šta bi vakuum vlasti u zemlji od 90 miliona ljudi mogao doneti, imajući u vidu ekstremizam i nasilje među verskim grupama, koje je usledilo nakon rata u Iraku i Arapskog proleća.
"I te kako se nadamo da ćemo uspeti da pokrenemo proces koji će na kraju dovesti do toga da Iran ostane izolovan", rekao je ministar finansija Bezalel Smotrich u radio-intervjuu. "Kao rezultat toga, može se desiti i da se režim destabilizuje do tačke pucanja."
Ipak, mnogi analitičari smatraju da je dalji tok rata u rukama iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Khameneija. On još nije nagovestio kako će Islamska Republika odgovoriti na SAD, niti šta planira sa oko 400 kilograma visokoobogaćenog uranijuma, koji bi potencijalno mogao da bude iskorišćen za pravljenje bombi i za koji se veruje da je još uvek u iranskom posedu. Iran je u ponedeljak upozorio da SAD treba da očekuju "ozbiljne posledice".
Ehud Yaari, iskusni izraelski analitičar za regionalna pitanja, rekao je na Kanalu 12 da Khamenei može koristiti uranijum kao adut za pregovaračkim stolom, ali da mu je pozicija slaba.
"Khamenei mora da odluči da li da pokuša da obnovi pregovore u nadi da će Trump odustati od zahteva za potpunom predajom", rekao je. Ili, kako kaže, "da nastavi da se bori, da trpi sve više i više i da dođe do trenutka kada će morati da pristane na pregovore pod mnogo lošijim uslovima".
(Tekst dopunjen videom.)
Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...