Svi pogledi finansijskog sveta u sredu će biti usmereni na Vašington, gde se očekuje da će američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed), doneti jednu od najvažnijih odluka godine. Nakon višemesečnog suzdržavanja, gotovo je sigurno da će Fed prvi put u 2025. godini smanjiti svoju referentnu kamatnu stopu.
Prava neizvesnost, međutim, ne leži u samom činu rezanja, već u tonu poruka koje će predsednik Feda Jerome Powell poslati i najavama o budućim koracima u borbi sa posustalom privredom.
Tržište i analitičari jednoglasni
Konsenzus na tržištu je jasan. Prema alatu CME FedWatch, koji se zasniva na cenama terminskih ugovora, verovatnoća smanjenja kamatne stope za 25 baznih poena (0,25 procentnih poena) iznosi čak 96 odsto. To bi spustilo ciljani raspon stope na federalna sredstva sa trenutnih 4,25 do 4,50 odsto na 4 do 4,25 odsto, najniži nivo od kraja 2022. godine.
Opširnije

Fed pred smanjenjem kamata pod pritiskom Trumpa i usporavanja tržišta rada
Zvaničnici Federalnih rezervi spremni su da u sredu smanje kamatne stope prvi put ove godine, u trenutku kada američko tržište rada pokazuje znake slabljenja, a politički pritisci iz Bele kuće dodatno pojačavaju neizvesnost oko budućeg pravca monetarne politike.
pre 4 sata

Ukratko iz sveta - Sud zaustavio smenu Lise Cook
Sud u Vašingtonu je potvrdio da Cook može da nastavi sa radom, dok njena tužba kojom se osporava potez Donalda Trumpa ostaje na snazi.
16.09.2025

Akcije i zlato na novim rekordima uoči sastanka Feda
Investitori očekuju da će Federalne rezerve smanjiti kamatne stope ove nedelje.
16.09.2025

Zlato se približava rekordu dok ETF-ovi rastu uoči sastanka Feda
Cena zlata porasla je iznad 3.650 dolara po unci, što je rast od skoro dva odsto ove nedelje.
12.09.2025
Analitičari velikih banaka dele to mišljenje. U banci JPMorgan vide 95-odstotnu šansu da će Fed uopšte smanjiti kamatu, pri čemu je najizgledniji scenario (47,5 odsto verovatnoće) upravo rez od 25 baznih poena praćen "golubljim" komentarima koji nagoveštavaju spremnost na dalje akcije.
Takav ishod, predviđaju, mogao bi da podstakne trenutni rast indeksa S&P 500 za oko jedan odsto.
Dvostruki mandat na vagi
Fedova odluka biće rezultat složenog vaganja između dva suprotstavljena cilja koja čine njegov dvostruki mandat: održavanje stabilnosti cena (niska inflacija) i postizanje maksimalne zaposlenosti.
Donedavno je fokus bio na inflaciji, ali su poslednji podaci preokrenuli prioritete.
Tržište rada kao ključni pokretač
Glavni pokretač očekivanog zaokreta Feda jeste očigledno pogoršanje na tržištu rada. Nakon što je godinama bilo stub američke privrede, zapošljavanje je naglo usporilo. U junu je zabeležen prvi pad broja zaposlenih od 2020. godine, dok su u julu i avgustu usledili tek skromni dobici. Dodatni alarm upalila je i revizija podataka koja je izbrisala skoro milion radnih mesta za koja se prethodno mislilo da su otvorena u godini do marta 2025.
Bloomberg
"Sve se svodi na ono što smo videli na tržištu rada – pogoršanje u poslednjih nekoliko meseci", smatra Sarah House, viša ekonomistkinja u Wells Fargu. "Fed zna da se tržište rada, jednom kad krene nizbrdo, okreće vrlo brzo, zato žele da budu sigurni da ne koče privredu u trenutku kada je ona već usporila."
Inflacija kao teg oko vrata
Na drugoj strani vage nalazi se inflacija, koja ostaje tvrdoglavo visoka. Indeks potrošačkih cena (CPI) u avgustu je porastao za 2,9 odsto godišnje, što je najbrže od januara i znatno iznad Fedovog cilja od dva odsto. Deo inflatornih pritisaka proizilazi iz carina koje je uvela administracija predsednika Donalda Trumpa, a koje su poskupele uvoznu robu poput nameštaja, audio-opreme i kafe.
Upravo je ta povišena inflacija bila razlog zbog kojeg je Fed do sada bio suzdržan, ali izgleda da je strah od recesije izazvane slomom zapošljavanja postao veća pretnja. Mark Zandi, glavni ekonomista u Moody's Analyticsu, smatra da je za Fed ključno izbeći recesiju, ne samo zbog uticaja na građane već i zbog očuvanja sopstvene nezavisnosti.
Politički pritisak i budući koraci
Cela situacija odvija se u pozadini neprestanog i otvorenog pritiska predsednika Trumpa, koji mesecima kritikuje Powella i Fed zbog previsokih kamatnih stopa. Trump je Powella na društvenim mrežama nazivao "pravim glupanom" i zahtevao agresivna smanjenja, tvrdeći da kamate treba da budu znatno niže.
Iako Powell redovno ističe nezavisnost centralne banke od političkih uticaja, tržišta će pomno pratiti da li će se taj pritisak odraziti na buduće smernice. Ekonomisti i ulagači analiziraće svaku reč sa konferencije za medije nakon sastanka, kao i ažurirane ekonomske projekcije članova Odbora za otvoreno tržište (FOMC). Očekivanja su da će ovo smanjenje biti samo prvo u nizu.
Trgovci na Wall Streetu predviđaju ukupno tri smanjenja do kraja ove godine i još dva do juna naredne godine.
Dok je rez od četvrtine procentnog poena gotovo siguran, ishod za tržišta zavisiće od poruka koje ga prate. Ako Fed nagoveštava da je ovo tek početak ciklusa popuštanja, tržišta bi mogla da reaguju pozitivno.
Ali ako Powell izrazi zabrinutost zbog inflacije i sugeriše da su dalji potezi neizvesni, to bi moglo da poništi optimizam i dovede do rasprodaje, u takozvanom "sell-the-news" događaju. Odluka u sredu stoga nije kraj, već početak nove, neizvesne faze za američku i svetsku privredu.
Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...