Kada je reč o skandinavskim zemljama, čuvena replika "ladno al' standard" iz srpskog filma "Lepa sela lepo gore", možda najbolje, u isti mah duhovito i poentirano, opisuje ekonomiju Norveške, Švedske i Danske. Pred važan fudbalski meč između Srbije i Danske, koji se igra u ponedeljak uveče, Bloomberg Adria istražuje šta ekonomiju ove nordijske zemlje čini posebnom, kao i brojne zanimljivosti iz njene istorije i kulture.
Iako nije u centru medijske pažnje, kao neke druge jake svetske ekonomije, Danska je naširoko poznata po izuzetno visokom standardu: uprkos usporavanju globalnog rasta i inflaciji koja je nagrizala 2022. i 2023, evropska kraljevina je uspela da je solidno ukroti.
Očekuje se rast BDP-a za jedan odsto ove godine, a prosečna plata za puno radno vreme iznosi 48.599 kruna (oko 6.518 evra), prema najnovijim podacima Nacionalne agencije za statistiku Danske, na osnovu baze iz 2023. godine. To je jedan od razloga zašto mladi sa Balkana sve češće migriraju baš tamo, a ostali motivi su: fleksibilno i otvoreno tržište rada, inovacije, nizak stepen korupcije i birokratije, dobra zdravstvena i socijalna zaštita, široka upotreba engleskog jezika, posvećenost ekologiji, promovisanje prirode i fizičke aktivnosti.
Nakon talasa jeftinih EV, kineski proizvođači sada ciljaju luksuzni segment u Evropi, dok se istovremeno raspiruje sukob Mercedesa i Porschea sa kineskim brendovima.
Musk je preuzeo tadašnji Twitter 2022. i obećao "slobodu govora" na mreži, što je mnogima ulilo strah.
15.11.2024
Autor: Bojana Lazarević
Ova država se ističe i po jedinstvenom konceptu hygge, koji je s vremenom postao sinonim za prijatnu atmosferu i uživanje u jednostavnim stvarima u životu.
A kad smo kod uživanja u životu, možda niste znali da je upravo Danska više puta proglašavana najsrećnijom državom sveta, sve dok je nije pretekla Finska ove godine. U pitanju je istraživanje koje objavljuje istraživački centar Wellbeing, u okviru Univerziteta Oksford, a koji na osnovu sledećih parametara rangira 130 svetskih država: BDP po glavi stanovnika, socijalna zaštita, dugovečnost u dobrom zdravlju, sloboda, ljubaznost i izostanak korupcije.
Fudbalska reprezentacija Srbije dočekuje večeras od 20.45 časova u Leskovcu selekciju Danske u meču poslednjeg, šestog kola grupe A4 Lige nacija
Kanali Kopenhagena / Depositphotos
Nešto, ipak, nije trulo u državi Danskoj
Danska je ove godine osvojila 7.583 bodova, naspram Finske sa 7.741 bodova, a evo zašto je to tako: visoka pozicija zemlje na ovoj listi delimično je posledica njenog visokog nivoa jednakosti i osećaja odgovornosti za društvenu dobrobit, što su, kako se navodi u Svetskom izveštaju o sreći, dve stvari usko povezane sa srećom. Iako ne treba zanemariti činjenicu da kirije i režije nisu male, te da Danci plaćaju neke od najvećih poreza na svetu - do polovine svog prihoda, to je na izvestan način kompenzovano činjenicom da je većina zdravstvene zaštite u zemlji besplatna, a briga o deci subvencionisana. Studenti, recimo, ne plaćaju školarinu i primaju grantove za pokrivanje troškova tokom studiranja. Stariji, svakako, imaju penzije, ali im je mimo toga obezbeđena pomoć/nega.
Prema indeksu Better Life OECD-a, nordijska zemlja nadmašuje prosek u poslovima, obrazovanju, zdravlju, kvalitetu životne sredine, društvenim vezama, građanskom angažmanu i zadovoljstvu životom.
Glavni sektori danske ekonomije podrazumevaju industrijsku proizvodnju, IT, farmaceutsku industriju, obnovljive izvore energije, kao i tradicionalne grane poput poljoprivrede i ribarstva. Izvoz, koji čini ključni deo ekonomije, obuhvata industrijske proizvode, lekove, mesne proizvode i ribu.
Prema podacima Eurostata, u junu ove godine stopa nezaposlenosti iznosila je 6,10 odsto, što je skok u odnosu na jun 2022, kada je zabeležena rekordno niska stopa od 4,30 odsto.
Danska je, međutim, mnogo više od ekonomije i dobrih plata. U potrazi za svojim novom domom studenti, radnici na daljinu i svi ostali ne biraju je samo zbog novca, jer bi taj motiv s vremenom izgubio na težini. Ljudi su, pre svega, društvena bića i potrebno im je da se povežu sa ambijentom i kulturom nekog mesta. Danci svoj način života verovatno ne bi menjali ni za šta na svetu, a doseljenici ga rado prihvataju... Šta je to posebno što Danska nudi?
U jednoj od najstarijih monarhija na svetu, koja kroz svoje turističke i zabavne projekte gaji tradiciju vikinške kulture, ali i bajkovite dvorce i pejzaže, poseban akcenat je stavljen na zaštitu prirode i uživanje u prirodi. U vremenu kada se vlade širom sveta bore da dostignu ciljeve o CO2 neutralnosti i edukuju građane o ekologiji, Danska ima minimalne izazove.
Ovog leta, upravo iz danske prestonice stigla je jedna zanimljiva vest: ako turisti prilikom posete Kopenhagenu pokažu učešće u ekološkim aktivnostima - biće nagrađeni besplatnom hranom ili, recimo, vožnjom kajakom.
Najveći turistički lokaliteti u zemlji nude nagrade za skupljanje smeća, korišćenje javnog prevoza ili bicikla, a reč je o probnoj akciji CopenPay koja je počela 15. jula. Prema podacima Vlade Danske, u toj zemlji je lane zabeleženo više od 12 miliona turističkih noćenja, a budući da turisti neretko donose svoje navike tamo gde putuju - čistoj i ekološki osvešćenoj Danskoj posebno je važno da sačuva renome, vazduh, zemlju i zdravlje ljudi pre svega.
SAD su trenutno najveći izvoznik tečnog prirodnog gasa, a u toku prošle godine, preko 40 odsto izvezenog prirodnog gasa iz te zemlje otišlo je u Evropsku uniju.
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović naveo je da ćemo u narednom periodu imati 2,5 milijardi metara kubnih na godišnjem nivou garantovanih isporuka gasa uz fleksibilno snabdevanje.
Trump je povisio carine Kini, ali je odložio primenu za desetine trgovinskih partnera, pa su indeksi na američkim berzama porasli na najviši nivo od 2008. godine.
Nakon Salcburga, predstoji im putovanje i pauze u Minhenu, Ulmu, Štutgartu, Karlsruheru i, na kraju, dolazak u Strazbur. Putovanje je dugo oko 1.400 kilometara.
Trump je povisio carine Kini, ali je odložio primenu za desetine trgovinskih partnera, pa su indeksi na američkim berzama porasli na najviši nivo od 2008. godine.
Putevi Srbije su 2023. razvili veb-platformu za jedinstvenu elektronsku naplatu putarine, koja podrazumeva da će svi korisnici sa istim TAG uređajem moći da prolaze kroz zemlje učesnice zajedničkog projekta. Posle Severne Makedonije i Crne Gore, čekalo se na Hrvatsku i Grčku.
Unesite svoju imejl adresu na koju ćemo Vam poslati link za obnovu lozinke.
Premašen je maksimalan broj uređaja. Ako ste vlasnik naloga, kliknite na "Pošalji prijavu putem e-pošte" da biste primili e-poštu s linkom za prijavu. Pratite link i moći ćete da upravljate uređajima povezanim s vašim nalogom.