Opšte

Pet stvari koje treba da znate danas: Evropske automobilske kompanije u krizi

Autor: Marija Veljković

24. septembar 2024, 06:00

Rebalansom budžeta povećan je deficit budžeta Srbije sa 2,2 na 2,9 odsto BDP-a

Automobilska industrija nalazi se u recesiji

UniCredit povećao svoj udeo u Commerzbanku na 21 odsto

Pet stvari koje treba da znate danas: Evropske automobilske kompanije u krizi

Depositphotos

Marija Veljković
Novinarka

Rebalansom budžeta povećan je deficit budžeta Srbije sa 2,2 na 2,9 odsto BDP-a. Iako su rebalansom znatno povećani i prihodi budžeta, to nije bilo dovoljno da kompenzuje planirano povećanje budžetskih rashoda, smatra Fiskalni savet.

Automobilska industrija, koja prolazi kroz najveću transformaciju u istoriji, našla se u recesiji. Franšizno poslovanje se pokazalo kao veoma dobra prilika za investiranje novca, a istraživali smo i kako srpski privrednici premošćavaju krize bez banaka, kao i zašto potražnja za transformatorima već izvesno vreme premašuje ponudu.

Ovo je pet stvari koje treba da znate danas.

Kriza automobilskih kompanija: poluprazne fabrike, gladni Kinezi i niže marže
Anthony Lanzilote/Bloomberg
 

 

Mercedes-Benz, BMW, Volvo i drugi proizvođači automobila sinonim su za evropski tehnološki napredak, tradiciju i kvalitet. Barem je tako bilo nekad. Automobilska industrija, koja prolazi kroz najveću transformaciju u istoriji, našla se u recesiji.

Teško je pronaći evropsku automobilsku kompaniju koja trenutno ne bi imala problema. Električni automobili, trgovinski rat s Kinom, zabrana prodaje klasičnih automobila od 2035. godine, preteće kazne zbog ograničenja emisija koja stupaju na snagu 2025. godine – spisak izazova se nastavlja.

Zabrinjavajuće stanje pokazuju i podaci o poslovanju i kretanju cena akcija automobilskih kompanija. Poređenje kretanja cena akcija pokazuje da su u zelenom samo dva evropska proizvođača automobila: Renault i Ferrari. Više o ovoj temi čitajte na LINKU.

Fiskalni savet: Povećanje rashoda i promena dobrog smera fiskalne politike

Glavna karakteristika predloženog rebalansa budžeta za 2024. jeste snažno povećanje javnih rashoda i povećanje budžetskog deficita na 2,9 odsto BDP-a. Njihov rast u odnosu na inicijalni budžetski plan iznosi čak 198 milijardi dinara (gotovo 1,7 milijardi evra). Iako su rebalansom znatno povećani i prihodi budžeta (za gotovo 133 milijarde dinara, tj. preko 1,1 milijarde evra) – to nije bilo dovoljno da kompenzuje planirano povećanje budžetskih rashoda, smatra Fiskalni savet.

 

 

Zbog toga je krajnji rezultat predloženog rebalansa povećanje fiskalnog deficita, sa 197 milijardi dinara (oko 1,7 milijardi evra) na 263 milijarde dinara (preko 2,2 milijarde evra).

Posmatrano kao učešće u BDP-u, predviđeno je da se deficit budžeta u 2024. godini poveća sa 2,2 odsto BDP-a na 2,9 odsto BDP-a.

"Srbija je tako posle tri uzastopne godine postepenog uravnotežavanja budžeta ovim rebalansom promenila smer fiskalne politike", navodi Fiskalni savet. Više o tome kako ovo nezavisno vladino telo ocenjuje rebalans budžeta čitajte na LINKU.

UniCredit povećao svoj udeo u Commerzbanku na 21 odsto 
Promo/UniCredit Bank
 

 

UniCredit SpA je povećao svoj udeo u Commerzbank AG na 21 odsto, samo nekoliko dana nakon što je nemačka vlada nagovestila da se protivi preuzimanju ovog zajmodavca.

UniCredit je tako ušao u finansijske konstrukcije koji podrazumevaju dodatnih 11,5 odsto udela u Commerzbanku, prema podnesku italijanske banke, koja već poseduje oko devet odsto udela u svom rivalu iz Nemačke.

Ipak, još uvek nema konkretnog dogovora u preuzimanju, dok se ne dobiju potrebna odobrenja, dodaje UniCredit. Akcije Commerzbanka preokrenule su prethodni pad i porasle za 0,8 odsto u Frankfurtu.

Vašu prijavu nije moguće sačuvati. Molimo vas, pokušajte ponovo.
Uspešno ste se prijavili.
Kupovina franšize - dobra prilika za investiranje

Franšizno poslovanje se pokazalo kao veoma dobra prilika za investiranje novca, jer je rizik od poslovnog neuspeha u započinjanju poslovanja znatno niži od onog koji se javlja kod samostalnog preduzetništva.

Statistički podaci pokazuju da više od 90 odsto franšiza opstane tokom prvih pet godina rada, dok tokom istog perioda samostalni ulazak u preduzetništvo preživi u 20 odsto slučajeva. Ono što ovaj način poslovanja čini pouzdanim jeste to što je davalac franšize uvek tu da pomogne i nudi znanje i iskustvo koje stekao gradeći određeni brend. 

Tokom 2023. godine u Srbiji je poslovalo ukupno 220 franšiznih koncepata, a 80 procenata su strani brendovi, koji imaju 3.550 maloprodajnih objekata i zapošljavaju više 23.500 ljudi, pokazuje poslednje nezvanično istraživanje Privredne komore Srbije (PKS), u okviru koje postoji Centar za franšizing. Više o franšiznom poslovanju u našoj zemlji čitajte na LINKU.

Sledi…

U utorak počinje prvi dan Generalne debate na 79. zasedanju Generalne skupštine UN, a predviđeno je obraćanje predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

U Njujorku će biti održan sastanak Saveta bezbednosti UN o Ukrajini.

Savet za opšte poslove Evropske unije razmotriće trendove i situaciju u oblasti vladavine prava u zemljama kandidatima za članstvo u EU - Albaniji, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji i Srbiji.

Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...

Sve vesti iz rubrike Politika

Raketiranje Irana je i Trumpov rat
Politika

Raketiranje Irana je i Trumpov rat

Trump dolazi u situaciju gde sam sebe demantuje jer je pre mesec dana sebe predstavio kao državnika koji prekida „eru američkih ratova i projekata stvaranja država u Avganistanu i Iraku“, koje su vodili američki neokonzervativci.

pre 23 sata

Autor: Nenad Radičević

Politika

Raketiranje Irana je i Trumpov rat
Politika

Raketiranje Irana je i Trumpov rat

Trump dolazi u situaciju gde sam sebe demantuje jer je pre mesec dana sebe predstavio kao državnika koji prekida „eru američkih ratova i projekata stvaranja država u Avganistanu i Iraku“, koje su vodili američki neokonzervativci.

pre 23 sata

Autor: Nenad Radičević

Predsednik SAD se vraća na samit G7 usred krize sa Iranom
Opšte

Predsednik SAD se vraća na samit G7 usred krize sa Iranom

Nije izvesno ni da će uspeti da pokažu zajednički pristup povodom sukoba između Izraela i Irana, koji je počeo izraelskim napadima na iranska nuklearna postrojenja krajem prošle nedelje i koji su se nastavili tokom vikenda, izazvavši strah od šireg regionalnog rata.

pre 18 sati

sve vesti iz rubrike Politika

Registrujte se da biste nastavili sa čitanjem. Registrujte se

Nastavite sa čitanjem odabirom jedne od opcija ispod

BESPLATNI NALOG

Pročitajte ovaj i još 1 članak (ne odnosi se na PREMIUM članke)

Besplatan newsletter

Registrujte se

Pretplata

Neograničen pristup premium sadržaju na svih 5 portala

Neograničen pristup TV & video sadržaju

Ekskluzivne priče i analize iz Businessweek Adria

Istraži ponude

Aktivirajte još 1 besplatan članak i nastavite sa čitanjem.

Otključajte sada

Iskoristili ste 1 besplatni članak

Cenimo vaš interes za pouzdane informacije. Aktivirajte još 1 besplatan članak i nastavite sa čitanjem.

Otključajte sada

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € nedeljno.

Dobijte neograničen pristup danas

Nastavi

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € nedeljno.

Istraži ponude

Vaši rivali već znaju ovo. Hoćete li ostati u mraku?

Pridružite se sada za samo 11€ mesečno. Otkažite bilo kada.

Istraži ponude