Američki predsednik Donald Trump zapretio je da će uništiti energetsku infrastrukturu Irana ukoliko ne bude postignut dogovor o okončanju rata u toj zemlji, dok je istovremeno ocenio razgovore kao produktivne.
"Postignut je veliki napredak, ali ako iz bilo kog razloga uskoro ne bude postignut dogovor, a verovatno hoće, i ako Ormuski moreuz odmah ne bude 'otvoren za poslovanje', zaključićemo naš divni 'boravak' u Iranu tako što ćemo dići u vazduh i potpuno uništiti sve njihove elektrane, naftna polja i ostrvo Karg (i verovatno sva postrojenja za desalinizaciju!), koja namerno još nismo 'dirali'", objavio je Trump na svojoj društvenoj mreži.
Ova poruka predstavlja najnoviju Trumpovu pretnju Iranu ako ne omogući plovidbu kroz ključni moreuz, mesec dana nakon početka kampanje bombardovanja koju sprovode SAD i Izrael. Efektivno zatvaranje ovog plovnog puta izvršilo je pritisak na svetska energetska tržišta i podiglo cenu nafte.
Opširnije
Oštećena postrojenja proizvođača aluminijuma u napadima na Bliskom istoku
Na udaru iranskih raketa našla su se i postrojenja za proizvodnju aluminijuma na Bliskom istoku.
29.03.2026
Zašto se Huti još neće potpuno uključiti u rat
Jemenska pobunjenička grupa Huti, šiitsko-radikalna milicija s podrškom i snažnim vezama s Iranom, pridružila se u subotu ujutro, raketnim napadom na teritoriju Izraela, ratu u Iranu koji traje već mesec dana.
28.03.2026
Zemlje Persijskog zaliva sve nezadovoljnije načinom na koji SAD vode rat
Zemlje Persijskog zaliva sve su nezadovoljnije načinom na koji SAD vode rat sa Iranom i u privatnim razgovorima dovode u pitanje američke bezbednosne garancije i izražavaju zabrinutost jer administracija predsednika SAD Donalda Trumpa očigledno nema strategiju, navode izvori upoznati sa situacijom.
28.03.2026
Rat sa Iranom potresa Wall Street i ruši njegove strategije zaštite portfelja
Padovi na tržištu izazvani ratom sa Iranom pretvaraju se u potpuni slom širom Wall Streeta.
28.03.2026
Trumpovi komentari dolaze dan nakon što je rekao novinarima da je Teheran prihvatio "većinu" predloga o prekidu vatre u 15 tačaka koje su SAD iznele preko posrednika u Pakistanu. Iran je odgovorio sa pet sopstvenih uslova, uključujući zadržavanje kontrole nad Ormuskim moreuzom.
Međutim, predsednik je takođe nagovestio da želi da preuzme kontrolu nad iranskom naftom u intervjuu za Financial Times, što bi bila rizična vojna operacija koja bi podrazumevala kopnenu invaziju i okupaciju glavnog iranskog čvorišta za izvoz nafte, ostrva Karg.
Trump je priznao da bi takva vojna operacija "značila da bismo morali da budemo tamo [na ostrvu Karg] neko vreme."
Zvaničnici Pakistana, Saudijske Arabije i Turske sastali su se tokom vikenda, ali ostaje nejasno da li je ostvaren napredak ka prekidu vatre.
Iako predsednik i dalje koristi optimističan ton kada govori o pregovorima, poslednjih dana naredio je slanje hiljada američkih vojnika na Bliski istok, uključujući amfibijsku jurišnu jedinicu i pripadnike 82. vazdušno-desantne divizije američke vojske.
|
Rašeta: Preveliki optimizam da će se stanje vratiti u normalu u kratkom roku I dok Trump ponovo preti iranskim energetskim resursima, a iz Irana poručuju da su zahtevi SAD "preterani i nelogični", vazdušni napadi širom Bliskog istoka ne prestaju. Na ovu temu je za TV Bloomberg Adria govorio istraživač iz Novog Trećeg Puta Dragoslav Rašeta. "Ono što za sada znamo je da postoje dve grupe pregovora, jedna koju predvodi Oman i druga koju predvodi Pakistan i koja se čini nešto uspešnijom, s obzirom da je ostvaren kontakt između Revolucionarne garde i američkog potpredsednika JD Vancea. Ako pogledamo kako rat teče, vidimo da se on odvija u dve različite dimenzije. Kada je u pitanju ostvarivanje taktičkih ciljeva, Izrael i SAD mahom uspevaju bez većeg otpora da ostvare vojnu superiornost, međutim, Iran je više fokusiran na nanošenje ekonomske patnje celokupnoj globalnoj ekonomiji, pre svega zalivskim državama koje su saveznice SAD-a, u nameri da izove dovoljno veliki pritisak na administraciju u Beloj kući da odustane od ovog poduhvata", navodi Rašeta. Vlada donekle preveliki optimizam da će se stanje na Bliskom istoku vratiti u normalu u relativno kratkom roku, za nekoliko meseci ili godinu dana, smatra Rašeta. Odnosi i alijanse u zalivu će biti trajno promenjeni, budući da su se čak i čvrsti saveznici Teherana poput Omana i Katara našli na udaru iranskih dronova i projektila. S druge strane, što duže Ormuz bude blokiran i nesiguran za slobodnu plovidbu i međunarodnu trgovinu, to je logičnije da će države tražiti alternative. Neke od njih već postoje, poput naftovoda Istok-Zapad koji ima manji kapacitet, oko pet miluiona barela nafte dnevno, ali tu je i naftovod Abu Dhabi koji može da primi između 1,5 i dva miliona barela dnevno, rekao je Rašeta. Ceo razgovor poslušajte u videu na vrhu članka. |
(Ažurirano dodatnim informacijama od trećeg pasusa nadalje; dopunjeno izjavama Rašete i propratnim videom.)