text size
Fokus energetske obnove zgrada širom EU pokrenuće prvo lokalna zapošljavanja, ali će i podstaknuti tražnju u DIY kao izvor snabdevanja esencijalnih materijala za renoviranje.
Na nivou EU, tokom 2020. u proseku se na jedan milion evra sredstava namenjenih za energetsku efikasnost otvorilo 18 lokalnih radnih mesta dugoročnog karaktera. Sve evropske zemlje teže postizanju optimalnije potrošnje energije i smanjenju emisije CO2, što je delom i uzrok starosne struktura objekata. S druge strane, vlasnici objekata teže za optimizacijom svoje lične potrošnje, pre svega izdataka za troškove energije.
Stoga EU fondovi i države formiraju različite vrste pomoći kroz grantove, subvencije ili kredite sa povoljnijim uslovima namenjenim specifičnim vrstama radova za energetsku efikasnost. Ti radovi su pokretač kod vlasnika objekata da oni i svoja sopstvena sredstva upotrebe za dodatna renoviranja domova, što pojačava tražnju za proizvodima DIY kompanija.
Kuće kao dominantan format stambene gradnje za stanovanje u zemljama Evrope
U Hrvatskoj najzastupljeniji oblik mesta za stanovanja, prema broju objekata, jeste u kućama 77 odsto, a 23 odsto ukupne gradnje čine stanovi. Srbija, prema poslednjem popisu, prati sličan trend sa 65 odsto kuća, i 35 odsto stanova. Poređenja radi, svaki četvrti objekat u Češkoj i Nemačkoj je stambena zgrada dok pet od šest nekretnina u Rumuniji je kuća. Taj odnos u Francuskoj približan, ali Italijani preferiraju stambene blokove sa oko 71 odsto. Dakle, možemo reći da Evropljani u pravilu više žive u kućama nego u stambenim zgradama.