Tehnologija

AI roboti za uništavanje korova pretnja su tržištu vrednom 37 milijardi dolara

Izvor: Michael Hirtzer – Bloomberg Green

11. novembar 2024, 08:56

Inovacije obećavaju smanjenje upotrebe prskanja do 90 odsto

Nove prskalice pomoću kamere sa AI prepoznaju invanzivne biljke

Zaštita useva je veliki biznis koji je u 2022. godini vredeo oko 79 milijardi dolara

AI roboti za uništavanje korova pretnja su tržištu vrednom 37 milijardi dolara

John Deere

Poljoprivrednici, koji godišnje troše 37 milijardi dolara na prskanje polja tečnim herbicidima, sve češće isprobavaju novi model: korišćenje tehnologije za smanjenje upotrebe hemikalija. Posle gotovo jednog veka primene pristupa "više je bolje" kada su u pitanju hemijski herbicidi, globalni poljoprivredni sektor brzo uvodi inovacije koje obećavaju smanjenje upotrebe prskanja za kontrolu korova do 90 odsto.  

Pomoću kamera koje podržavaju veštačku inteligenciju (engl. artificial intelligence, AI), nove prskalice mogu prepoznati i ciljati invazivne biljke, izbegavajući pritom useve. Čak i ako mali deo poljoprivrednika prihvati nove alate, to bi moglo doneti bitnu promenu velikim proizvođačima hemikalija za poljoprivredu, poput Bayera i BASF-a.  

Vašu prijavu nije moguće sačuvati. Molimo vas, pokušajte ponovo.
Uspešno ste se prijavili.

"Iako to ne priznaju otvoreno, shvataju da je prodaja miliona litara proizvoda zastareli i istrošeni model", kaže Jason Miner, globalni direktor za poljoprivredu u Bloomberg Intelligenceu, govoreći o industriji herbicida. 

Zaštita useva je veliki biznis, koji je prema procenama S&P Globala u 2022. godini vredeo oko 79 milijardi dolara, pri čemu herbicidi čine gotovo polovinu ukupnog tržišta. U Sjedinjenim Američkim Državama herbicidi se koriste na 96 odsto polja zasađenih kukuruzom, u poređenju sa 19 odsto polja tretiranih fungicidima i 14 odsto insekticidima, prema istraživanju američkog ministarstva poljoprivrede iz 2021. godine. Oko 28 odsto obradivih površina prska se iz vazduha, ali većina se oslanja na prskalice sa zemlje. 

Korišćenje manje herbicida preciznim nanošenjem može pomoći u smanjenju troškova za poljoprivrednike, čiji bi ukupni prihodi u 2024. godini trebalo da padnu. Takođe, postoje ekološki razlozi za smanjenje upotrebe. Takozvano prelivanje s jednog polja na drugo može da ošteti useve i našteti životinjama, što podstiče poljoprivrednike na ciljanu primenu. Prelivanje može dovesti i do skupih pravnih procesa. 

 

Poljoprivredne hemikalije takođe su se suočile s visokim pravnim troškovima povezanim sa zdravljem ljudi. Bayer je već potrošio od 10 od 16 milijardi dolara, koliko je izdvojio za rešavanje masovnih tužbi u SAD u vezi sa "roundupom", herbicidom koji je dobio kupovinom Monsanta. 

Desetine hiljada ljudi koji su tužili tvrde da im je izazvao rak. Bayer tvrdi da je proizvod, kao i njegova ključna komponenta glifosat, siguran. Pristup Evrope da do 2030. smanji hemijske pesticide za polovinu dodatno podstiče promenu taktike. 

I mali i veliki proizvođači mašina već uvode rešenja. Deere, vodeći proizvođač traktora u svetu, u drugoj je godini prodaje svoje vrhunske prskalice za useve, za koju tvrdi da može smanjiti upotrebu hemikalija za čak 77 odsto koristeći veštačku inteligenciju i mašinsko učenje.  

 

Izraelska kompanija Greeneye Technology nedavno je otvorila svoju prvu prodavnicu u SAD za prodaju prskalica s veštačkom inteligencijom koje se mogu prilagoditi bilo kojoj postojećoj mašini. Planiraju širenje na osam dodatnih država sledeće godine. Brazilska kompanija Solinftec proizvodi robotizovane prskalice u kompaniji u Indijani, za koje kaže da poljoprivrednicima omogućavaju smanjenje količine herbicida za više od 90 odsto. 

"Kompanije koje proizvode hemikalije ne mogu se boriti protiv smanjenja herbicida", kaže Guilherme Guina, glavni direktor za održivost u Solinftecu. Takva tehnologija predstavlja "sigurnu pretnju jer drastično smanjuje količinu korišćenih materijala". 

Dosad nove tehnologije još uvek deluju u manjem obimu i naizgled ne utiču bitno na profit proizvođača hemikalija. Ali to ne znači da ne preduzimaju ništa. Neke kompanije pokušavaju da budu korak ispred drugih, uključujući tesnu saradnju s proizvođačima opreme i dodavanje novih modela usluga koji poljoprivrednicima pružaju agronomske savete. 

"Trude se da se pozicioniraju tako da prodaju 'bolji prinos po hektaru', nudeći učinkovite konsultantske usluge i preporuke", kaže Miner. 

 

BASF, na primer, ima zajednički projekat s tehnološkim pružaocem usluga Bosch nazvan One Smart Spray, koji automatski nanosi proizvod samo tamo gde je potreban. On integriše mapiranje korova koje poljoprivrednicima pomaže da prate uštede u stvarnom vremenu putem aplikacije za pametne telefone. 

Bayer, koji već godinama govori o prelasku s "volumena na vrednost" kada je reč o rešenjima za zaštitu useva, razvio je sopstveni alat s veštačkom inteligencijom za prskanje hemikalija, koji poljoprivrednici mogu koristiti uz pretplatu. Uopšteno, Bayer je naveo da će novi proizvodi za prskanje iz industrije biti "neutralni" u celini jer hemijske kompanije paralelno s poljoprivrednicima prelaze na nova rešenja.  

"Potpuno smo usklađeni sa kompanijama poput Deerea i drugih u području automatizacije i opreme, koje imaju ambiciju da pomognu poljoprivrednicima da budu što bolji u smislu precizne primene različitih preparata", rekao je Bob Reiter, globalni šef istraživanja i razvoja u Bayerovu odeljenju za nauku o usevima. "Želimo uvećati izlaz koji poljoprivrednici mogu proizvesti, ali i umanjiti ulazne resurse koje koriste." 

 

I dok se očekuje da će hemikalije koje se primenjuju nakon pojave korova znatno smanjiti s novom tehnologijom, neki će poljoprivrednici možda morati da primenjuju više proizvoda poznatih kao rezidualni herbicidi ranije u procesu, kaže Matt Leininger, izvršni direktor za Severnu Ameriku i Australiju u Bosch-BASF-u, što će pomoći da zaštiti sektor. 

"Najlakši način za kontrolu korova je da mu se ne dopusti da raste", kaže Leininger. 

 

  

Sve vesti iz rubrike Businessweek Adria

Nova era luksuza: naglasak na personalizaciji
Inspiracija

Nova era luksuza: naglasak na personalizaciji

Nositi patike i džins uz luksuzan nakit, birati što unikatnije komade ograničenih serija, čekati automobile pet godina po specijalnoj narudžbini, koristiti samo dijamante koji zadovoljavaju vrhunske etičke norme. To je luksuz koji danas opisuje dizajner nakita Stephen Webster.

05.10.2023

Autor: Natasha Davidov

Businessweek Adria

sve vesti iz rubrike Businessweek Adria

Registrujte se da biste nastavili sa čitanjem. Registrujte se

Nastavite sa čitanjem odabirom jedne od opcija ispod

BESPLATNI NALOG

Pročitajte ovaj i još 1 članak (ne odnosi se na PREMIUM članke)

Besplatan newsletter

Registrujte se

Pretplata

Neograničen pristup premium sadržaju na svih 5 portala

Neograničen pristup TV & video sadržaju

Ekskluzivne priče i analize iz Businessweek Adria

Istraži ponude

Aktivirajte još 1 besplatan članak i nastavite sa čitanjem.

Otključajte sada

Iskoristili ste 1 besplatni članak

Cenimo vaš interes za pouzdane informacije. Aktivirajte još 1 besplatan članak i nastavite sa čitanjem.

Otključajte sada

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € nedeljno.

Dobijte neograničen pristup danas

Nastavi

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € nedeljno.

Istraži ponude

Vaši rivali već znaju ovo. Hoćete li ostati u mraku?

Pridružite se sada za samo 11€ mesečno. Otkažite bilo kada.

Istraži ponude