Adria region se suočava sa brojnim izazovima u razvoju obnovljivih izvora energije. Birokratija, sporost regulatornih odluka i nedovoljna modernizacija infrastrukture usporavaju napredak, uprkos bogatim prirodnim resursima i značajnim potencijalima za tranziciju prema zelenoj energiji.
Iako Adria regiona sporije napreduje u tranziciji prema obnovljivim izvorima energije, Srbija pokazuje kako strateška saradnja i investicije mogu ubrzati ovaj proces. Damien Sorrell, šef regionalnog predstavništva Evropske investicione banke (EIB) u Srbiji, istakao je u razgovoru za Bloomberg Adria TV kako EIB aktivno podupire projekte usklađene s Pariskim sporazumom i klimatskim ciljevima.
Prema njegovim rečima, EIB je globalno u energetskom sektoru od 2019. do 2023. investirala 30 milijardi evra. U Srbiji i regionu Zapadnog Balkana trenutno finansira projekat lansiranja 400.000 pametnih brojila, što će pomoći da mreža u budućnosti podrži kapacitete obnovljivih izvora energije i optimizuje potrošnju. Taj projekat se razvija u saradnji s Elektroprivredom Srbije (EPS) i Vladom Srbije.
Opširnije

Zeleno finansiranje, ESG ili AI – šta će odrediti smer održivosti u 2025.
Održivi projekti i tehnologije obećavaju napredak, ali izazovi su veći nego ikad.
07.01.2025

Kinezi bi mogli da Evropu napajaju strujom iz Subotice
Nemačka kompanija Flender, koja više od dve decenije u Subotici pravi generatore za vetroelektrane, uskoro bi se mogla naći u kineskom vlasništvu, nezvanično saznaje Bloomberg Adria.
30.12.2024

Kako je region 2024. pronašao svoje mesto pod 'zelenim suncem'
Održivi projekti u energetici i inovacijama oblikuju zeleniju budućnost Adria regiona.
06.01.2025

Kako je Siemens Energy iz krize prerastao u ključnog igrača zelene tranzicije
Knjiga narudžbina Siemens Energyja dostigla je vrednost od 123 milijarde evra.
24.12.2024
"Podržavamo EPS na njegovom putu dekarbonizacije i izgradnje novih kapaciteta. U narednim mesecima biće odobreno 200 miliona evra za rehabilitaciju dve hidroelektrane, Bistrice i Potpeći, gde ćemo takođe finansirati izgradnju novog postrojenja", naveo je Sorrell.
Osim javnog sektora, EIB u Srbiji pruža podršku i privatnom sektoru, nudeći kredite lokalnim bankama koje sarađuju s malim i srednjim preduzećima. Jedan od primera saradnje s Evropskom komisijom je projekat "EU za Zelenu agendu", koji provodi UNDP, a finansiraju ga EU i vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.
Sorrell je istakao da se u Srbiji podjednako ulaže u solarnu i vetro energiju, napominjući da je za povraćaj investicije u proseku potrebno od 12 do 18 godina, ali da to zavisi od projekta. Dodao je i da su u Srbiji i na Zapadnom Balkanu potrebni veća povezanost, integracija tržišta i unapređenje regulatornog okvira.
"U Srbiji pružamo tehničku pomoć direktno i kroz program Evropske unije JASPERS, koji ima za cilj da pomogne u pripremi visokokvalitetnih projekata kojima je potrebno finansiranje. Konkretan primer takvog projekta je vetropark Vlašić u BiH, gde smo osigurali zajam od 36 miliona evra uz 21 milion evra tehničke pomoći", rekao je Sorrell.
Solarni rast uz birokratske izazove
Hrvatska je u prošloj godini instalirala oko 400 megavata solarnih kapaciteta, što predstavlja gotovo polovinu ukupnih solarnih instalacija dosad. Međutim, uprkos tom rastu, zemlja ostaje na začelju Evrope po ulaganjima u obnovljive izvore energije. Ključni problem leži u dugotrajnom procesu dobijanja dozvola, koji može trajati do deset godina.
Ističe se da Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) već dve i po godine nije donela ključnu odluku kojom bi se deblokirale desetine OIE projekata vrednih milione evra.
"U prošloj godini dominirale su sunčane tehnologije, instalirali smo oko 400 megavata, ako znamo da ukupno imamo 872 megavata. Radi se, većinom, o krovovima industrija i domaćinstava", izjavila je za Bloomberg Adria TV Marija Hanzec iz Udruženja obnovljivih izvora energije Hrvatske, dodajući kako solarni kapaciteti u ukupnom energetskom miksu učestvuju sa tek tri odsto. Vetar je zadržao udeo od 14 odsto, dok čak 45 projekata stoji zbog regulatornih problema.

Hanzec je pojasnila da su glavne prepreke dogovori između HERA i HOPS-a oko jedinične cene priključka na mrežu, te ulaganja u modernizaciju elektroenergetske mreže.
"Potrebno je izgraditi dalekovod od Splita do Rijeke, a smatramo da bi taj projekat trebalo da se finansira iz EU fondova i mrežarina koje korisnici već plaćaju, umesto da taj trošak snose investitori koji su već platili značajne iznose kroz energetska odobrenja", istakla je.
Uz to, Hrvatska ima naročito veliki potencijal u geotermalnoj energiji. Panonski bazen ima čak 60 odsto viši geotermalni gradijent od evropskog proseka, što omogućava proizvodnju električne energije već pri dubinama od dva do tri kilometra. Uprkos tome, iskorišćavanje tog potencijala značajno kasni. Geo Power Zagocha iz ENNA grupe trenutno radi na izgradnji najveće geotermalne elektrane u Evropskoj uniji s ORC tehnologijom, snage 20 megavata, vredne 140 miliona evra. Međutim, kao i kod solarnih elektrana, regulativa i birokratske prepreke često usporavaju realizaciju projekata.
Ogroman potencijal sunca, ali nedovoljno ulaganja
Severna Makedonija ima prirodne uslove za razvoj solarnih tehnologija, ipak, nedostatak investicija i državnih subvencija usporava taj proces. Prema Iliji Nasovu iz Solarne asocijacije Makedonije, ključ za veća ulaganja leži u kombinaciji solarnih sistema sa drugim izvorima energije, kao i u povećanoj podršci Evropske unije.
"EU već investira u hibridne energetske sisteme, i to je pravac koji bi trebalo da sledimo. Sa državnim podsticajima, Severna Makedonija bi mogla da ubrza prelazak na zelenu energiju i postigne energetsku nezavisnost", naglasio je Nasov.
Poslovni modeli koji dokazuju uspeh
Fabrika Violeta iz Bosne i Hercegovine dokaz je da ulaganje u obnovljive izvore energije može doneti direktne koristi. Svi njihovi objekti pokriveni su solarnim panelima, što im omogućava smanjenje troškova proizvodnje i povećanje konkurentnosti.
"Uštedeli smo 33 odsto energije u našim proizvodnim pogonima u poslednjoj godini, a hibridni bojler u fabrici Corspack dodatno smanjuje potrošnju energije. Naša ulaganja u zelenu energiju pokazuju kako se održivost može uspešno integrisati u poslovanje", izjavio je Ivan Penava iz Violete.
Violeta je ostvarila uštedu od 33 odsto energije u svojim proizvodnim pogonima tokom protekle godine | Bloomberg Adria
Ambiciozni planovi i izazovi u tranziciji
Slovenija ima ambiciozne planove na području obnovljivih izvora energije. Nacionalni energetski i klimatski plan predviđa povećanje udela obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji energije na najmanje 33 odsto do 2030. godine. Sve planirane mere procenjuju se na 22 milijarde evra do kraja decenije, pri čemu će samo u distribuiranu proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora biti uloženo 3,8 milijardi evra.
Kako je za Bloomberg Adria TV rekao profesor doktor Andrej Gubina s Fakulteta za elektrotehniku Univerziteta u Ljubljani, Sloveniju prestižu mnoge zemlje Evropske unije. "U zadnjih 20 godina prešli smo sa 20 na 25 odsto udela obnovljivih izvora, dok je Nemačka za to vreme prešla sa 15 na 60 odsto", istakao je.
Male ulagače u fotonapon prestrašile su promene u mrežnom sistemu naplate, posebno završetak mrežne šeme prema kojoj su mogli skladištiti energiju u sistemu i uzimati je kada im zatreba. Ipak, ulaganja u fotonaponsku tehnologiju rastu jer cena panela, modula, pretvarača i baterija nastavlja da se smanjuje, čineći ih dostupnijim i privlačnijim za investitore.
U vetroenergiji investitori moraju da zauzmu drugačiji pristup, posebno prema lokalnim zajednicama koje se, uglavnom, opiru izgradnji vetroelektrana.
Lokalne zajednice opiru se izgradnji vetroelektrana | Depositphotos
"Bio je slučaj u Danskoj ili Holandiji gde je investitor izgradio vetrenjaču uz mesnu zajednicu, pa im je dao na otkup akcionarskim putem. U roku od 48 sati prodali su celu vetrenjaču za, mislim, dva miliona evra", objašnjava Gubina primer dobre prakse.
Skladištenje energije biće ključno za još korisniju upotrebu obnovljivih izvora. Najveći izazov je sezonsko skladištenje, na primer, letnjih viškova za zimu.
"Za sezonsko skladištenje, odnosno skladištenje od leta do zime biće potrebno da se energija skladišti u obliku molekula, odnosno u obliku vodonika ili drugih derivata koji bi mogli da se dobiju od vodonika. Na tome se temelji dekarbonizacija društva", uveren je Gubina.