Personalizovana medicina pomera granice. Analize i istraživanja dugovečnosti su u usponu i sve češće se govori o potencijalnih 150 godina života u bliskoj budućnosti. Dr Nataša Pržulj, akademska profesorka, ICREA istraživačka profesorka u Superkompjuterskom centru u Barseloni i redovna profesorka na Univerzitetu u Londonu i RAF kompjuterskoj školi u Beogradu, kaže da je realno da ćemo živeti duže.
"Mi imamo potencijal da živimo mnogo duže nego danas, ali ja ne verujem da ćemo živeti 150 godina. Mislim da je 120 godina realno. Već postoje određene formulacije i suplementi koji utiču na produžavanje životnog veka. Moja vizija budućnosti je da nema više bolesti, odnosno da ćemo moći da lečimo sve bolesti, i da ćemo moći da živimo onoliko koliko naš genom i naše okruženje uslovljava", kaže Pržulj.
Opširnije
Nobelova nagrada naučnicima koji su omogućili razvoj vakcine protiv korone
Katalin Karikó i Drew Weissman dobili su Nobelovu nagradu za medicinu.
02.10.2023
Kina probija na evropsko tržište lekova za rak, odobrena nova terapija
Evropska komisija je odobrila lek protiv raka tevimbra kompanije BeiGene Ltd., prvi lek te vrste razvijen u Kini.
20.09.2023
Potraga Silicijumske doline za večnim životom
Istraživanje dugovečnosti pretvorilo se u nešto između najaktuelnije nauke i tragične komedije.
10.02.2024
Pojedine teorije kažu da ima previše ljudi na planeti i da je planeta prenaseljena, ali se Pržulj sa tim ne slaže.
"Nemamo previše ljudi na planeti. Većina planete je pusta, imamo ogromne tajge po Rusiji, Kanada je pusta, sela se prazne. Moja vizija je da produžimo životni vek sa 80 na 120 godina bez bolesti i u punom radnom i životnom kapacitetu", objašnjava Pržulj.
Biorevolucija donosi veliki potencijal za rešavanje izazova od pandemija, pa sve do klimatskih promena. Kada je u pitanju pozicija Srbije u budućnosti u toj oblasti, Pržulj kaže da su trenutno na pomolu značajne promene.
Ako se realizuju značajne promene koje su na pomolu, Srbija može da ima vodeću ulogu u biorevoluciji. Imamo BIO 4 kampus koji se gradi u okviru EXPO 27 i to je značajan pomak. Lepo je što se grade zgrade, ali je pitanje čime će one da se napune. Ljudski potencijal je ključan, a Srbija to ima. Ljudski potencijal naših ljudi ovde je ogroman, a i naša dijaspora je značajna i velika. Bez naše naučne dijaspore ne vidim da BIO 4 kampus može da se sprovede", ističe Pržulj.
Ceo intervju u okviru serijala Leader for Bloomberg Adria pogledajte u videu.