Startap skener 2024. godine, koji je objavila Digitalna Srbija, pokazuje da srpski inovacioni ekosistem nastavlja rast, sa preko 300 novih startapova u protekle dve godine. Početkom ove godine 6.000 ljudi radi u domaćem startap ekosistemu, što je 2.500 više nego pre dve godine.
Tri najveća izazova za startapove u Srbiji su pristup finansiranju, pridobijanje kupaca i zapošljavanje adekvatnog kadra, posebno u sektoru prodaje. U takvom ambijentu - da bi što bolje plasirali proizvod na tržište, važnu ulogu igraju akceleratori. Inkubatori i VC fondovi se u regionu razvijaju, ali nedostaje ono između - a to su akceleratori.
SEE UP akcelerator nastao je u saradnji između privatne kompanije i fakulteta FEFA i jedini je privatni akcelerator u regionu. SEE UP akcelerator spaja znanja i iskustva sa praktične i naučne strane.
Opširnije
Selma Prodanović - 'Startup-Grande-Dame': Realnost je često lepša nego svi naši snovi
Game Changers s Eminom Pazaljom.
09.03.2024
Svaki treći startap u Srbiji razvija AI proizvod
Cela planeta se utrkuje u pogledu usvajanja AI-ja u svim industrijama i sektorima usluga, a tendencije prati i Srbija.
07.03.2024
Startapovi veštačke inteligencije u raljama velikih tehnoloških kompanija
Većina novih igrača na tržištu veštačke inteligencije u narednim godinama će ili propasti ili će ih kupiti veliki igrači.
11.03.2024
"SEE UP se fokusira na istočnu i južnu Evropu. Želimo da dovedemo startape iz našeg regiona u Beograd i pomognemo im da što brže skaliraju. Specifično je to što im možemo dosta pomoći kroz znanja koje ima FEFA u onim stvarima koje su visoko na listi prioriteta kao što su istraživanja, ljudski resursi, finansije i marketing. Oni će provesti tri meseca u Beogradu u prostorijama FEFA uz intenzivni rad, a nakon toga još tri meseca spremajući se za sledeći nivo koji ide nakon akceleratora", navodi Dušan Obradović, CEO SEE UP akceleratora.
SEE UP akcelerator fokusiran je na pet industrija, a to su zdravstvo, kućni ljubimci, FMSG, odnosno robe široke potrošnje i "biotech". Obradović navodi da je razlog za fokus na ove industrije to što znaju da kroz svoje iskustvo i znanje mogu da doprinesu startapovima u ovim industrijama. "Želeli smo da se fokusiramo na ono što najbolje znamo, a to su kontakti distributera. Mi svoje proizvode za kućne ljubimce i proizvode u oblasti zdravstva distribuiramo u preko 30 zemalja. Radimo na razvoju softvera i hardvera i to je velika razlika u odnosu na institucionalne akceleratore", kaže Obradović.
Profesor Fakulteta FEFA Goran Pitić kaže da se cela paradigma poslovanja promenila u poslednjih 10 godina. "Ranije je postojao linearni model poslovanja, a danas sve funkcioniše potpuno drugačije. Ovo je prvi primer ovakve vrste kod nas. Neretko govorimo kako je teško napraviti saradnju biznisa i nauke, ali mi smo se stvarno brzo prepoznali. I jedni i drugi imamo reputacioni potencijal i resurse sa kojima možemo da pružimo potrebnu podršku kroz mentorstva, vođenje programa, kontakte", ističe Pitić i dodaje da postoji i šansa i prostor za nalaženje mesta na globalnoj sceni u oblastima koje su identifikovane jer postoji intelektualni i preduzetnički kapacitet.
(Ne)strpljivo do jednoroga
Zašto u našoj zemlji još uvek nema jedno je od glavnih pitanja ovih dana, kaže Obradović i objašnjava da su osnivači veoma nepoverljivi i žele da naplate u nekom trenutku koji možda ipak i nije pik.
"Najveća mudrost je prodati svoj startap i ne biti emotivno vezan za njega u onom špicu. Dakle, kada ste vi izvukli maksimum i sebe i dali tom startapu najviše, pustiti ga nekom ko može mnogo više od toga da napravi u pravom trenutku. Sada tu dolazimo do tog nestrpljenja jer jednostavno ljudi ne znaju da procene taj trenutak nemaju dovoljno institucionalne i svake druge podrške, tako da se relativno rano prodaju neki veoma dobri startapovi koji su kasnije pokazali da su iz Srbije krenuli i napravili sjajne svetske rezultate. Mi smo tu da ohrabrimo i ljude koji su s ove strane startapova, ali i institucije, dali državne, dali privatne, da jednostavno zajednički radimo na nečemu što je apsolutno interes i naše zemlje i regiona", kaže Obradović.
S druge strane, Goran Pitić navodi da su startapovi sve više podrška velikim kompanijama koje prepoznaju dve opcije razvoja.
"Jedna je da tražite nove dizajnere rasta. Pametne kompanije danas ih pronalaze upravo u novim idejama. Nove ideje neretko dolaze od strane saradnje sa startapovima. Setimo se samo pre desetak godina možda. Imali smo veliku temu u svetskim razmerama da li su fintechovi pretnja ili će biti prostor za saradnju s bankama i onda od stvaranja elementa konkurencija došlo se do termina 'coopetition', znači u stvari saradnja kroz konkurenciju. Mi danas vidimo da su mnoge kompanije u stvari krenule ili da razvijaju neke svoje linije upravo u saradnji sa startapovima. Sećam se, kad sam bio u Societe Generalu, angažovali smo upravo jedan startap da bismo razvili kulturu inovacija. I moram priznati, te godine su bile fantastične kako za nas u smislu razvoja inovacione kulture i lansiranja velikog broja inovativnih ideja kroz vertikalu banke, ali s druge strane i mi smo bili ozbiljna podrška za skaliranje tog startapa, tako da to se primećuje i u regionu. To će sigurno biti praksa i u budućnosti", smatra Pitić.
O tome koliko je ulaznica za akcelerator i zašto je sada više nego ikada važan kanal prodaje proizvoda ili usluga, pogledajte opširnije u videu emisije Zoom In.