Od 1. marta ove godine, Srbija, Severna Makedonija i Albanija zajednički će deliti tržište rada, predstavljajući značajan korak ka olakšanju kretanja radne snage između ovih zemalja. Razgovor sa savetnikom predsednika Privredne komore Srbije Nenadom Đurđevićem otkriva ključne aspekte ovog sporazuma i prednosti koje donosi domaćoj privredi.
Jedinstvena baza radnih mesta, apliciranje putem e-uprave
Sporazum podrazumeva otvaranje tržišta rada za 11 miliona radnika koji će moći da prijave putem e-uprave i dobiti "identitet", odnosno ličnu kartu Otvorenog Balkana (Balkan ID). Ova inicijativa eliminiše administrativne prepreke i omogućava građanima da se jednostavno prijave kod poslodavaca bez potrebe za boravišnim i radnim dozvolama.
Opširnije
Posao bez radne dozvole između Srbije, S. Makedonije i Albanije
Radnici iz Albanije i Severne Makedonije moći će da rade u Srbiji bez administrativnih prepreka, a isto to važi i za naše radnike koji požele da se zaposle u tim zemljama.
23.01.2024
Potpisani protokoli za slobodno tržište rada u okviru Otvorenog Balkana
Predstavnici Srbije, Severne Makedonije i Albanije potpisali su u ponedeljak u Skoplju dva protokola.
22.01.2024
Novi rok lidera Zapadnog Balkana za otvaranje granica za radnike
Otvara se tržište rada od 11 miliona stanovnika.
22.01.2024
Od 1. februara brža carinska procedura na srpsko-makedonskoj granici
Direktori carinskih administracija Srbije i Severne Makedonije potpisali su Protokol o sprovođenju Memoranduma o merama za unapređenje kretanja ljudi i robe.
16.01.2024
Jedan tag od 1. jula za Srbiju, S. Makedoniju i Albaniju
Putarina će biti za šest odsto jeftinija za korisnike TAG uređaja
29.06.2023
Jedan TAG za ceo Balkan, brže iz Srbije do Grčke ovog leta
Srbija čeka da S. Makedonija svoj sistem naplate putarine prilagodi jedinstvenom elektronskom
25.05.2023
Đurđević naglašava da će ova inicijativa posebno koristiti sezonskim radnicima iz Srbije, budući da će otvaranje tržišta radne snage pružiti priliku mladima i studentima da rade tokom leta na moru, posebno u sektoru turizma. "Sada će se stvoriti preduslovi da neki studenti ili neki mladi ljudi koji žele da odu na more u Albaniju imaju mogućnosti da rade preko leta i duže, i da na taj način finansiraju svoj boravak tamo i da zarade dodatna sredstva. Kada je reč o Srbiji i deficitarnim radnim mestima, znamo da u građevinskoj industriji, i sezonskoj poljoprivredi, postoji veliki broj strane radne snage iz regiona, ili sa Dalekog istoka. Sada se takođe stvaraju preduslovi za srpske radnike da u nekim možda bližim i pograničnim predelima mogu jednostavnije i jeftinije i brže da borave dok postoji potreba za radnom snagom, i da se potom vrate u svoju zemlju", rekao je on.
Nova radna mesta i potencijal za investicije
Očekuje se da će otvaranje tržišta rada za 11 miliona stanovnika stvoriti potrebu za radnom snagom u različitim sektorima privrede. Deficitarni sektori u Srbiji, poput građevine i poljoprivrede, mogli bi iskoristiti ovu inicijativu. Takođe, očekuje se da će strane kompanije razmotriti otvaranje pogona u pograničnim regionima, koristeći železnice između Severne Makedonije i Srbije.
"Ono što je interesantno jeste da može da se desi da zbog ovog sporazuma veće međunarodne kompanije, multinacionalne kompanije otvaraju svoje pogone npr. blizu granice, pošto sada postoji dobra infrastruktura između Severne Makedonije i Srbije i da onda radnici mogu dnevno komunicirati između te dve zemlje, što je bio slučaj između Ukrajine i Mađarske. To nije primer koji je novina. Tako da, tu se otvaraju neke nove mogućnosti i kao što je ulaganje u neku proizvodnju, imajući u vidu da će i transport i promet robe, a i onda fluktuacija radnika biti mnogo jednostavnija, što će kompanijama mnogo značiti", kaže Đurđević.
Otvaranje prema drugim susednim članicama Zapadnog Balkana?
Iako je otvaranje tržišta rada pozitivan korak, Đurđević naglašava da će uspeh kao i širenje sporazuma zavisiti od političke volje zemalja i njihove sposobnosti da privuku ostale članice ekonomije Zapadnog Balkana. On dodaje da je "najvažnije da se obezbedi da praktično svi sporazumi koji se sprovode i koji se donose budu u skladu sa sporazumima i kriterijumima Evropske unije i da budu u skladu sa procedurom Evropske unije. Dakle, ono što je jako bitno jeste istaći da ova inicijativa ne sme da bude paralelna inicijativa približavanju i standardima Evropske unije i učestvovanju u takozvanom novom planu rasta koji je Evropska komisija ponudila Zapadnom Balkanu".
Dosadašnji uspeh sporazuma
Dosadašnji sporazumi o trgovini robom unutar Otvorenog Balkana već su pokazali uspeh. Otvaranje granica i poboljšane procedure doprinele su povećanju obima razmene, posebno u oblasti poljoprivrede. U poslednje četiri godine zabeležen je rast od 25 odsto u poljoprivredi i 57 odsto ukupnog obima razmene među zemljama članicama Otvorenog Balkana.
Novo tržište rada obećava da će pružiti nove prilike za ekonomski rast i razvoj. Kroz eliminisanje administrativnih prepreka, očekuje se da će ova inicijativa stvoriti stabilno okruženje za radnu snagu, doprinoseći ukupnom ekonomskom prosperitetu ovih zemalja.