Iako su evropski indeksi u 2022. pogođenji slabije zahvaljujući jakom diskrecionom i finansijskom sektoru - koji su bili utočišta u nesigurnim periodima - njihov rast u 2023. takođe je bio sporiji u odnosu na američke konkurente.
Ta kretanja je umnogome uslovio jaz između obima američkog i evropskog tehnološkog sektora, pa se dok gledamo veliku AI revoluciju nameće pitanje - hoće li evropska tržišta ikada uhvatiti korak sa američkim tehnološkim konkurentima i šta to znači za budućnost Euro Stoxx 600?
Good news: Evropa uporište klasičnog i sigurnog
Na Stoxx600 indeksu, u 2023. godini dominirali su sektori tehnologije, industrije i diskrecionih potrošačkih proizvoda i usluga. Tehnologiju su pokretali globalni trendovi i groznica trke za veštačkom inteligencijom, od koje su profitirali proizvođači poluprovodnika: ASML, Infineon i ST MicroElectronics.
Opširnije
Akcije AI kompanija i 'ozempica' pobednice evropske berze u 2023.
Pomama oko lekova za mršavljenje i veštačke inteligencije, praćena rastom tržišta krajem godine, učinila je 2023. nezaboravnom za evropske akcije.
29.12.2023
Evropske akcije u blagom padu pred kraj godine
Evropske deonice su i dalje blizu svojih dvogodišnjih maksimuma, a obim trgovanja je, po običaju za ovo doba godine, bio mali.
28.12.2023
Nvidia gradi AI ekosistem u tehnološki gladnom Japanu
Japan želi da stekne prednost u veštačkoj inteligenciji.
05.12.2023
Kineski BYD izabrao Mađarsku za prvu evropsku fabriku EV
BYD planira da izgradi svoju prvu evropsku fabriku automobila u Mađarskoj.
22.12.2023
EU postigla dogovor o regulisanju AI-ja
EU je postigla teško izdejstvovan dogovor o onome što bi trebalo da postane najsveobuhvatnija regulativa o AI-ju u zapadnom svetu.
09.12.2023
U oblasti industrije, solidne performanse imali su sektori avioprevoznika i odbrane, gde su, na primer, lukrativni vojni ugovori pogurali deonice Rolls-Roycea ka godišnjem rastu od čak 200 odsto.
Na kraju, ovo je bila dobra godina i za jedan od zaštitnih znakova evropskog berzanskog ekosistema - potrošački diskrecioni sektor, gde su jake rezultate posle varljive 2022. prijavili maloprodajni lanci poput Inditexa, H&M-a, kao i Adidasa, koji je uspeo da se oporavi nakon skandala i raskida lukrativne saradnje sa muzičarem Kanyeom Westom.
Ipak, analitičari ističu da su zarade evropskih kompanija u 2024. bile poprilično skromne. U razgovoru za Bloomberg Adria Connect, analitičar Bloomberga, Tim Craighead, skreće pažnju na to da je rast prihoda na Stoxx600 praktično stagnirao, pogotovo u sektoru energije i materijala, koji su pogođeni tromom globalnom privredom i nižim cenama sirovina. On prognozira rast zarada od oko 6-7 odsto u 2024. godini, što je optimističan razvoj u odnosu na 2023. Te zarade ipak umnogome zavise i od “dežurnog krivca” za spora kretanja tržišta - Kine.
“Izloženost prihoda najvećih evropskih kompanija kretanjima u Kini iznosi oko 500 milijardi evra koje su pod znakom pitanja. Priča o otvaranju Kine je bila veliko razočarenje u 2023. Očekujem da će se to razočarenje nastaviti i u prvoj polovini 2024, uz nadu da će se stvari preokrenuti kasnije,” kaže Craighead i dodaje da će niže kamatne stope takođe imati uticaja na profitne marže.
Bad news: Evropa gubi tech trku
Ako su američke berze poletele zahvaljujući jakom tech sektoru i “Veličanstvenih 7” kompanija koje “vuku” trećinu težine S&P500 (Apple, Amazon, Alphabet, Meta, Microsoft, Nvidia i Tesla), Evropa, osim sa par svetlih tačaka, ne može da se pohvali preterano konkurentnim tehnološkim sektorom.
Ovako izgleda raskorak američkog tehnološkog indeksa Nasdaq 100 i evropskog Stoxx 600 Tech u periodu od 1998. godine naovamo. Dok su Sjedinjene Države bile u neznatnoj prednosti do 2010, poslednja decenija otvorila je ambis između tech sektora u Evropi i Americi.
Pitanje koje se nameće za Evropu, ali i evropske investitore, jeste da li će kroz koju deceniju stari kontinent priznati poraz i postati tehnološki irelevantan u odnosu na takmace u Americi i Aziji.
Analitičar Bloomberga Matthew Bloxham ne veruje da Evropa više ima šansu da uhvati korak i ukazuje da korporativni ekosistem, ali ni volja političkog establišmenta ne pružaju mnogo podrške sektoru.
“U igri je nekoliko jakih igrača poput pomenutih ASML-a ili Infineona - ali simptomatično je i što je Arm, globalni igrač u dizajnu čipova, odlučio da listira svoje deonice na američkoj berzi, umesto u Londonu. Mislim da su male šanse da će Evropa premostiti taj jaz u obimu inovacije. Ali mislim da je AI velika šansa za Evropu - iako ne verujem da će tu biti mnogo benefita u kontekstu razvoja AI tehnologija, mislim da će taj benefit doći od primene veštačke inteligencije u postojećem sektoru,” kaže Bloxham.
Hoće li Kina spasiti evropski luksuz?
Za analitičare Bloomberga, 2024. biće godina opreznih očekivanja. Glavna tema među investitorima ostaju naredni potezi centralnih banaka - opšte očekivanje tržišta i analitičara ostaje da će u 2024. doći do prvih rezova kamatnih stopa. Craighead ukazuje na to da će tržišta pažljivo pratiti i ono što se događa sa Kinom - a prvi test biće treći plenum Komunističke partije, koji je tradicionalno posvećen ekonomiji.
“To bi bila idealna prilika da objave nove stimulativne mere kako bi podstakli privrednu aktivnost - i to će biti izuzetno važno za pomenute evropske kompanije koje su izložene kineskom tržištu,” kaže Craighead.
On će pažljivo motriti i na neke od evropskih korporativnih giganata koji su imali prilično slabu 2023, poput LVMH-a u sektoru luksuza, potrošačke lance Diageo i Nestle, kao i divove autoindustrije BMW i Porsche.
“Pratićemoo da li će im 2024. doneti stabilnost i oporavak, s obzirom na to da su deonice visokokvalitetnih brendova i kompanija bili pod velikim pritiskom,” zaključio je Craighead.
AI: Vreme za prelazak s reči na dela
Za miljenika globalnih tržišta - tech sektor - AI ostaje magična reč i u 2024. Da li su se investitori preigirali kada je reč o uračunavanju rasta oslonjenog na veštačku inteligenciju?
“Mislim da će se to pitati i investitori - da li će se taj rast dogoditi ili ne, a taj rast podrazumeva široko usvajanje generativne veštačke tehnologije na svim poljima korporativnog i korisničkog pejzaža,” kaže Bloxham.
Ipak, korisnički pejzaž je ono što će za Bloxhama biti poseban fokus, s obzirom na usporavanje na tržištu smart telefona u poslednje dve godine. Kako kaže, reč je o tržištu koje je sazrelo, te posledično, na tom polju nije bilo većih inovacija koje bi mogle da probude interesovanje i uzbuđenje.
Prvi test doći će sa Appleovim Vision Pro AR/VR naočarima, koje su predstavljene, ali će se naći na prodajnim rafovima tek u 2024.
“Posmatraćemo da li će time Apple uspeti da definiše novu kategoriju proizvoda i da li će to pokrenuti više inovacija na tom uskom delu tržišta. Ali, da li će to da se prelije i na šire tržište smart telefona u drugoj polovini 2024. ili u 2025. godini, da li ćemo videti inovacije u smartfon tehnologiji koje će udahnuti novi život tim proizvodima - to je se povezano s onim pitanjem koje sam spomenuo. Dakle, da li će kompanije kao Apple zaista početi da koriste AI tehnologije u svojim proizvodima,” zaključio je Bloxham.
U poslednjem radnom danu u godini, kada promet po pravilu nije najveći, a trgovanje je skraćeno, evropske deonice su trgovale sa dobicima. Nemački DAX je napredovao za 0,3, a britanski FTSE 100 za 0,14 odsto.
O tome šta je još obeležilo godinu u tech sektoru, kako će Fed i ECB manevrisati kroz potencijalno recesivnu privredu, kako će geopolitičke tenzije usmeravati deonice u 2024. i kuda vodi trgovinski rat između SAD i Evrope na jednoj i Kine na drugoj strani, detaljnije u razgovoru u videu.