BBA analitički tim predstavio je izglede kada su u pitanju finansijska tržišta i monetarna politika koji pokazuju da su akcije vezane za državne investicije prilika u 2024. godini, a svoj dobar zamajac imaće i obveznice. Danijela Mirkov Arkula, portfolio menadžerka Terra Partners Asset Management Limited, kaže da će rasti cene akcija i u Češkoj i u Mađarskoj, pošto se očekuje pad referentne kamatne stope.
"Očekuje se da će rasti cene akcija u Češkoj i u Mađarskoj, s tim što Mađarska ima određenu dozu političkog rizika, zato što se očekuje pad referentne kamatne stope. Ove dve zemlje već su ušle u neku vrstu recesije, ali se još uvek ne zna kada kada će ona biti, zato što je u principu i dalje visoka inflacija u obe zemlje. Mi lično smatramo da je Poljska ta zemlja u koju treba ulagati zbog političkih promena do kojih je došlo, i Grčka isto, zbog političkih promena, to jest, ne promena, nego zato što je Nova demokratija učvrstila svoju vlast i sprovešće reforme", objašnjava ona.
Opširnije
Analiza BBA: Akcije vezane za državne investicije su prilika u 2024.
Sledeće godine, ali i nakon toga, u Adria regionu treba posebnu pažnju posvetiti akcijama kompanija koje su vezane za državne investicije.
04.12.2023
Prevelik fokus na tržište fiksnih prinosa, nauštrb afirmacije akcijskog kapitala
Sama Rumunija je u poslednjih deset godina bila aktivnija nego ceo Adria region u poslednjih 20, po pitanju privlačenja kapitala putem berze.
30.10.2023
Londonska berza bi ponovo mogla postati najveća u Evropi
Ispostavlja se da viša cena nafte nije bila loša vest za svakoga.
04.10.2023
Kada pogledamo stranu valuacije, ulaganje u Adria regionu na tržištu kapitala je skuplje nego kada su u pitanju uporedive zemalje CEE. Mirkov Arkula kaže da Hrvatska jeste skuplja, ali i da se očekuje veći rast. "Fiskalna disciplina u ovoj zemlji je odlična, a uvođenje evra je dovelo do pomeranja 'outlooka' (izgleda, prim. aut.) kod najvećih kreditnih agnecija. Taj 'outlook' više nije stabilan, nego je pozitivan."
Kada su u pitanju sektori od kojih možemo da očekujemo pozitivne performanse u periodu pred nama, Mirkov Arkula kaže da je važno da prvo ustanovimo da li će doći do oporavka privrede u Evropskoj uniji, u evrozoni.
"Ono što se dešava u evropskoj zoni je jako je relevantno za dešavanja u zemljama Centralne i Istočne Evrope u korelaciji zbog spoljne trgovine i zbog uticaja na neto izvoz. Neto izvoz u svim ovim zemljama je bio visok, vrlo je značajano uticao na BDP u prvoj polovini 2023. godine. Znači, ako dolazi do oporavka ekonomije, onda treba ulagati u cikličnu industriju. Konkretno ciklične industrije, znači proizvodi robe diskrecione potrošnje čija potrošnja raste sa rastom diskrecionog dohotka, konkretno automobili, luksuzna oprema, putovanja, nameštaj, bela tehnika, čak i brza hrana (engl. fast food)", navodi ona.
Kako kaže, drugi segment koji se preporučuje jesu banke. "Banke su jako dobro radile u 2023. godini jer kad kamatne stope rastu, banke to ne prenose na depozite i to je za njih vrlo pozitivno. Povišene kamatne stope znače da će banke i ove godine jako dobro raditi. Ono što je tu sada bitno jeste obratiti pažnju na to da ne dođe do pogoršanja ekonomske aktivnosti jer ukoliko do toga dođe, banke prve osete jer se pogorša kvalitet kredita u njihovom portfoliju i uvećavaju se otpisi i uvećavaju se sporna potraživanja. Zatim projekti zelene tranzicije zbog evropskih fondova, pričamo o preko 59 milijardi u Grčku, pričamo o oslobađanju sredstava od 35 milijardi evra u Poljsku, u Mađarsku 22 milijarde evra, tu su i telekomi koji imaju povišenu tarifu."
O tome šta je neophodno da bismo imali razvoj tržišta korporativnih obveznica u Srbiji, poslušajte u videu.