Poruke sa poslednjeg simpozijuma Federalnih rezervi u Jackson Holeu nisu ono što su tržišta želela da čuju. Centralni bankari rešeni su da inflaciju svedu na ciljani nivo bez obzira na visoku cenu, uključujući i recesiju - koja u ovom trenutku predstavlja daleko veću opasnost za Evropu nego za SAD.
Fed: Bolje preterati, nego prerano zaustaviti rast kamata
Podsetimo, bazna julska inflacija u SAD pokazala je tek neznatni rast u odnosu na jun - ali za Fed, to je bio znak upozorenja. Čelnici Federalnih rezervi složno su se oglasili iz Jackson Holea - smanjenje inflacije na ciljanih dva odsto zahtevaće hlađenje američkog tržišta rada i izvestan period ekonomskog rasta koji je ispod uobičajenog trenda. Od postojećeg cilja inflacije neće biti odustajanja.
Opširnije
Powell signalizirao da će Fed nastaviti podizanje stopa ako bude potrebno
Jerome Powell je rekao da je Fed spreman da dodatno podigne kamatne stope ako bude potrebno.
25.08.2023
Investitori se drže zlata dok se bliži kraj rasta kamata
Zlato se trenutno nalazi blizu 1.900 dolara po unci, što je oko osam odsto manje u odnosu na ovogodišnji vrhunac.
27.08.2023
Ćutanje Lagarde rasplamsalo debatu o sledećim koracima ECB
Iako je predsednica u petak napomenula da inflacija i dalje nije pobeđena, ona se nije bavila očekivanjima za sastanak koji će biti održan 14. septembra.
28.08.2023
“Ako to bude potrebno, spremni smo da nastavimo podizanje kamatnih stopa i da ih držimo na višem nivou, dok ne budemo uvereni da inflacija usporava na ciljani nivo,” rekao je Jerome Powell u obraćanju.
Sličan stav iskazali su i drugi čelnici Feda. “Mislim da je opuštanje monetarne politike bilo veća greška nego prejako zatezanje, jer u drugom slučaju možemo da izmenimo kurs,” rekla je predsednica Federalnih rezervi Klivlenda, Loretta Mester.
Period monetarne restriktivnosti biće duži
U razgovoru za Bloomberg Adria Connect, portfolio menadžer i finansijski analitičar Momentum Securities, Ilija Protić, kaže da se iz Powellovog stava može naslutiti da je prvi čovek Feda zadovoljan do sada ostvarenim rezultatima u borbi protiv inflacije, ali i reakcijama na tržišta na izjave i poteze iz Feda.
“Sada sledi fina faza monetarnog podešavanja u kojoj je izražen dvostran rizik - da se pretera ili da se ne učini dovoljno, pri čemu je margina greške prilično mala. Jasno je da će se Powell truditi da ide postupno, od sastanka do sastanka, i da su sve opcije otvorene,” kaže Protić.
Kada je reč o opcijama, mnogi investitori su revidirali očekivanja da je Fed završio sa podizanjem kamatnih stopa.
“Do pre par nedelja sam i sam bio zastupnik toga da smo, kad je makar reč o Fedu da smo videli sve, pa da negde od polovine naredne godine možemo očekivati i neko labavljenje kad je reč o monetarnoj politici. Sad mi se čini da još jedno podizanje kamatnih stopa od strane Feda nije bez svojih šansi, a period povišenih kamatnih stopa se produžuje negde do kraja 2024. Godine,” kaže Protić.
Evropa u većem riziku od ozbiljne recesije
I dok izjave čelnika Feda nisu bile poruka kojoj su se tržišta nadala, ta poruka je dalje bila daleko konkretnija od onoga što je predsednica Evropske centralne banke bila spremna da kaže. Kristin Lagard bila je vrlo oprezna kada je reč o odluci na septembarskom zasedanju, ali između redova, pomalja se slična poruka onoj koja dolazi iz Feda - ECB će se za ciljanih 2% boriti svim sredstvima.
“Oslanjaćemo se na podatke, što nas primorava da odlučujemo od sastanka do sastanka. S obzirom na to da se nosimo sa neuobičajenim ekonomskim uslovima, ne možemo se oslanjati na tradicionalne modele prognoziranja inflacije. Moramo se usmeriti na druge elemente i indikatore, uključujući i baznu inflaciju. Ujedno moramo i da pratimo kakve efekte naša monetarna politika ima na ekonomiju,” kazala je Lagarde.
Efekti te politike osećaju se daleko jače u Evrozoni, gde ekonomska aktivnost nastavlja pad - jasno je da je pred Evropskom centralnom bankom daleko teži posao borbe sa inflacijom u fragmentovanom sistemu koji se suočio sa energetskom krizom koja je zaobišla SAD.
“Kad je reč o ECB-u, sva predviđanja su zasnovana na tome da još uvek je preovlađujući scenario nekakva vrsta soft landinga ili blaga inflacija. Međutim, u Evropi postoji i šansa da se dogodi ozbiljnija recesija, što će značajno promeniti i ambijent i naredne poteze, zbog čega je teško predvideti dalje korake ECB-a,” zaključio je Protić.
Da li centralni bankari recesiju vide kao izlaz iz borbe sa inflacijom i da li je tržište obveznica sigurna luka u ovakvoj monetarnoj klimi, detaljnije u intervjuu u videu.