Austrijski S Immo odlazi iz Hrvatske zbog krize u sektoru nekretnina

Austrijska kompanija S Immo, kako stvari stoje, sprema se na odlazak iz Hrvatske. Loša situacija na tržištu komercijalnih nekretnina uzela je svoj danak, pa je kompanija odlučila da prilagodi strategiju svog portfelja i primarno se fokusira na svoju matičnu državu. U njihovom portfelju nekretnina nalaze se HOTO Tower i Zagrebtower.

Težište je, naglašavaju, na postupnoj racionalizaciji portfelja, pre svega u pogledu malih i srednjih kancelarijskih nekretnina s ograničenim razvojnim potencijalom, objavili su u utorak.

Ovaj strateški smer mogao bi, u zavisnosti od kretanja na tržištu i samo ako se mogu ostvariti odgovarajuće cene, primarno uključiti značajne prodaje u Hrvatskoj, Slovačkoj i Austriji i dovesti do potpunog izlaska sa tržišta u Hrvatskoj i Slovačkoj.

S Immo je na Bečkoj berzi od 1987. godine i stopostotni je ulagač u zemlje Evropske unije, uglavnom Austriju i Nemačku i zemlje srednje i jugoistočne Evrope. Na hrvatsko tržište ušao je 2008. godine i od tada je aktivno kao investitor u Zagrebu.

U njihov portfelj nekretnina u Hrvatskoj ubrajaju se HOTO Tower Marijana Turkulina iz 2004. na adresi Savska cesta 32 te Zagrebtower Otte Barića ml. iz 2006. na adresi Radnička cesta 80.

Bloomberg Chartmaker

 

"U svakom slučaju, relevantan portfelj treba zadržati u Austriji", smatraju. Prihodi od prodaje će se reinvestirati u profitabilne kancelarijske i poslovne nekretnine u CEE regionu u skladu s trenutnom strategijom.

Prazne kancelarije - tiha pretnja

Podsetimo, kako tema komercijalnih nekretnina poslednjih meseci sve glasnije kuca na vrata, ako već ne domaćih banaka, onda svakako stranih, njihovih vlasnika, a upozorenja o situaciji na tržištu stižu s najviših nivoa. Još u decembru prošle godine Evropska centralna banka (ECB) upozorila je na ranjivost poslovnih banaka na komercijalne nekretnine.

Deo evropskih banaka se tokom protekle decenije nakrcao kreditima za komercijalne nekretnine poput kancelarija, trgovačkih centara, skladišta i drugih, a upravo je taj sektor imovine posebno pogođen trendovima rada od kuće i kupovine na internetu.

U svemu je posebno problematičan manjak kupoprodajnih transakcija u sektoru komercijalnih nekretnina. U prvoj polovini prošle godine bilo ih je čak 47 odsto manje nego u istom periodu godinu pre, navodi ECB.

Niska aktivnost je problematična jer je zbog manjka informacija o cenama teže proceniti kakvo je stvarno stanje na tržištu. Vlasnici, izgleda, još nisu spremni da prodaju nekretnine uz visoke diskonte.

Prema nekim procenama stručnjaka iz sektora nekretnina, rast kamatnih stopa već je prouzrokovao pad vrednosti globalnih kancelarijskih nekretnina veći od bilion dolara. Ali prave razmere štete ostaju nepoznate, jer i dalje nedostaju transakcije.

Hrvatska stabilna i otporna

"U poređenju s drugim članicama Evropske unije, Hrvatska se prema izloženosti komercijalnim nekretninama nalazi blago iznad medijana EU, a udeo kredita osiguranih komercijalnom nekretninom znatno je niži od zemalja s najvećom izloženosti (npr. Kipar i baltičke zemlje)", rekli su u centralnoj banci za Bloomberg Adriju.

Stabilnost i otpornost domaćeg tržišta komercijalnih nekretnina ne iznenađuju kad se uzme u obzir da kod nas, za razliku od nekih drugih delova evropskog tržišta, nema viška nekretnina i neiskorišćenog slobodnog prostora.

Podaci sa tržišta, kao i podaci onih koji finansiraju to tržište, ne ukazuju na moguće bitne probleme u Hrvatskoj, bar zasad. S obzirom na to da se potražnja ne smanjuje i kako su stope nepopunjenosti poslovnih prostora i dalje niske, u Colliersu smatraju "da u kraćem ili srednjem roku vlasnici i investitori neće imati problema sa likvidnošću". Kad bi došlo do "značajnog smanjenja potražnje i popunjenosti, to bi svakako uticalo i na korekciju cena i na same investitore, ali to se u ovom trenutku ne događa u Hrvatskoj", objasnila je za Bloomberg Adriju Nuccia Basanić, rukovodilac odeljenja za posredovanje i savetovanje za komercijalne nekretnine u Colliersu.

Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar