Šta god mislili o tome da veštačka inteligencija (AI) možda dolazi da vam "ukrade" posao, jednu korporativnu veštinu već je savladala: preuzimanje zasluga.
Uzmimo za primer fintek kompaniju Block, čije su akcije porasle 22 odsto otkako je krajem februara objavila da smanjuje 40 odsto svoje radne snage, što je izvršni direktor Jack Dorsey pripisao veštačkoj inteligenciji. "AI alati su promenili ono što znači graditi i voditi kompaniju", izjavio je Dorsey.
Referentni indeks akcija S&P 500 pao je za 1,62 odsto.
Opširnije
Globalni AI startap Wonderful prikupio 150 miliona dolara i ubrzano širi timove u Adria regionu
AI platforma Wonderful prikupila je 150 miliona dolara u novoj investicionoj rundi koju je predvodio fond Insight Partners, čime je vrednost kompanije dostigla dve milijarde dolara.
pre 7 sati
OpenAI preuzima Promptfoo u trci za bezbednije AI agente
OpenAI je pristao da preuzme startap Promptfoo, koji razvija alate za otkrivanje bezbednosnih slabosti u modelima veštačke inteligencije.
09.03.2026
Strah kažnjava prebrzo - sektori koji se već danima crvene kriju priliku za prinos
Rat u Iranu ponovo je pokrenuo tipičnu reakciju finansijskih tržišta – rasprodaju rizične imovine i beg kapitala u sigurnije sektore. Ipak, istorija pokazuje da prvi talas panike često pogađa čitave industrije bez razlike između kompanija koje su zaista ugrožene i onih koje nisu, što upravo tada može otvoriti zanimljive investicione prilike.
10.03.2026
Kreditni trgovci zatvaraju svoje ogromne optimistične pozicije
Kreditni investitori ubrzano zatvaraju duge pozicije i okreću se hedžingu, dok rast geopolitičkih tenzija i strah od uticaja veštačke inteligencije menjaju raspoloženje na globalnom kreditnom tržištu i podižu premije rizika.
06.03.2026
Block nije izuzetak, već simptom. U februaru je izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman na India AI Impact Summitu priznao da kompanije "peru" otpuštanja preko veštačke inteligencije (engl. AI washing), odnosno da smanjenje broja zaposlenih pripisuju AI-ju, iako bi te rezove svakako sproveli. Da, čak i čovek koji prodaje tu tehnologiju kaže da je deo toga fikcija.
Istraživanje Resume.org među 1.000 menadžera za zapošljavanje pokazalo je da njih 59 odsto naglašava ulogu AI-ja u otpuštanjima zato što se to "među zainteresovanim stranama doživljava adekvatnije nego kada se kaže da su otpuštanja ili zamrzavanje zapošljavanja posledica finansijskih limita". Samo devet odsto reklo je da je AI potpuno zamenio neka radna mesta. Ovo nije priča o tehnologiji: ovo je priča o iskrenosti menadžmenta u kojoj se AI pojavljuje samo kao povod.
Razlog zašto to funkcioniše dobro je poznat. Decenije istraživanja o tome kako tržišta reaguju na najave otpuštanja pokazale su dosledan obrazac: investitori kažnjavaju kompanije koje rezove predstavljaju kao odgovor na probleme. Ali kada kompanija iste rezove predstavi kao proaktivno restrukturiranje - negativna reakcija tržišta izostaje. Razlog koji se navodi za otpuštanja važniji je od samog otpuštanja. AI je postao najmoćniji okvir za takvo "proaktivno" objašnjenje.
"Restrukturiramo se oko AI-ja" - označava rast. "Previše smo zapošljavali tokom pandemije, a prihodi su oslabili" - označava odgovornost.
Bloomberg
Na tržištu na kojem je veštačka inteligencija crna rupa oko koje sve kruži, umotavanje rezova u ukrasni papir s oznakom AI omogućava kompanijama da iskoriste rast vrednovanja koji prati priču o usvajanju AI-ja. Tehnologija ne mora ni da funkcioniše - dovoljno je da postoji verovanje da hoće.
Čak ni takozvani AI premijum nije pouzdan. Do kraja 2025. Goldman Sachs Group Inc. je utvrdio da investitori, zapravo, kažnjavaju otpuštanja koja se pripisuju AI-ju, pri čemu su akcije u proseku padale dva odsto. Analitičari su zaključili da investitori jednostavno ne veruju kompanijama. Ali rast akcija Blocka pokazuje da podsticaj nije nestao - samo je postao lutrija umesto sigurne opklade. A izvršni direktori i dalje uplaćuju tikete.
Šira baza podataka potvrđuje jaz između pukog narativa i stvarnosti. Studija National Bureau of Economic Researcha, objavljena u februaru, obuhvatila je hiljade članova uprava kompanija u SAD, Velikoj Britaniji, Nemačkoj i Australiji. Gotovo 90 odsto njih reklo je da AI u poslednje tri godine nije imao nikakav uticaj na zapošljavanje. Kompanija Challenger, Gray & Christmas pratila je 1,2 miliona otpuštanja tokom 2025. godine, a AI je naveden kao razlog u manje od 55.000 slučajeva, što je 4,5 odsto.
Klasični "tržišni i ekonomski uslovi" bili su uzrok četiri puta većeg broja otpuštanja.
Ono što "AI washing" čini pogubnim jeste konfuzija koju stvara, i unutar kompanija i izvan njih. Uzmimo za primer Amazon. U junu 2025. izvršni direktor Andrew Jassy rekao je zaposlenima da će AI značiti da će kompaniji biti "potrebno manje ljudi". U oktobru je Amazon otpustio 14.000 radnika, a direktor za ljudske resurse naveo je "transformativnu tehnologiju" kao razlog. Nekoliko dana kasnije, Jassy je promenio ton: rezovi "zapravo nisu vođeni AI-jem, bar ne zasad, reč je o kulturi", rekao je tokom konferencijskog poziva o rezultatima.
Ovo nije primer izvršnog direktora koji laže investitore, već primer kompanije toliko zarobljene logikom balona da ni njeno rukovodstvo ne može da ispriča koherentnu priču o sopstvenim motivima. A svako takvo nedosledno objašnjenje dodatno učvršćuje uverenje javnosti da AI ukida radna mesta tempom koji podaci jednostavno ne potvrđuju.
Postoje rani znaci da je stvarno istiskivanje radnih mesta počelo. Profesor ekonomije na Stanford University Erik Brynjolfsson dokumentovao je relativni pad zaposlenosti od 13 odsto među radnicima na početku karijere u zanimanjima izloženim AI-ju. Efekti možda stižu, ali jaz između tog istraživanja i onoga što se tvrdi - ogroman je.
Godine 1987. ekonomista i dobitnik Nobelove nagrade Robert Solow primetio je da su računari svuda "osim u statistici produktivnosti". To je bio problem merenja. Tehnologija je bila stvarna, ali podaci je još nisu pratili. Ono što se sada dešava je drugačije: AI je svuda osim u podacima o otpuštanjima, a rukovodioci prazninu popunjavaju narativom. Osamdesetih godina niko nije krivio lične računare za otpuštanja izazvana recesijom. Danas kompanije za rezove uzrokovane postpandemijskim prilagođavanjem, neizvesnošću oko carina i slabljenjem potražnje - krive AI.
Problem merenja rešava se kada stignu podaci, dok se problem upravljanja umnožava. Kada usvojite pogrešno objašnjenje za ono što radite, ne dovodite samo investitore u zabludu; gubite i sposobnost da utvrdite stvarnost unutar sopstvene organizacije. A svako pogrešno pripisivanje jača staru zabludu da postoji fiksna količina posla u ekonomiji i da je tehnologija proždire. Ekonomisti to nazivaju zabludom o "fiksnoj količini rada" (engl. lump of labor fallacy). Ta ideja je bila pogrešna za svaku prethodnu tehnologiju. "AI washing" joj daje kredibilitet koji ne zaslužuje.
Solowljev paradoks se na kraju razrešio. Računari su zaista transformisali produktivnost, ali otprilike deceniju kasnije. Verovatno će i AI učiniti isto. Ali kada pravo istiskivanje radnih mesta zaista stigne, nećemo imati način da ga razlikujemo od fikcije, jer će rukovodioci godinama raditi na tome da to dvoje učine nerazlučivim. Kada narativ o tehnološkoj neminovnosti postane vredniji od same tehnologije - tada ste stvorili tržište fjučersa za izgovore.