Srpska finansijska kompanija Alta Group i Nova Ljubljanska banka (NLB) navodno se dogovaraju o otkupu Altinog paketa akcija u Addiko Banku, preneli su slovenački mediji, oživljavajući priču o regionalnoj borbi za vlasništvo nad austrijskim zajmodavcem, započetom pre dve godine.
Vlasnik Alta Groupa Davor Macura, sa 9,63 odsto akcija spada među najveće akcionare austrijske banke.
Udeo od 9,99 odsto, drži austrijski serijski preduzetnik i generalni direktor investicionog društva Schütz Family Office Alexander Schütz, dok Gorenjska banka i AIK banka zajedno imaju 9,69 odsto, što ih čini drugim najvećim akcionarom.
Opširnije
Alta Group drži 29,59 odsto prava glasa u Addiko Banku
Srpska finansijska kompanija Alta Group d.o.o., u vlasništvu Davora Macure, drži 29,59 odsto prava glasa u austrijskom Addiko Banku, saopštio je zajmodavac sa sedištem u Beču.
03.07.2025
Novi najveći akcionar Addika: Nismo bili hrabri da investiramo u IPO
Austrijski serijski preduzetnik i generalni direktor investicionog društva Schütz Family Office Alexander Schütz odnedavno je novi najveći akcionar Addiko Bank AG.
10.12.2024
Kostić milion akcija Addika prebacio sa Agri Europea na Gorenjsku banku
Gorenjska banka iz Kranja u vlasnistvu srpskog biznismena Miodraga Kostića, kupila je 1.011.812 akcije društva Addiko Bank AG.
12.11.2024
Kako je objavio slovenački Dnevnik, plan je da Macura prihvati eventualnu ponudu za preuzimanje od NLB, a nakon preuzimanja bi mu NLB prodala mrežu Addiko Banka u Srbiji i Crnoj Gori, dok bi ljubljanska banka zadržala poslovnice u Sloveniji, Bosni i Hercegovini (BiH) i Hrvatskoj.
"ALTA banka a.d. Beograd u skladu sa svojim poslovnim i korporativnim pravilima ne komentariše tržišne špekulacije", kazali su u toj kompaniji na upit Bloomberg Adrije.
"Navedene navode ne komentarišemo", kratko su naveli i u NLB.
Akcije Addika u četvrtak su blago pale, nagoveštavajući da se u investitorskim krugovima već spekuliše o mogućem novom preuzimanju.
U međuvremenu, pomenuti slovečanki medij piše da bi, ukoliko bi se izneti scenario ostvario, NLB bi, posle skoro tri decenije, praktično ponovo ušla na hrvatsko bankarsko tržište, sa kojeg se povukla usled nerešenog pitanja starih deviznih štediša Ljubljanske banke. O dozvoli za preuzimanje odlučivala bi Evropska centralna banka (ECB), koja je, prema nezvaničnim informacijama iz 2024, bila sklona da podrži plan NLB.
Podsećanja radi, tokom prethodnog pokušaja preuzimanja, akcionari koji su držali ukupno 36,39 odsto akcija bili su spremni da prihvate ponudu NLB, ali je prag uspešnosti bio postavljen visoko - najmanje 75 odsto svih izdatih akcija. Početna cena iznosila je 20 evra po akciji, a potom je podignuta na 22 evra. U NLB su tada isticali da ta cena već predstavlja veoma visoku premiju u odnosu na istorijsko kretanje akcije.
Regionalna bitka za Addiko počela je u proleće 2024, kada je objavljeno da Agri Europe Cyprus Limited, tada u vlasništvu Miodraga Kostića, želi da otkupi udeo od oko 17 odsto u Addiku. Ta ponuda vrednost banke je procenila na 341 milion evra, odnosno 17,5 evra po akciji uz dividendu. Nije prošlo mnogo i iz Alta Paya su takođe najavili kupovinu - i to 30 odsto akcija. Zbog promenjenih okolnosti, rok za Kostićevu ponudu je produžen.
Potom je u maju ponudu za preuzimanje vlasničkog udela objavila i NLB, pa je nadmetanje postalo napeto. Potez se od starta tumačio kao potencijalni početak povratka najveće slovenačke banke na hrvatsko tržište. Grupacija je tada razmatrala ponudu od 20 evra po deonici. Posle više promena u vlasničkoj strukturi austrijske banke i dizanja njenih akcija na rekordni nivo, Agri Europe je spustio svoj udeo ispod 10 odsto i preneo ga na nivo podružnica, to jest pomenute Gorenjske banke i AIK banke, nešto manji procenat deonica zadržala je Alta, a NLB je ostao praznih ruku.
Addiko, koji je poslovao kao deo Hypo Alpe-Adria Banka, danas u Sloveniji, BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj ima oko 150 poslovnica. Procenjuje se da je za NLB ta banka zanimljiva, između ostalog, zato što se u velikoj meri bavi kreditiranjem stanovništva, a takvi krediti obično nose više prihode od kamata i u proseku su manje rizični od velikih korporativnih plasmana.