U situaciji kada banke ne mogu da odgovore na sve veću potrebu firmi za brzim novcem, jedno staro finansijsko rešenje dobija novu investicionu dimenziju. Faktoring - alat koji firmama omogućava naplatu potraživanja u kraćem roku - sada nudi mogućnost da investitori ulažu u fakture i zarade na likvidnosti drugih.
Ovakav model poslovanja razvio je fintek startap Finyoz, sa kancelarijama u Nemačkoj i Austriji, čiji osnivači kažu da je njihova platforma trenutno jedina u svetu koja povezuje kompanije i investitore na ovaj način. Usredsređeni su na fakture malih i srednjih preduzeća, koja dolaze iz raznolikih privrednih grana i već prijavljuju da su zahvaljujući većem operativnom kapitalu zabeležile rast prodaje i do 20 odsto.
Na praktičnom primeru to bi otprilike izgledalo ovako: zamislite molera sa dvadeset radnika koji je upravo završio posao, ali mora da čeka dva ili tri meseca da bi mu klijent platio. On ne može da isplati radnike, ne može da kupi nov materijal i uzme sledeći posao pa rizikuje da mu firma stane. A sada, zamislite da neki investitori mogu da mu odmah isplate traženi novac i pritom zarade kamatu. Tu na scenu stupa Finyoz, koji, zahvaljujući svojoj inovativnoj platformi, pomoću novca investitora obezbeđuje finansiranje ovakvih faktura unapred, to jest pre nego što legne uplata klijenta.
Opširnije

Digitalni faktoring se probija u Srbiji i obećava spas za mala i srednja preduzeća
Mala i srednja preduzeća glavni su nosioci srpske privrede, a analize pokazuju da neretko imaju poteškoća sa finansiranjem.
20.11.2024

Ko će pobediti u sukobu bankarskog Davida i Golijata
Invazija neobanaka u Adria regionu najviše se oseća u Sloveniji i Hrvatskoj, a Srbija je postala destinacija odakle evropske neobanke vode operacije.
12.02.2025

Zašto generativni AI nije 'game-changer' u bankarstvu
Uspeh fintek sektora okrenuo je banke korisničkom iskustvu.
30.06.2024
Startap su pokrenuli braća Thorsten i Dennis de Jong (obojica sa dubokim iskustvom u svetu finansija), pri čemu je prvi izvrši direktor Finyoza, a drugi izvršni direktor Finyozove matične kompanije Fintech42. Zanimljivo je da je među akcionarima u Fintech42 i Planetsoft, IT kompanija osnovana u Banjaluci, koja se ubrzo proširila na Beograd, a potom i Beč.
U razgovoru za Bloomberg Adriju osnivači objašnjavaju kako njihov sistem funkcioniše, koje tendencije vide na tržištu predfinansiranja faktura i kakvi su im planovi za dalji razvoj.
- Šta karakteriše Vaš proizvod i kakva je finansijska logika iza njega?
Thorsten: Osnovna ideja naše kompanije je da obezbeđujemo finansiranje faktura unapred. Ukoliko neka firma proizvede robu/obavi uslugu, isporuči je kupcima, izda fakturu za to i kupac proveri isporuku i ustanovi da je sve u redu, mi onda uzimamo tu fakturu i firmi koja ju je izdala plaćamo do 95 odsto njenog iznosa unapred. Zatim, nakon do 90 dana, dužnik (kupac) uplaćuje iznos nama, Finyozu. Tako su obe strane zadovoljne - proizvođač odmah dobija novac, koji može ponovo da uloži, a kupac ima više vremena da izmiri svoju obavezu. Ovo je poznato kao faktoring, koji je uobičajen u poslovanju.
Thorsten de Jong; Foto: Finyoz
Međutim, ono što razlikuje našu platformu od drugih jeste to što je proces veoma brz i jednostavan. Kompanija pošalje fakturu, kupac je odobri i Finyoz je finansira.
Druga strana našeg poslovanja je investicioni deo. Dajemo mogućnost privatnim i institucionalnim investitorima da ulože svoja slobodna sredstva na period od 14 do 90 dana. Zamislite da imate 100.000 evra na štednom računu - u banci bi vam rekli koliku kamatu dobijate i kada će vam ona biti isplaćena, što je uglavnom tek na kraju godine. Kod nas je drugačije - investitor sam bira trajanje ulaganja (od 14 do 90 dana) i može automatski da produži period investiranja putem jednog klika. Sistem automatski izračunava kamatu, koja se isplaćuje po isteku perioda.
- Kolike su te kamate i kako uspevate da ih obezbedite?
Thorsten: Na primer, za ulaganje na 90 dana godišnja kamata je 6,75 odsto, što je tri do četiri puta više od prosečne kamate koja se dobija za štednju u banci. Kamata dolazi od kompanija koje koriste ova kratkoročna sredstva, a koriste ih jer je za njih to i dalje jeftinije nego da dižu kredit u banci, gde bi plaćali i do 12-16 odsto, nekad čak i više.
Takođe, dobavljači često nude popust od dva do tri odsto proizvođačima ako ovi mogu da im plate u roku od sedam dana, ali je to u praksi retko kad moguće jer i sam proizvođač čeka da bude isplaćen od strane svojih klijenta. Pošto Finyoz isplaćuje do 95 odsto vrednosti fakture, to njima omogućava da ostvare ovaj popust i time uštede koristeći naš servis.
Dok druge finansijske institucije uzimaju velike marže, mi želimo da budemo fer i prema kompanijama i prema investitorima. Naš prosečan mesečni trošak je oko 1,3 odsto po fakturi.
- Dakle, vaše konkurentske prednosti u odnosu na druge firme koje se bave faktoringom bi bile napredna tehnologija i atraktivni prinosi za investitore?
Thorsten: Da, ključne razlike su to što:
-
druge faktoring kompanije ne nude mogućnost ulaganja privatnim i institucionalnim investitorima;
-
naša platforma je ekstremno brza - može da obradi do 500 faktura u minuti, to jest 30.000 faktura na sat;
-
platforma je potpuno automatizovana, što značajno smanjuje troškove u poređenju sa drugim firmama koje pružaju slične usluge, a koje se i dalje u dobroj meri oslanjaju na manuelne procese.
- Kada ste pokrenuli Finyoz i kako se on razvijao dosad?
Dennis: Kompaniju smo osnovali 2022. godine i praktično od samog početka smo sarađivali sa Planetsoftom, najpre kao klijenti. Kasnije su oni ušli u vlasničku strukturu naše firme (sa 10 odsto udela u vlasništvu) jer su prepoznali tržišni potencijal, a mi smo uvideli njihove sjajne kapacitete.
Godinu dana smo radili na razvoju sa njima i nakon toga pokrenuli proizvod u Nemačkoj pre tačno godinu dana. Radimo po tamošnjem zakonodavstvu i reguliše nas nemački finansijski regulator BaFin (nem. Bundesanstalt für Finanzdienstleistungsaufsicht). Treba reći da je u Nemačkoj 2021. donet zakon koji dozvoljava izdavanje digitalnih obveznica, što nam je i omogućilo da rekreiramo model predfinansiranja faktura za već izvršene usluge. To je trenutno naš primarni fokus, ali sistem koji smo razvili sa Planetsoftom omogućava izdavanje digitalnih obveznica koje mogu biti obezbeđene bilo čime, ne samo fakturama - one su samo prvi slučaj primene.
Sem u Nemačkoj, poslujemo i u Austriji, dok se sav razvoj i svi pozadinski operativni poslovi obavljaju iz Beograda, gde sa Planetsoftom radimo bekend, hosting, održavanje sistema... Tim ovde je zaista fantastičan. Zapravo, ono što je sjajno u vezi sa celim Balkanom jeste to što ovde postoji mnogo potencijala, znanja i inovacija - više nego što ponekad nalazimo unutar same Evropske unije (EU). Možda to nekog iznenađuje, ali rekao bih da je ovaj region u oblasti tehnologije napredniji od mnogih drugih delova Evrope.
Konferencije koje se ovde održavaju mogu biti jako korisne ne samo za razmenu ideja i umrežavanje već i za dublje razumevanje šta se dešava u regionu i u kom smeru on ide, posebno jer je reč o zemalja žele da postanu članice EU. Možda ovo trenutno nije relevantno tržište za nas, ali za tri do pet godina može postati ključno.
- Da li je Planetsoft dosad bio Vaš jedini investitor?
Dennis: Imamo i dva anđeoska investitora iz Austrije, ali uglavnom radimo u režimu "bootstrap" (termin koji se odnosi na početni kapital koji je obezbeđen iz sopstvenih sredstava). Drugim rečima, brat i ja većinski finansiramo firmu sami od novca koji smo prethodno zaradili radeći u finansijskom sektoru. Naš cilj je uvek bio da zadržimo kontrolu dokle god sami možemo da se finansiramo, još uvek ne želimo da ulazimo u VC (engl. venture capital - rizični kapital) ciklus sa profesionalnim investitorima.
- Šta nude nemačko i austrijsko tržište i razmišljate li o širenju na druge zemlje EU?
Thorsten: Tržište alternativnog finansiranja faktura raste brzo - oko 20 odsto godišnje. Nemačko tržište faktoringa iznosi 420 milijardi evra godišnje, austrijsko 40 milijardi.
Ako bismo zauzeli samo jedan odsto tržišta u Nemačkoj, to bi za nas značilo 4,2 milijarde evra, to jest 300 miliona mesečno, što bi bilo zapanjujuće. Naravno, uvek moramo da održavamo ravnotežu između investitora i kompanije - u tom slučaju morali bismo da imamo i investitore koji bi ulagali 300 miliona evra mesečno. Ovo bi podrazumevalo da imamo veće ili veoma velike institucionalne investitori u pozadini.
Na rast tržišta faktoringa umnogome utiče činjenica da banke sve teže odobravaju kredite kompanijama i nemaju dovoljno specifičnog znanja, niti mogu da rade potrebnom brzinom. Naš proces registracije traje tri do pet minuta, dok kod banaka to traje nedeljama.
Inače, mi se pozicioniramo za male i srednje firme, a njih samo u Nemačkoj ima preko milion i njihov broj će rasti. Statistika kaže da je samo osam odsto austrijskih i nemačkih kompanija zapravo svesno da postoji alternativna mogućnost za finansiranje faktura (umesto bankarskog kredita). Stoga je naš sledeći korak da radimo na tome da kompanije postanu svesne da faktoring može biti opcija za njih, mi definitivno želimo da proširimo poslovanje u Nemačkoj i Austriji.
Dennis: Dosta je mogućnosti za dalje širenje. Mi već imamo tehničku infrastrukturu koja nam omogućava da ovaj model koristimo i na drugim tržištima EU, ali i globalno - jedino ograničenje može biti dostupnost podataka za procenu kreditne sposobnosti firmi. U drugim delovima EU teorijski možemo početi da radimo već sutra jer su registri firmi vrlo kvalitetni, dok u drugim delovima sveta to varira, negde uopšte nije moguće pristupiti istorijskim finansijskim podacima.