Cena bakra je u maju prvi put premašila 11.000 dolara po toni, zatim se stabilizovala, a od početka trgovinskog rata koji je ove godine pokrenuo američki predsednik Donald Trump, ponovo beleži uzlazni trend. Nedelju je započela rastom od jedan odsto. U uslovima rasta potražnje za ovim metalom i sve većeg deficita na tržištu, nije isključeno da će se ostvariti projekcije prema kojima bi cena mogla da pređe 12.000 dolara po toni.
"Iako nije plemeniti metal poput zlata ili srebra, već industrijski, mislim da je bakar ključni metal u svetu veštačke inteligencije i data-centara. Očekuje se da potražnja za bakrom naglo poraste tokom sledeće decenije, delimično podstaknuta razvojem veštačke inteligencije i rastom evropske potrošnje za odbranu", rekao je analitičar tržišta Bloomberg Adrije Matej Vujanić.
Opširnije

Cena bakra raste zbog problema u snabdevanju i slabijeg dolara
Tromesečni fjučersi dostigli su vrednost od 10.500 dolara po toni na Londonskoj berzi metala.
03.10.2025

Tržište bakra u previranju dok SAD najavljuju 50 odsto carina
Plan koji je najavljen tokom neformalnog razgovora sa novinarima predstavlja najnoviji obrt u turbulentnom periodu za industrijske sirovine.
09.07.2025

Cena bakra skače posle Trumpove najave carine od 50 odsto
Terminski ugovori za bakar u Njujorku naglo su skočili nakon što je predsednik SAD Donald Trump najavio uvođenje carine od 50 odsto na uvoz.
09.07.2025

Zašto kineski milijarder prelazi sa zlata na bakar
Povučeni milijarder Bian Ximing veruje da će nastavak tehnološke revolucije povećati potrebu za crvenim metalom, pa sve više ulaže upravo u bakar.
19.05.2025
Prema projekcijama Međunarodne agencije za energiju (IEA), potražnja za bakrom do 2040. godine povećaće se za 30 odsto, dok bi manjak mogao da dostigne isti nivo do 2035. godine.
"Nedostatak bakra posebno je zabrinjavajući zbog pada kvaliteta rude, većih troškova projekata i naglog usporavanja otkrivanja novih nalazišta – sve to otežava uvođenje novih izvora snabdevanja", navodi se u izveštaju IEA.
Rudarske nesreće pogoršavaju nestašicu
Dodatni problem predstavljaju prekidi u snabdevanju izazvani rudarskim nesrećama. Početkom septembra ove godine dogodio se težak incident u rudniku bakra Grasberg u Indoneziji, kada su stotine hiljada tona blata prodrle u podzemne tunele rudnika, pri čemu je poginulo nekoliko rudara.
Ovaj rudnik je drugi najveći rudnik bakra na svetu, sa oko četiri odsto globalne proizvodnje. Proizvodnja je zaustavljena i neće se vratiti na raniji nivo najranije do 2027. godine. Po obimu i trajanju, reč je o ozbiljnom šoku, znatno većem od godišnjih prekida koje analitičari obično predviđaju, piše u svojoj nedavnoj kolumni Javier Blas, kolumnista Bloomberga.
Prema njegovim rečima, ovaj prekid u snabdevanju podići će cene kako bi se tržište izbalansiralo.
"Može li bakar da premaši rekord iz 2024. godine i dostigne, na primer, 12.000 dolara po toni? Moguće je. Gubitak 'Grasberga' dovoljno je značajan, naročito u narednih šest meseci, da izazove rast cena kojim bi se ograničila potražnja", piše Blas.
SAD i Indija – najveći potrošači u narednoj deceniji
U Kini, koja je do sada bila najveći potrošač, u narednom periodu očekuje se usporavanje potražnje. Upravo je ta zemlja, kroz industrijski i infrastrukturni razvoj, doprinela rastu cene bakra, sa 1.500 dolara po metričkoj toni pre 25 godina na više od 10.000 dolara danas.
"Kina je izgradila svoju infrastrukturu, uključujući i elektromrežu. Njena aktivnost će se smanjiti kako bi se prilagodila potrebama", rekao je za Reuters analitičar Tom Price iz kompanije Panmure Liberum. Prema njegovim procenama, potražnja u Kini biće šest odsto niža 2031. godine u poređenju sa 2026. godinom.
Sledeće godine, prema njegovim podacima, Kina će učestvovati sa 57 odsto u globalnoj potrošnji bakra, dok će se njen udeo do 2031. smanjiti na 52 odsto.
Istovremeno će rasti potražnja u Sjedinjenim Američkim Državama i Indiji, koje će postati najveći potrošači bakra u sledećoj deceniji.
U SAD, osim za potrebe data centara za veštačku inteligenciju, bakar je neophodan i za modernizaciju elektromreže. Prema procenama američkog ministarstva energetike, 70 odsto prenosnih linija u zemlji starije je od 25 godina.
Indija, s druge strane, širi svoju prenosnu infrastrukturu kako bi podržala cilj od 500 gigavata kapaciteta iz obnovljivih izvora do 2030. godine.
Prema Priceovim procenama, potražnja u SAD će do 2031. godine dostići 2,2 miliona tona, što je gotovo 50 odsto više nego 2026, dok se za Indiju predviđa rast od preko milion tona, odnosno više od 30 odsto.