U vremenu u kojem se globalna ekonomija suočava sa značajnim geopolitičkim i geoekonomskim izazovima, koji u velikoj meri utiču na neizvesnost na svetskim berzama, tržište kapitala Republike Srpske zadržalo je stabilnost. Ipak, ta stabilnost nije posledica unutrašnje snage tržišta, već činjenice da tržište akcija, iako stabilno u pogledu tržišne kapitalizacije najvećih emitenta (sistem Elektroprivrede, Telekom Srpske, finansijski sektor), i dalje čeka na veći obim sekundarnog trgovanja. To ograničava njegovu efikasnost, ali i sprečava oscilacije koje bi odražavale globalna ekonomska kretanja.
Sa druge strane, struktura prometa poslednjih godina jasno ukazuje na dominaciju dužničkih instrumenata. Primarne emisije i trgovanje obveznicama, pretežno javnog sektora, postali su ključni pokretači tržišta, čineći najveći deo ukupnog prometa. Razlog za to leži u periodima povećane neizvesnosti, kada investitori u tim instrumentima pronalaze sigurnost kroz unapred poznate prinose. Posebno ohrabruje intenzivan razvoj tržišta korporativnog duga, gde su obim i broj emisija u poslednje četiri godine učetvorostručeni i danas čine značajan deo prometa na Banjalučkoj berzi.
Zašto je naše tržište trenutno u ovakvom stanju? Smatramo da odgovor leži u načinu na koji investitori percipiraju rizik. Stabilnost koju danas vidimo rezultat je poverenja u institucionalni okvir i redovnu isplatu kupona po obveznicama, kako državnim, tako i korporativnim. To je dobra vest za konzervativnije investitore i institucionalne učesnike, poput banaka, fondova i osiguravajućih društava.
Međutim, ista ta stabilnost često ograničava dinamiku tržišta. Za kompanije to znači da tržište kapitala i dalje prepoznaju prvenstveno kao izvor zaduživanja, a znatno ređe kao platformu za prikupljanje razvojnog kapitala kroz emisiju akcija. Fokus investitora na obveznice donosi sigurnost, ali istovremeno može dovesti do propuštanja potencijalno viših prinosa koje nudi ulaganje u privatni sektor.
Sve navedeno ukazuje da se tržište kapitala trenutno nalazi u fazi konsolidacije i transformacije, što potvrđuje i ekonomska teorija. Upravo u toj fazi leži značajan potencijal koji je potrebno staviti u funkciju razvoja domaćeg finansijskog i privrednog sistema. Strateškim pristupom, tržište kapitala može postati jedan od ključnih pokretača ekonomskog rasta, kroz efikasnu alokaciju kapitala građana i privrede u pravcu svakodnevnih ekonomskih aktivnosti i potreba tržišta.
Upravo su to teme koje želimo da aktuelizujemo na predstojećoj međunarodnoj konferenciji Banjalučke berze, koja se, povodom 25 godina poslovanja, održava 28. maja 2026. godine u Banjaluci.
Potencijal tržišta može se iskoristiti isključivo aktivnim pristupom, koji podrazumeva saradnju svih učesnika u cilju kreiranja strateškog dokumenta sa jasnim dugoročnim opredeljenjima i definisanim aktivnostima za dalji razvoj tržišta kapitala. Ključni segmenti tog dokumenta trebalo bi da obuhvate:
-
podsticanje uspešnih privatnih kompanija da kroz inicijalne javne ponude (IPO) na berzi prikupe kapital za dalju ekspanziju,
-
približavanje berze privrednim subjektima kao alata za svakodnevno poslovanje,
-
unapređenje finansijske pismenosti kroz edukaciju građana i kompanija o mogućnostima tržišta kapitala u funkciji štednje, investiranja i razvoja,
-
prilagođavanje regulatornog okvira radi unapređenja postojećih i razvoja novih tržišnih instrumenata,
-
digitalizaciju i unapređenje dostupnosti kako bi berza postala jednostavan i prirodan izbor za ulaganje građana,
-
usklađivanje sa globalnim trendovima kroz implementaciju savremenih regulatornih rešenja, integraciju novih tehnologija i promociju ESG standarda.
Tržište kapitala predstavlja ogledalo ekonomije, a predstojeća konferencija Banjalučke berze prilika je da se ove teme dodatno osvetle i da se otvori dijalog o merama koje će ovo tržište učiniti relevantnijim stubom ekonomskog sistema — pretvarajući domaću štednju u konkretne investicije u privredu.