text size
Leopold Aschenbrenner osnivač je hedž-fonda Situational Awareness, usmerenog na veštačku inteligenciju, koji je u četvrtak prodao značajan deo svoje imovine u javno listiranim akcijama povezanim sa AI-jem, nakon čega su imovina i vrednost fonda naglo pali.
Bivši istraživač kompanije OpenAI postao je jedan od najistaknutijih glasova u raspravama o budućnosti veštačke inteligencije, a investitori pažljivo prate njegova predviđanja o razvoju ove tehnologije. Kroz svoj fond nastojao je da iskoristi potencijal AI-ja ulaganjem u kompanije za koje se očekivalo da će imati koristi od širenja AI infrastrukture. Međutim, oštar pad vrednosti akcija povezanih sa AI-jem primorao je fond da izađe iz brojnih pozicija, skrećući pažnju na rizike koji stoje iza nekih od najvećih tržišnih opklada na veštačku inteligenciju.
Ko je Leopold Aschenbrenner ?
Rođen u Nemačkoj, Aschenbrenner je sa svega 15 godina upisao Univerzitet Kolumbija, a diplomirao je 2021. godine kao najbolji student svoje generacije. Jedno vreme radio je u okviru FTX Future Funda, dobrotvorne fondacije kompanije FTX, koju je osnovao kasnije osuđeni kripto-magnat Sem Bankman-Frid. Za razliku od većine osnivača hedž-fondova, nije imao profesionalno investiciono iskustvo pre nego što je 2024. godine pokrenuo fond Situational Awareness.
Zašto je važna figura u AI industriji?
Poznat je po radu na bezbednosti veštačke inteligencije i po svojim stavovima o budućnosti naprednih AI sistema. Nakon odlaska iz OpenAI-ja 2024. godine, objavio je esej "Situational Awareness" (Situaciona svest), u kojem tvrdi da bi opšta veštačka inteligencija (AGI) mogla da bude razvijena za nekoliko godina i da iz korena promeni globalnu ekonomiju i geopolitičku ravnotežu. Esej je privukao veliku pažnju investitora, istraživača i kreatora politika u Silicijumskoj dolini i Vašingtonu, pozicionirajući Aschenbrennera kao jednog od najuticajnijih i najpraćenijih glasova u raspravama o budućnosti AI-ja.
Brz uspon njegovog fonda učinio ga je jednim od najpraćenijih AI investitora na Wall Streetu, pri čemu su njegovi tromesečni regulatorni izveštaji detaljno analizirani u potrazi za naznakama sledećeg velikog trenda u ulaganjima u veštačku inteligenciju.
Čime se bavi Situational Awareness?
Kompanija je javno otkrila relativno malo detalja o svojoj investicionoj strategiji, ali je ona uglavnom bila za kompanije koje su bile u dobroj poziciji da profitiraju od širenja AI infrastrukture. Njen portfelj bio je usmeren na firme iz šireg AI ekosistema, uključujući proizvođače poluprovodnika i memorijskih čipova, pružaoce usluga računarstva u oblaku i energetske kompanije.
Umesto da se fokusira isključivo na one koji razvijaju AI modele, ulaganja fonda odražavala su širu tržišnu tezu da će rast veštačke inteligencije zahtevati masovno širenje infrastrukture. Fond je ulagao i u privatne kompanije, uključujući udeo u kompaniji Anthropic, kao i u startap za AI čipove MatX.
Kako se to završilo?
Strategija je u početku donosila velike prinose – fond je, prema izveštajima, do kraja maja ove godine ostvario dobit od 270 odsto nakon naknada. Međutim, nagli preokret ukazao je i na potencijalne prinose i na rizike koncentrisanih ulaganja vezanih za jednu tržišnu temu.
Zašto njegov hedž-fond sada prodaje ta ulaganja?
Situational Awareness našao se pod pritiskom nakon oštrog pada akcija povezanih sa AI-jem, što je otvorilo pitanja o tome da li se visoke procene vrednosti tog sektora mogu održati. Fond je u međuvremenu izašao iz većine svojih pozicija u javno listiranim akcijama kroz veliku transakciju, pri čemu je Citadel, investiciona kompanija Kena Grifina, kupio značajan deo tih udela.
Do rasprodaje je došlo pošto se fond suočio sa gubicima u svom AI portfelju. Prema izveštajima, sarađivao je sa svojim glavnim brokerskim kućama, među kojima su Bank of America, Goldman Sachs i JPMorgan Chase, kako bi odgovorio na zahteve za dodatnim kolateralom (margin call) i smanjio izloženost tržištu. Kompanija i dalje zadržava privatna ulaganja, uključujući udeo u Anthropicu.
Zašto je Citadel želeo te pozicije?
Citadel nije komentarisao transakciju, pa razlozi za kupovinu nisu poznati. To pokazuje kako velike investicione firme mogu da iskoriste priliku kada drugi investitori žele da izađu iz određenih pozicija, preuzimajući imovinu u periodima tržišne volatilnosti. Posao takođe oslikava podelu među investitorima kada je reč o AI sektoru: jedni i dalje vide dugoročni potencijal, dok drugi preispituju vrednovanje kompanija nakon perioda brzog rasta.
Šta to znači za AI sektor?
Brz uspon i pad fonda Situational Awareness oštar je podsetnik na to koliko se brzo raspoloženje investitora može promeniti u jednom od najatraktivnijih sektora na tržištu. Ovaj slučaj naglašava osnovnu dilemu AI buma: kompanije koje grade tehnološku infrastrukturu mogle bi dugoročno da imaju koristi od rastuće potražnje, ali investitori koji se snažno klade na taj sektor ostaju izloženi kratkoročnim oscilacijama vrednovanja i promenama tržišnih očekivanja. Za Wall Street, Aschenbrennerov fond istovremeno predstavlja primer potencijalno velikih prinosa od ranih ulaganja u tehnološke prekretnice, ali i rizika koje nosi velika izloženost brzorastućem tržištu.