Gastro

Od čaše do čipa - kako klimatske promene i AI menjaju vinsku industriju u Srbiji

Autor: Natasha Davidov

Koautor: Valentina Grubišić

25. april 2025, 08:24

Zbog toplije klime moraćemo da dodajemo vodu u vino

AI optimizuje vinograde i kontrolu buradi

Šta ako više nikad ne budemo pili kao pre?

Od čaše do čipa - kako klimatske promene i AI menjaju vinsku industriju u Srbiji

Depositphotos

Natasha Davidov
Urednica regionalne vertikale Prestiž

Valentina Grubišić

Od trenutka kada je pre više od osam milenijuma neko prvi put odlučio da kultivisanu lozu pretvori u piće, vino je postalo mnogo više od običnog napitka – postalo je kultura, ritual i identitet. Sam proces proizvodnje se od tada nije drastično promenio. Ali sve drugo jeste.

Klima više nije tihi saveznik vinogradara, već nepredvidiv partner. Tehnologija je ušla u podrume, a veštačka inteligencija danas određuje stanje vinove loze preciznije od iskusnih enologa. Potrošač se promenio: mlađe generacije piju manje, pažljivije biraju, a sve češće - ne piju uopšte.

Od 1979. godine, kada je globalna proizvodnja vina dostigla istorijski vrhunac od 37,5 miliona tona - ili oko 50 milijardi boca - svet vina počeo je da menja kurs. Ni višedecenijske kampanje koje su promovisale čašu vina dnevno kao simbol vitalnosti nisu uspele da zaustave taj pad. Pandemija je dodatno ubrzala promene - zdravlje je postalo prioritet, a druženja intimnija, s manje alkohola. Danas se pije 13 odsto manje nego pre deset godina, a ta tendencija se nastavlja.

I kao da sve to nije bilo dovoljno, stigle su i Trumpove carine - dodatni teret za evropske vinare i prepreka na putu vina ka američkom tržištu, jednom od najvećih potrošača na svetu. Vino je danas više nego ikad pre ukrštanje geopolitike, klime i ukusa. Kako se Srbija i region prilagođavaju ovim promenama, istraživali smo u emisiji "Inspiracija" na Bloomberg Adria TV.

Dejan Živkovski iz Udruženja somelijera Srbije primećuje da nova generacija ne pije manje jer manje ceni vino - naprotiv. Konzumacija je ređa, često vezana za poseban trenutak, ali su investicije u bocu sa prestižnom etiketom sve veće. Organska i biodinamička vina, autentična proizvodnja i filozofija vinara sve više oblikuju tržište. "Austrija već ima 15 odsto sertifikovanih organskih vinograda u odnosu na sve vinograde, a u Srbiji je taj broj zasada simboličan - svega desetak do petnaest vinarija, ali uz potencijal za rast do sedam odsto u narednim godinama, kaže Živkovski.

Pored organskog, i bezalkoholna vina beleže rast. "Mnoge vinarije raskrčuju vinograde kako bi smanjile troškove", kaže on i dodaje da se tržište širi i na zaboravljene regione. "Nemački rizling, koji je pre Drugog svetskog rata bio izuzetno cenjen, ponovo zauzima svoje mesto."

Iako se pejzaž menja, tri evropske sile ostaju dominantne: Francuska, Italija i Španija i dalje su izvor najprestižnijih vina. "Bordeaux, Burgundija, Rioja, Toskana, Champagne i Mosel su simboli izvrsnosti, ali i kategorije za investitore", kaže Živkovski i dodaje da najskuplje boce često više duguju svom pakovanju nego samoj tečnosti. "Imate boce ukrašene kristalima - ekskluzivitet je sve više stvar forme, a znatno manje sadržaja", primećuje Živkovski. Ključna tržišta za takva vina danas su Bliski istok, Kina i Rusija, dodaje on.

Na drugom kraju spektra, AI i nove tehnologije su saveznik. "U vinogradu se prati svaka loza - ekspozicija, sunčeva svetlost, rizici od bolesti. U podrumima, tankovi se nadziru digitalno, kako bi fermentacija ostala pod kontrolom u svakom trenutku", objašnjava Živkovski. Međutim, klimatske promene ostaju najveći izazov." U Kaliforniji, koja je klimatski najsličnija našem podneblju, temperature rastu. Sada je dozvoljeno dodavanje vode u vino da bi se smanjio nivo alkohola, jer zbog toplote vina imaju više šećera, a to utiče na procenat alkohola - praksa koja bi mogla postati nužnost i na Balkanu. Vinari sa juga uskoro će možda morati da dodaju vodu i usklade svoje pravilnike sa novim pravilima koje nam diktira planeta Zemlja", zaključuje on.

Vino je postalo ogledalo sveta koji se menja. Tanano, kompleksno i sa nepredvidivim krajem. Da li ćemo ikada više piti kao pre? 

Saznajte u videu u nastavku.

 

 

Sve vesti iz rubrike Prestiž

Superjahte odolevaju krizi -  doživljavaju procvat i na Jadranu
Putovanja

Superjahte odolevaju krizi - doživljavaju procvat i na Jadranu

Superjahte sve više osvajaju Jadransko more, a Riana Yacht — među najdužima na svetu — najavljuje glamurozno leto i podiže standard luksuznih iskustava na našoj obali. Šta njen vlasnik, Romy Hawatt kaže o potencijalu regiona da postane nova adresa svetske elite.

03.05.2025

Autor: Natasha Davidov

Prestiž

Bernard Arnault se suočava s najvećim padom u istoriji LVMH-a
Stil

Bernard Arnault se suočava s najvećim padom u istoriji LVMH-a

Nakon decenija eksplozivnog rasta, Bernard Arnault prolazi kroz najveći pad za 36 godina na čelu LVMH-a. Slabljenje potražnje za luksuzom, problemi sa Diorom i Hennessyjem, te neizvesnost oko naslednika stavljaju najmoćnijeg čoveka u industriji pod neviđen pritisak

20.06.2025

sve vesti iz rubrike Prestiž

Registrujte se da biste nastavili sa čitanjem. Registrujte se

Nastavite sa čitanjem odabirom jedne od opcija ispod

BESPLATNI NALOG

Pročitajte ovaj i još 1 članak (ne odnosi se na PREMIUM članke)

Besplatan newsletter

Registrujte se

Pretplata

Neograničen pristup premium sadržaju na svih 5 portala

Neograničen pristup TV & video sadržaju

Ekskluzivne priče i analize iz Businessweek Adria

Istraži ponude

Aktivirajte još 1 besplatan članak i nastavite sa čitanjem.

Otključajte sada

Iskoristili ste 1 besplatni članak

Cenimo vaš interes za pouzdane informacije. Aktivirajte još 1 besplatan članak i nastavite sa čitanjem.

Otključajte sada

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € nedeljno.

Dobijte neograničen pristup danas

Nastavi

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € nedeljno.

Istraži ponude

Vaši rivali već znaju ovo. Hoćete li ostati u mraku?

Pridružite se sada za samo 11€ mesečno. Otkažite bilo kada.

Istraži ponude