Blage i često posredne evropske kritike na račun SAD i Izraela da bombardovanjem Irana proteklih dana krše međunarodno pravo nisu izazvale nikakve reakcije Bele kuće, sve dok pojedini evropski saveznici u okviru NATO-a nisu sprečili američku vojsku da koristi njihove baze za vojnu operaciju "Epski bes". U toku susreta sa nemačkim kancelarom Friedrichom Merzom ispred kamina u Ovalnom kabinetu, Donald Trump je doživeo pravu erupciju besa zbog odluke zvaničnog Londona i Madrida da Amerikancima uskrate korišćenje svojih baza.
U direktnom napadu na evropske zemlje koje ga ne slušaju po pitanju odbrane, američki predsednik zapretio je Španiji uvođenjem trgovinskog embarga, a Ujedinjenom Kraljevstvu prekidom specijalnih odnosa, dok je vidno iznenađen kancelar Merz više nastojao da ne iznervira svog domaćina, pa i po cenu evropskoj jedinstva. Ne samo da nije branio od američkih napada jednu od većih država članica Evropske unije, već je Merz čak podržao Trumpove kritike, istakavši da i on nastoji da ubedi Španiju da izdvaja više za odbranu, na šta su se obavezale članice NATO-a.
Iako je na potonjoj kratkoj samostalnoj konferenciji za nemačke novinare u Vašingtonu Merz pokušao da popravi štetu, rekavši da je ćutao na Trumpove kritike Madrida i Londona kako bi izbegao "iznošenje sukoba u javnost" i da "diskusija možda i eskalira", to ga nije zaštitilo od toga da političari i analitičari širom Evrope osude njegovo javno ponašanje u Ovalnom kabinetu.
Opširnije
Bessent kaže da bi Trumpovo povećanje carina na 15 odsto moglo da stupi na snagu ove nedelje
Američka administracija planira da već ove nedelje poveća univerzalnu carinu sa 10 na 15 odsto, dok istovremeno traži pravni okvir kojim bi ponovo uspostavila širi trgovinski režim nakon odluke Vrhovnog suda.
04.03.2026
Trump nudi osiguranje i vojnu pratnju SAD za naftne tankere
Predsednik Donald Trump izjavio je da će SAD obezbediti garancije osiguranja i pomorsku pratnju kako bi se naftnim tankerima i drugim brodovima obezbedio siguran prolaz kroz Ormuski moreuz, da bi se sprečila moguća energetska kriza izazvana ratom sa Iranom.
04.03.2026
Trump bombarduje Iran, a zapravo cilja Kinu
Uprkos uticajnim izraelskim i saudijskim lobistima u Vašingtonu, za administraciju predsednika SAD Donalda Trumpa iransko pitanje nikada nije bilo o vlasti ajatolaha u Iranu, nafti, neširenju nuklearnog oružja, iranskom sponzorisanju terorističkih grupa poput Huta, Hamasa i Hezbolaha ili o bezbednosnoj arhitekturi Zaliva.
03.03.2026
Bliski istok na ivici rata: Trump najavio američke borbene operacije
Predsednik SAD Donald Trump saopštio je da su Sjedinjene Američke Države započele 'velike borbene operacije' protiv Irana, potvrđujući da su vazdušne udare izvele i američke i izraelske snage.
28.02.2026
I dok se množe kritike na račun nemačkog kancelara, španski premijer Pedro Sanchez je rekao je da neće popustiti pred američkim pretnjama.
"Nećemo biti saučesnici u nečemu što je štetno za svet i suprotno našim vrednostima i interesima samo iz straha od nečije odmazde", rekao je premijer Španije, koja je u prvim reakcijama istakla da američki predsednik mora poštovati međunarodne trgovinske sporazume.
Pretnje Španiji
Iako pre početka bombardovanja Irana SAD nisu o tome obavestile evropske saveznike u NATO-u, čim je operacija počela, usledio je američki zahtev da koriste evropske baze, na šta je većina evropskih zemalja pristala, čak i kada su američki avioni već sleteli bez odobrenja evropskih vlada, kao što je bio slučaj sa portugalskom vazduhoplovnom bazom na ostrvu Terceira usred Atlantskog okeana.
Međutim, u nekoliko američkih i britanskih baza na britanskom tlu došlo je proteklog vikenda do prekida snabdevanja gorivom, što se u Vašingtonu protumačilo kao izraz protivljenja američkoj operaciji, dok je španska vlada i zvanično osudila američko bombardovanje, ocenivši je kao "neopravdanu, opasnu vojnu intervenciju van međunarodnog prava" i zabranivši američkoj vojsci da koristi dve baze na jugu Španije za bombardovanje Irana.
Bloomberg
"Želimo da vojne akcije uvek budu u skladu sa poveljom Ujedinjenih nacija i pod kolektivnim naporima", rekao je za televiziju Bloomberg španski ministar spoljnih poslova Jose Manuel Albares. "Svet zasnovan na predvidljivim pravilima je bolji od sveta u kome je sila jedino pravilo."
Ovakva odluka Madrida je samo povećala bes Trumpove administracije, čiji su odnosi sa Sanchezovom vladom pod jakim tenzijama još od samita NATO-a u junu prošle godine kada je španski premijer bio jedini od 32 lidera država članica alijanse koji je odbio da prihvati Trumpov zahtev da članice Severnoatlantskog saveza troše na odbranu najmanje pet odsto bruto društvenog proizvoda (BDP). Od tada je Trump u nekoliko navrata pretio Madridu "trgovinskom kaznom".
"Rekao sam (ministru finansija) Scottu (Bessentu) da prekine sve poslove sa Španijom", rekao je Trump. "Španija nema apsolutno ništa što nam treba, osim sjajnih ljudi. Imaju sjajne ljude, ali nemaju sjajno vođstvo."
Trump isprva nije objasnio kako planira da sprovede tu pretnju, budući da SAD imaju trgovinske odnose sa EU, a ne sa pojedinačnim članicama Unije. Međutim, potom je sugerisao da ima ovlašćenje da uvede potpuni embargo na uvoz robe iz Španije, ne precizirajući eksplicitno kako će to izgledati.
"Mogao bih sutra da zaustavim – ili danas, još bolje – da zaustavim sve što ima veze sa Španijom, sve poslove koji imaju veze sa Španijom. Imam pravo da to zaustavim, da uvedem embargo, da radim šta god želim sa tim", rekao je Trump, na šta je američki ministar finansija potvrdio svoje uverenje da predsednik ima zakonsko pravo da uvede embargo na špansku robu.
Bloomberg
U prvom reagovanju iz španske vlade su rekli da Trumpova administracija, ako želi da preispita svoje trgovinske odnose sa Španijom, mora to da učini uz poštovanje autonomije privatnih kompanija, međunarodnog prava i bilateralnih sporazuma između EU i SAD. Kako ističe zvanični Madrid, Španija ima neophodne resurse da obuzda potencijalne uticaje i da podrži sektore koji bi mogli biti pogođeni zabranom trgovine.
"Ova (Trumpova) objava bi mogla imati više uticaja na raspoloženje na tržištu nego makrobrojke, iako bi, ako se pretnja nastavi, bila loša za izvoz vina i nafte u SAD", rekao je Ricardo Gil, zamenik glavnog investicionog direktora u kompaniji Trea Asset Management, prenosi Bloomberg. "Sa političke strane, ovo je udarac za kredibilitet vlade."
Španski premijer je rekao da neće popustiti pred pretnjama, dodajući da su ciljevi SAD u Iranu nejasni te da Španija mora biti spremna za dug rat sa mnogo žrtava i teškim ekonomskim posledicama. Kako je rekao, njegova vlada priprema ekonomski paket za podršku posledicama rata.
Bloomberg
"Ne možete na jednu nezakonitost odgovoriti drugom, tako počinju katastrofe za čovečanstvo", rekao je Sanchez. "Vlada zahteva prekid vatre i diplomatsko rešenje rata."
S druge strane, uredništvo uglednog španskog dnevnika "El Pais" u uvodniku ističe da ne bi trebalo da se Španija raziđe od evropskih saveznika te da mora da teži zajedničkom stavu u Evropi.
"S obzirom na duboke razlike između mnogih zemalja, bilo bi naivno potceniti težinu ovog poduhvata. Međutim, bila bi greška ne nastaviti traganje za zajedničkim jezikom. Odbacivanje napada na Iran jer je bez pravnog legitimiteta, ne bi trebalo da omete volju Španije da doprinese odbrani interesa svojih evropskih saveznika protiv gnusnog iranskog režima", ističe španski dnevnik, dodajući da su Nemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska pokazale svoje jedinstvo. "Najbolji evropski odgovor je jedinstveni odgovor, a ne 27 odvojenih odgovora."
Nesporazum sa Londonom
Osim Španije, Trump je kritikovao i Veliku Britaniju što ga je sprečila da koristi vojnu bazu na ostrvu Dijego Garsija u Indijskom okeanu za izvođenje udara na Iran, rekavši da je bio "iznenađen". Iako protiv Londona nije koristio trgovinsku pretnju, pripretio je prekidom specijalnih američko-britanskih veza.
"Ovo nije Churchillovo doba. Moram reći da je Velika Britanija bila veoma, veoma nekooperativna sa tim glupim ostrvom koje imaju", rekao je Trump.
Posle ove izjave, nemački kancelar je kasnije nemačkim novinarima pojasnio da je "tokom vikenda bilo izvesne zabune oko odobravanja zaustavljanja za dopunjavanje gorivom u nekoliko američkih vojnih baza koje se nalaze na britanskom tlu".
Bloomberg
"Ponovio sam (Trumpu) da Ujedinjeno Kraljevstvo, a posebno Keir Starmer, daju zaista značajan i vredan doprinos u okviru E3 (grupe koju su formirale Nemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo) kako bi se okončao rat u Ukrajini te da smatram ove kritike neopravdanim, posebno nakon što je revidirao svoj prvobitno restriktivni stav", rekao je Merz, branivši se od kritika da je ćutao pred Trumpom, rekavši da je britansko pitanje obrađivao "iza zatvorenih vrata jer, kao što sam rekao, nisam želeo da javno iznosim sukob".
Prema oceni uredništva britanskog dnevnog lista "The Independent", ispravna je odluka premijera Starmera da drži Britaniju podalje od rata.
"Može se pretpostaviti da je ova odluka zasnovana na pravnoj premisi da je ozbiljan vojni napad jedne države na drugu bez neposredne pretnje agresijom od strane te države suprotan međunarodnom pravu. Krši Povelju Ujedinjenih nacija i predstavlja povratak opasnom principu da moć čini pravo", ističe britanski dnevnik. "Zaštita britanskih interesa u regionu i održavanje njenog kredibiliteta kao odgovornog člana međunarodne zajednice su više nego dovoljni razlozi da britanska vlada uskrati SAD dozvolu za korišćenje vojnih baza na britanskoj teritoriji za bombardovanje."
Bloomberg
Međutim, britanski premijer je saopštio da UK daje na raspolaganje američkoj vojsci svoje baze, pri čemu analitičari ukazuju da će ključne biti baza Gloucestershire na jugozapadu Engleske, kao i baza na ostrvu Dijego Garsija u Indijskom okeanu, koje su Amerikanci koristili za svoje bombardere B-52 i B-2 u toku bombardovanja Iraka i Avganistana.
"Iran sprovodi strategiju spaljene zemlje, tako da podržavamo kolektivnu samoodbranu naših saveznika i naših ljudi u regionu", rekao je Starmer, dodavši da odobrenje pokriva akcije za "specifičnu i ograničenu odbrambenu svrhu" uništavanja iranskih skladišta i lansirnih sistema koji se koriste za ispaljivanje raketa.
Merzovo pravdanje
Susret predsednika SAD i nemačkog kancelara izazvao je brojne evropske reakcije, ne samo zbog Trumpovih pretnji već i zbog Merzovog ponašanja koji se delom pridružio Trumpovim kritikama Madridu da nedovoljno troši na odbranu.
"Pokušavamo da ubedimo Španiju da sustigne cilj NATO-a u pogledu potrošnje", rekao je Merz u veoma kratkom obraćanju pred TV kamerama u Ovalnom kabinetu. "Španija je jedina koja nije spremna da to prihvati, a mi pokušavamo da ih ubedimo da je to deo naše zajedničke bezbednosti, da svi moramo da se pridržavamo ovih brojeva."
Bloomberg
Van Ovalnog kabineta, Merz je pokušao da popravi štetu jer je ćutao na Trumpove pretnje prekidom trgovinskih veza sa Španijom. On je rekao da je nakon toga sa Trumpom razgovarao o pitanju Španije i UK "u privatnom razgovoru", jer, kako je tvrdio, "nije želeo da se javno dublje upušta u diskusiju ili, možda, da je eskalira".
"Rekao sam mu: 'Pre svega, Španija je članica Evropske unije i, kao takva, mi samo zajednički pregovaramo o carinskom sporazumu sa SAD, ili ne pregovaramo ni o čemu. Nema načina da se Španija tretira nepravedno. U svakom slučaju, svi ćemo postići zajednički dogovor, uključujući i Španiju'", izjavio je Merz, vidljivo nervozan i svestan da je napravio grešku, pošto je Brisel već snažno stao u odbranu Španije od trgovinske pretnje.
Prema oceni komentatora italijanskog dnevnika "La Republicca", to što se nemački kancelar "vidljivo postiđen tiradom svog domaćina ispred kamina u Ovalnom kabinetu, složio sa njim u pokušaju da ga smiri, ponavljajući svoju optužbu da Madrid ne ulaže dovoljno u odbranu" predstavlja "ubod nožem u leđa" koji Madrid "teško da ceni".
"Ukoliko bi se ova dinamika ponovila, gde bi svaka članica EU nastojala da se zaštiti na račun svojih suseda, briselski dani bi bili odbrojani", ističe italijanski komentator Paolo Mastrolilli.
Nemački kancelar je, inače, Trumpu rekao da želi da se trgovinski sporazum EU i SAD brzo sprovede, ali da blok ne može da prihvati sporazum pod gorim uslovima.
"Dostignuta je granica onoga što smo spremni da prihvatimo, šta možemo da prihvatimo u vezi sa ovim nesrazmernim opterećenjem carinama", rekao je Merz novinarima nakon sastanka sa Trumpom. "Želimo da ovaj sporazum traje i stekao sam utisak da predsednik i njegov tim to tako vide".