Dvadeset i šestoro čelnika Evropske unije (EU) ignorisalo je Mađarsku i podržalo izjavu o pomoći Ukrajini na vanrednom samitu, što naglašava izazovni put koji je pred Unijom, dok pokušava da prikupi novu pomoć za Kijev.
Mađarski premijer Viktor Orban, najviše proruski orijentisan lider EU, u četvrtak je odbio da potpiše zaključke samita koji su obećavali nepokolebljivu podršku Ukrajini i postavljali uslove za postizanje mirovnog rešenja.
"Dvadeset i šest zemalja veruje da je put do mira u jačanju ukrajinskih kapaciteta - Mađarska je izolovana", izjavio je predsednik Evropskog veća António Costa na konferenciji za medije nakon samita.
Dvadesetsedmočlani blok ubrzano izdvaja stotine milijardi evra za odbrambene potrebe i postavlja novu bezbednosnu arhitekturu radi zaštite od Rusije, budući da SAD smanjuju svoju zaštitnu ulogu na Starom kontinentu. Orban, međutim, i dalje ima pravo veta kojim može da blokira neke od ambicioznijih mera Unije, uključujući napore za pomoć Ukrajini i sankcionisanje Rusije.
"To nije ništa drugačije od onoga što smo već doživeli", rekla je danska premijerka Mette Frederiksen. "Na brojnim sastancima Orban je zauzimao drugačiji stav o tom sukobu. Ništa se nije promenilo."
Ipak, sve veća neizvesnost oko Trumpovog stava prema Ukrajini i Evropi, te njegove pretnje u vezi sa smanjenjem američke posvećenosti bezbednosti, prisiljavaju evropske lidere na brzu akciju, što nije njihova jača strana.
Nakon Orbanovog odbijanja zaključaka o Ukrajini, EU je usvojila zasebnu izjavu, koju su podržale sve ostale članice. U toj izjavi Unija obećava nastavak potpore Ukrajini i nudi bezbednosne garancije, kao deo mirovnih pregovora.
"Evropska unija ostaje predana pružanju pojačane političke, finansijske, ekonomske, humanitarne, vojne i diplomatske potpore Ukrajini, te povećanju pritiska na Rusiju", stoji u izjavi.
Teške odluke pred EU
Rezultat samita pokazuje da će EU morati da donosi ozbiljnije odluke, ako administracija Donalda Trumpa nastavi da blokira pomoć ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom.
Blok bi mogao biti prisiljen da zaobiđe Budimpeštu i razvije vanredne mehanizme za osiguravanje vojne i finansijske pomoći Ukrajini, kako bi se izbegao Orbanov veto.
Ipak, Unija mora da bude oprezna, jer za produženje sankcija protiv Rusije treba saglasnost svih članica, uključujući Mađarsku, što znači da Orban i dalje ima snažan uticaj. EU je na samitu planirala da odobri dodatnih 20 milijardi evra vojne pomoći Ukrajini, ipak, pominjanje tog paketa je izbačeno iz konačnog nacrta.
Predsednica Evropske komisije (EK) Ursula von der Leyen ove nedelje je predložila mobilizaciju do 800 milijardi evra dodatnih nacionalnih izdataka, uključujući 150 milijardi evra zajmova EU za odbrambene investicije.
"Ovo je prelomni trenutak za Evropu", izjavila je Von der Leyen u četvrtak. "Evropa se suočava s jasnom i direktnom pretnjom, te mora biti sposobna da se sama zaštiti i brani."
Šta kaže Bloomberg Economics...
"Paket nije toliko revolucionaran koliko se čini. Iako odgovara Nemačkoj, koja je već pokrenula sopstveni veliki odbrambeni plan, neće mnogo pomoći zemljama s ograničenim fiskalnim prostorom. Glavni izazov za te vlade ostaje tržište obveznica."
– Ana Andrade, Jamie Rush, Jean Dalbard i Antonio Barroso

Opširnije

SAD protiv EU - da li će trgovinske tenzije poskupeti hranu i piće
Samo jedan scenario BBA analize sugeriše na pad cena poljoprivrednih proizvoda, usled trgovinskih tenzija.
07.03.2025

Nemačka strategija o 'otključavanju' budžeta osnažila evropska tržišta
Nemački referentni indeks akcija porastao je za 3,4 odsto.
06.03.2025

Ukratko iz sveta - Macron nudi nuklearke, Nemačka traži više para za odbranu
U SAD su preokreti i novine na polju carina koje aktuelna američka administracija neprestano razmatra, uvodi i odlaže i dalje glavna tema.
06.03.2025

Šta su carine i zašto će Amerikanci patiti
Carine su dažbine koje se naplaćuju na uvezenu robu, one su izvor državnih prihoda.
05.03.2025
Blok je jednoglasno podržao napore za opšte povećanje odbrambenih izdataka, uključujući mogućnost dugoročnih reformi fiskalnih pravila EU. Čelnici su pozvali EK da razmotri dalje mere u vezi sa Paktom o stabilnosti i rastu.
Najznačajnija najava nedelje došla je iz Nemačke, gde je budući kancelar Friedrich Merz otkrio dogovor o ustavnoj reformi kojom bi se oslobodile stotine milijardi evra za odbrambene i infrastrukturne investicije.
Nemačka, koja se dugo zalagala za fiskalnu disciplinu, u sredu je iznenadila članice EU zahtevom za promene koje nadilaze kratkoročne mere koje je predložila EK.
Uprkos tome, odlazeći kancelar Olaf Scholz je insistirao na tome da Uniji nije potrebno novo zajedničko zaduživanje kako bi finansirala povećanje odbrambenih izdataka. Taj predlog, međutim, podržavaju drugi čelnici, uključujući Emmanuela Macrona, koji je u četvrtak ponovo pozvao na veće zajedničko zaduživanje.
"Sve članice EU moraju da učine više za odbranu", rekao je Scholz, koji će uskoro odstupiti nakon poraza na poslednjim izborima. "Moramo ukinuti ograničenja koja smo sami sebi nametnuli."