Mediji širom sveta u haosu zbog gašenja USAID-a

Odluka američkog predsednika Donalda Trumpa da obustavi rad Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) na 90 dana i da njene programe podvrgne detaljnoj reviziji s mogućnošću da ih sve prekine, kako tvrde američki medijski eksperti i strukovne organizacije, "bacio je novinarstvo širom sveta u haos" i moglo bi da ima "ogromne posledice za nezavisne novinare širom sveta".

Štaviše, na društvenim mrežama se razbuktao sukob oko toga zašto je USAID finansirao vodeće američke medije, kao što su Politico, New York Times i Associated Press (AP), ali i "progresivne i levičarske medije" širom sveta, šta je bio njihov zadatak i da li mogu da opstanu bez isplata iz američkog budžeta.

Prema analizi stručnog časopisa za novinarstvo "Columbia Journalism Review", USAID je podržao 6.200 novinara, 707 novinskih kuća i 279 organizacija civilnog društva u medijskom sektoru u 30 različitih zemalja.

Multimilijarder Elon Musk, koji je na čelu novouspostavljenog Odeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) koje je Trump angažovao da preispita rad, smanji i reformiše celu američku administraciju, saopštio je na svojoj društvenoj mreži X da je "USAID plaćao medijskim organizacijama da objavljuju njihovu propagandu".

 

 

Musk je time reagovao na objavu jednog od poznatijih američkih desničarski nastrojenih analitičara koji se pita zašto je USAID aktivno upućivao medijske organizacije širom sveta da "usaglase politike strateške tišine" kako bi svi kolektivno cenzurisali narative na društvenim mrežama?

Zapravo, činjenica da je USAID finansirao ne samo medije već i brojne projekte "provere činjenica u objavama na društvenim mrežama", takozvane faktčekere, čini ovaj deo aktivnosti agencije idealnom metom za Muska i ceo Trumpov tim, koji već godinama optužuju vodeće mejnstrim medije da "šire propagandu" i "rade za duboku državu i Demokratsku stranku" te da pokušavaju da "cenzurišu istinu na društvenim mrežama".

Na udaru Trumpu naklonjenijih analitičara i aktivista na društvenim mrežama posebno se našao američki list i portal Politico, koji je u vlasništvu najvećeg nemačkog medijskog konglomerata Axel Springer.

Politico kasnio sa isplatom plata

Na društvenim mrežama se proteklih dana pronela informacija da Politico nije uspeo da na vreme isplati plate svojim zaposlenima, što su neki komentatori tumačili kao dokaz da bez isplata novca iz budžeta savezne vlade i USAID-a, koje je Trump sada obustavio, ovaj i ostali mejnstrim mediji ne mogu da opstanu.

Iako je rukovodstvo Politica zaposlenima poslalo poruke da plate kasne "zbog tehničke greške", na društvenim mrežama jedan od poznatijih konzervativnih političkih komentatora ustvrdio je da je do kašnjenja došlo jer se čekalo da isplate subvencija iz državne kase, navodeći podatke da stranice za pretraživanje isplata javnog novca – USASpending.gov – koja pokazuje da je Politico primio 8,2 miliona dolara kroz 237 transakcija.

Čelnici Politica Goli Sheikholeslami i John Harris negirali su bilo kakvo finansiranje od vlade.

"Politico nikada nije bio korisnik vladinih programa ili subvencija – niti jedan cent, nikada, za 18 godina", napisali su oni  u dopisu, ističući da su vladine agencije pretplaćene na njene profesionalne usluge, baš kao što to čine korporacije. "Vrednost ovog novinarstva je jasna, o čemu svedoče stope ponovnog angažovanja naših pretplatnika."

Kako je utvrđeno, pomenuta suma zapravo predstavlja plaćene pretplate različitih zaposlenih u državnim službama i agencija na premijum pretplatnički portal Politico Pro sa specijalizovanim analizama i izveštajima.

Na brifingu za štampu u Beloj kući, portparolka Karoline Leavitt je rekla novinarima da je obaveštena o finansiranju medija od strane USAID-a, uključujući Politico, i napomenula da dolari poreskih obveznika koji su dodeljeni za „suštinski subvencionisanje pretplate na Politico od novčića američkih poreskih obveznika više se neće dešavati".

Bloomberg

 

"DOGE tim sada radi na otkazivanju tih isplata", rekao je Leavitt.

Novinska agencija Associated Press (AP) saopštila je da je savezna vlada "dugo bila kupac AP-a – i kroz demokratsku i kroz republikansku administraciju".

"Ona plaća pretplatu za nestranačko novinarstvo AP-a, baš kao i hiljade novinskih kuća i kupaca širom sveta", naveo je AP. "Prilično je uobičajeno da vlade imaju ugovore s novinskim organizacijama za njihov sadržaj."

Ovo nije prvi put da je Trumpova administracija izazvala pometnju zbog pretplate službenika savezne vlade na novinske organizacije. U njegovom prvom mandatu, Trumpov tim je pozvao sve savezne agencije da prekinu pretplatu na Washington Post i New York Times, nakon što je Bela kuća objavila da će prekinuti svoju pretplatu na ove dnevne listove.

Orbanova zahvalnost Trumpu

Ovo isticanje prevashodno Politica može da se tumači kao Trumpov obračun sa medijima naklonjenim Demokratskoj stranci, ali i kao Muskov obračun sa suosnivačem Politica Jimom VendeHeijem, koji je jedan od najvatrenijih zagovornika toga da društvene mreže, poput X-a, nisu novinarstvo i ne smeju da zamene tradicionalne medijske kuće.

"Izgleda da su USAID i druge agencije ukrale milijarde dolara. Veći deo tog novca otišao je na finansiranje medija koji prave lažne vesti, i to kao nadoknada za stvaranje afirmativnih priča o Demokratskoj partiji", napisao je Trump na društvenoj mreži Truth, ističući da je "levičarski tabloid, poznat kao Politico" primio osam miliona dolara. "Ovo bi mogao da bude najveći skandal od svih, možda najveći u istoriji. Demokrate se ne mogu sakriti od ovog. Ovo je suviše veliko i suviše prljavo", poručio je Trump.

I mađarski premijer Viktor Orban je na X-u reagovao na ove vesti, ocenivši da smatra da "svet duguje zahvalnost predsedniku Donaldu Trumpu za razotkrivanje i okončanje ove mračne zavere".

"Dakle, očigledno je da je pod prethodnom američkom administracijom USAID finansirao ultraprogresivni Politico u Briselu i suštinski sve levičarske medije u Mađarskoj", napisao je Orban i podsetio ga da ga je Politico nazvao "ometačem godine".

 

 

Na to se nadovezao Musk, rekavši: "Borba protiv korupcije se ubrzava".

I dok kritičari Muskovih poteza ukazuju da su njegove kompanije dobile oko 15 milijardi dolara od američkih agencija i ministarstva, Musk i njemu naklonjeni eksperti nastavljaju da objavljuju primere spornih isplata USAID-a. Između ostalih, navedeni su i grantovu za britanski javni servis BBC koji je, kako se tvrdi, osam odsto svog budžeta dobijao od USAID-a, ali i nevladina organizacija Internews, koja je dobijala oko pola milijarde dolara da ga raspoređuje medijima, njih oko 4.300 širom sveta, čim je, kako tvrde, "uvela cenzuru zamaskiranu kao borba protiv dezinformacija".

Osim toga, Trumpov specijalni izaslanik Richard Grenell je na X-u najavio mogućnost gašenja američkih državnih medija – Radija Slobodna Evropa i Glasa Amerike.

 

 

"Ovi mediji su puni krajnje levih aktivista. Radio sam sa ovim reporterima decenijama", napisao je Grenell, dodajući da su ovi mediji "relikt prošlosti". "Nisu nam potrebni ovi mediji koje plaća vlada."

Grantovi za selektivno izveštavanje

Izvršni direktor američkog ogranka organizacije Reporteri bez granica (RSF) Clayton Weimers smatra da zamrzavanje američkog finansiranja "seje haos širom sveta, uključujući i novinarstvo“ te da zamrznuti programi "pružaju vitalnu podršku projektima koji jačaju medije, transparentnost i demokratiju“.

„Tragična ironija je da će ova mera stvoriti vakuum koji ide naruku propagandistima i autoritarnim državama“, ističe on i apeluje na međunarodne javne i privatne finansijere da se posvete održivosti nezavisnih medija.

Američki konzervativni autori su se, međutim, osvrnuli da deo saopštenja RSF-a u kojem se navodi da u Ukrajini devet od deset medija zavisi od finansiranja od USAID-a, te da su neki već najavili suspenziju aktivnosti, budući da im od te agencije dolazi i do 80 odsto budžeta.

Ono što, međutim, ne navode ni Trumpu bliski kritičari rada USAID-a, niti oni koji brane misiju ove agencije, jeste nedavno novinarsko otkriće da američki finansijski grantovi istraživačkim medijima širom sveta podrazumevaju da istraživački novinari ne diraju u američke nacionalne interese, kao i primere korupcije i organizovanog kriminala povezanih sa američkim političkim partijama i državnim službama.

U nedavno objavljenom istraživanju medijskih kuća iz nekoliko zemalja (Mediapart, Drop Site News, Il Fatto Kuotidiano, Reporters United, nemački javni servis NDR) navodi da je medijska nevladina organizacija Projekat izveštavanja o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP), koju njen koosnivač Drew Sullivan naziva "najvećom organizacijom za istraživačko novinarstvo na planeti", zapravo "strukturno zavistan" od američke vlade.

Istraživanje je pokazalo da je u mejlu poslatom novinarima OCCRP-a 2023. godine, Sullivan priznao da je "uglavnom tačno" da njegova nevladina organizacija "nije radila priče o SAD prethodnih godina", jer su sav njen budžet popunjavali Vašington i Fondacija otvorenog društva Georgea Sorosa.

"Nismo mogli da koristimo novac američke vlade ili Sorosa za američke priče", napisao je Sullivan, koji nije imao dobro obrazloženje na pitanje novinara zašto OCCRP nije u svojim izveštajima pokrio potencijalne slučajeve dve velike američke korporacije u balkanskim zemljama, iako su se te teme geografski nalazile u sferi nadležnosti i naizgled odgovarale uređivačkoj politici.

Ovo istraživanje je, između ostalog, pokazalo da Vašington obezbeđuje polovinu budžeta OCCRP-a, ima pravo veta na zapošljavanje urednike i visokopozicioniranih osoba, kao i da utiče da fokus istraživanja bude na zemljama koje SAD smatraju neprijateljskim, kao što su Rusija i Venecuela.

Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar