Norveška se ovih dana našla pod neobičnim pritiskom, jer je uoči objave ovogodišnjeg laureata Nobelove nagrade za mir, američki predsednik Donald Trump sprovodio agresivnu kampanju kako bi upravo on bio taj kome će pripasti prestižno priznanje. Ipak, ovaj put je Trumpu izmakla prestižna nagrada. Dobitnica je María Corina Machado, venecuelanska političarka.
Machado je osvojila nagradu vrednu 11 miliona švedskih kruna (oko 1,2 miliona dolara) "za svoj neumorni rad na promociji demokratskih prava naroda Venecuele i za borbu da se ostvari pravedan i miran prelaz iz diktature u demokratiju", navodi se u saopštenju Norveškog Nobelovog komiteta sa sedištem u Oslu, objavljenom u petak, o čemu je odmah po objavi dobitnika nagrade izvestio Bloomberg.
Maria Corina Machado je rođena 7. oktobra 1967. u Karakasu, a po zanimanju je industrijska inženjerka. Aktivna je u opozicionim krugovima u Venecueli, i vodi pokret Vente Venezuela. U 2024, kao i ove godine, prepoznata je kao važna figura u okupljanju opozicije i zagovaranju slobodnih izbora i demokratskih procesa u ovoj južnoameričkoj državi.
Opširnije

Norveška na ivici zbog Trumpa pred objavu Nobelove nagrade za mir
Norveška se priprema za posledice objave Nobelove nagrade za mir u petak, dok oseća sve veći pritisak Donalda Trumpa i njegove administracije da nagrada pripadne američkom lideru.
pre 10 sati

Izraelska vlada odobrila sporazum o taocima u Gazi
Vlada Izraela odobrila je sporazum prema kojem će Hamas osloboditi sve preostale taoce koji se nalaze u Gazi u zamenu za više od 2.000 zatvorenika, što predstavlja još jedan važan korak ka ispunjenju mirovnog sporazuma i okončanju krvavog sukoba između dve strane.
pre 12 sati

Hoće li Donald Trump zgrabiti Nobelovu nagradu za mir u pet do dvanaest
Čini se da se kockice slažu u Trumpovu korist, s obzirom na to da su se, samo nekoliko dana pre objave ovogodišnjeg laureata, Izrael i Hamas dogovorili o okončanju rata.
09.10.2025

Stupilo na snagu primirje u Gazi
Sa olakšanjem i slavljem na ulicama dočekano je među Palestincima, ali i među Izraelcima, današnje stupanje na snagu primirja u Pojasu Gaze, prenele su svetske agencije.
09.10.2025
Komitet je naglasio da je važno da "plamen demokratije ostane upaljen u uslovima rastuće tame", a kao glavni razlozi za nagrađivanje venecuelanske političarke navode se: njena sposobnost da objedini razbijene opozicione snage u Venecueli oko zajedničkih ciljeva slobodnih izbora i demokratije, te simbolika njene borbe koja inspiriše građane Venecuele i usmerava međunarodnu pažnju na ljudska prava i demokratiju u zemlji koja se suočava sa autoritarnim tendencijama.
Diplomatski pritisak zbog Trumpa i ekonomska ljuljanja
Prema izveštajima norveških medija, pritisak sa njegove strane i iz njegove administracije intenzivirao se poslednjih nedelja, naročito nakon objave o prekidu vatre između Izraela i Hamasa i mogućnosti šireg mirovnog dogovora na Bliskom istoku.
Trump je javno više puta izjavljivao da "zaslužuje" Nobelovu nagradu i da mu je "ona već jednom uskraćena". U isto vreme, njegov sin Eric Trump je na društvenoj mreži X pozvao pratioce da podele objavu ako veruju da američki lider, odnosno @realDonaldTrump na mreži, zaslužuje Nobelovu nagradu za mir. Zvanični nalog Bele kuće na X-u je objavio njegovu fotografiju uz natpis "Predsednik mira".
Govoreći u Ovalnoj kancelariji, u prisustvu finskog premijera Alexandera Stubba, Trump je još jednom istakao sopstvena "mirotvorna dostignuća":
"Ne znam šta će oni odlučiti, ali znam ovo - niko u istoriji nije rešio osam ratova u devet meseci. Ja sam zaustavio osam ratova. To se nikada nije dogodilo. I nisam to radio zbog nagrade, već zato što sam spasao mnogo života."
Stubb je, s druge strane, naglasio da odluka pripada nezavisnom Nobelovom komitetu, ali je ocenio da je "bilans predsednika Sjedinjenih Država u poslednjih sedam do osam meseci prilično impresivan".
Trumpova kampanja stavila je Oslo u neugodan položaj. Norveški mediji i analitičari spekulisali su u prethodnom periodu o mogućim diplomatskim i ekonomskim posledicama ukoliko petočlani Nobelov komitet odbije da mu dodeli nagradu. Predsednik Komiteta, Jørgen Watne Frydnes, izjavio je za lokalni list VG da je odluka o ovogodišnjem dobitniku već doneta u ponedeljak, te nagovestio da bi mirovni sporazum na Bliskom istoku mogao eventualno da se razmatra tek za sledeću godinu.
Bloomberg
Norveški ministar spoljnih poslova Espen Barth Eide podsetio je da vlada nema nikakav uticaj na odluke Nobelovog komiteta. U međuvremenu, prema sajtovima za klađenje, Trump se uoči objave o dobitniku Nobelove nagrade za mir našao na na vrhu liste favorita, ispred humanitarne mreže Sudan Emergency Response Rooms i Julije Navaljne, udovice ubijenog ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog. Ipak, kladioničari su se u prošlosti često pokazali kao nepouzdani predviđači.
Norveška se istovremeno nalazi u osetljivoj fazi pregovora o trgovinskom sporazumu sa SAD, u kojem se nada smanjenju američke carine od 15 odsto na norveški izvoz. Dodatnu brigu izaziva činjenica da se čak 40 odsto ulaganja najvećeg svetskog državnog investicionog fonda - norveškog fonda vrednog oko dve hiljade milijardi dolara - nalazi upravo u SAD, što otvara pitanje mogućih ekonomskih odmazdi.
O Nobelovoj nagradi za mirNagrada za mir je jedna od pet Nobelovih nagrada ustanovljenih testamentom Alfreda Bernharda Nobela, švedskog pronalazača dinamita koji je preminuo 1896. godine. Preostale četiri nagrađuju dostignuća u oblastima fizike, hemije, fiziologije ili medicine i književnosti. Nagrada za ekonomske nauke uvedena je kasnije, 1968. godine, od Centralne banke Švedske, u znak sećanja na Nobela. Nobelov testament je predviđao da se nagrada za mir dodeljuje osobi koja je "najviše ili najbolje doprinela zbližavanju naroda, ukidanju ili smanjenju stalnih vojski i uspostavljanju i promovisanju mirovnih kongresa". Prva Nobelova nagrada za mir dodeljena je 1901. godine i podelili su je Henry Dunant, suosnivač Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, za svoj humanitarni rad u pomoći ranjenim vojnicima, i francuski političar Frederic Passy, za svoj dugogodišnji rad u međunarodnom mirovnom pokretu.
|
Prema pisanju The Independenta, Trump ima više nominacija za Nobelovu nagradu ove godine. Među njima su one iz Izraela, Pakistana i Kambodže, kao i nominacija američkog kongresmena Earla "Buddy" Cartera , koji je naglasio Trumpovu ulogu u postizanju primirja između Izraela i Irana. Jedan visoki ukrajinski političar takođe ga je kratko vreme podržavao, ali je potom povukao nominaciju, optužujući ga za popustljivost prema Vladimiru Putinu. Podsetimo na istorijski susret dvojice lidera ovog avgusta, koji je rezultirao "mekšim" odnosima između dve strane.
Trump i njegovi saradnici su sve vreme, tokom kampanje uoči dodele Nobela, tvrdili da on i Sjedinjene Države nikada nisu dobili zasluge za postizanje Abrahamovog sporazuma, koji su 2020. godine tokom njegovog prvog predsedničkog mandata normalizovali diplomatske odnose između Izraela i nekoliko arapskih zemalja. Takođe su dodali da je Trump "okončao sedam ratova" i izložio "plan u 20 tačaka za trajni mir na Bliskom istoku".
Kritike i prepreke
Uprkos nominacijama, šanse da Trump zaista osvoji Nobelovu nagradu sve vreme su bile ocenjene kao male. Članovi Nobelovog komiteta javno su kritikovali njegovu spoljnu politiku, a kriterijumi za dodelu nagrade - promovisanje bratstva među narodima, razoružanje i mirovni kongresi - teško se mogu povezati sa njegovim predsedničkim mandatom koji je obeležen trgovinskim ratovima, oštrim retoričkim sukobima i podrškom vojnim intervencijama.
Kritičari su, takođe, podsećali da mirovni sporazumi moraju biti trajni, a ne privremeni prekidi vatre, te da Nobelov komitet uglavnom izbegava da nagrađuje ličnosti koje same promovišu sopstvenu kandidaturu. Trumpovo insistiranje da "zaslužuje" nagradu, kao i česta samohvala, smatraju se nespojivim sa filozofijom Komiteta koji preferira dela koja govore sama za sebe.
Uloga politike i simbolike
Istorijski gledano, Nobelova nagrada za mir ponekad je imala i simboličku, geopolitičku funkciju - kao što je bio slučaj sa dodelom nagrade Baracku Obami 2009. godine, svega nekoliko meseci nakon njegovog stupanja na dužnost. Taj primer je Trump često koristio kao argument da bi i on mogao biti nagrađen.
"Obama je dobio nagradu, a ni sam nije znao zašto. Nije uradio ništa osim što je uništio našu zemlju", izjavio je nedavno novinarima, a prošle godine je rekao: "Da se prezivam Obama, Nobelovu nagradu bih dobio za deset sekundi."
Ipak, predsednik Nobelovog komiteta, Frydnes, jasno je naglasio da politički pritisci nikada nisu doneli rezultat i da je odluka nezavisna. Ove godine, naglašavali su uporno norveški mediji, svaki pokušaj uticaja iz Vašingtona deluje kontraproduktivno.
(Ažurirano podacima o Maríji Corini Machado.)