text size
Venecuela razmatra mogućnost izlaska iz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), što bi mogao biti novi udarac naftnom kartelu čiji je i sama bila jedan od osnivača pre više od šest decenija. Ideja o izlasku bila je tema razgovora sa američkim zvaničnicima, ali konačna odluka još nije doneta, rekli su izvori koji su želeli da ostanu anonimni.
Odluka o povlačenju iz OPEC-a naglasila bi velike političke promene u Karakasu otkako je predsednik Donald Trump svrgnuo dugogodišnjeg lidera Nicolása Madura i preuzeo kontrolu nad prodajom venecuelanske nafte.
Opširnije
Venecuela ukida državni monopol u naftnom sektoru
Privremena vlada Venecuele objavila je u četvrtak dugo očekivane propise za naftni sektor, kojima se praktično ukida višedecenijska kontrola državne naftne kompanije Petróleos de Venezuela SA (PDVSA) nad tim sektorom.
09.07.2026
Hiperinflacija kvari sliku oporavka - Venecuela na 600 odsto inflacije
Administracija Donalda Trumpa obećala je Venecuelancima ekonomski prosperitet nakon uklanjanja Nicolása Madura sa vlasti. Međutim, život je u dva meseca od tada postao još teži.
16.03.2026
Kakva budućnost čeka venecuelansku naftu
Venecuelanska naftna industrija je u rasulu, a da bi vratila staru slavu, bilo bi joj, prema procenama, potrebno 100 milijardi dolara, pod uslovom da najveće naftne kompanije uopšte žele da se prihvate tako rizičnog posla obnove.
13.03.2026
Donroova doktrina: profitabilne opklade na pad Madura i aneksiju Grenlanda
Šta investitori mogu da očekuju od Donroove doktrine, u kojoj Trumpova geopolitika diktira klase imovine.
17.01.2026
Sve veći uticaj Vašingtona vidi se i u razgovorima SAD sa venecuelanskim liderima o preuzimanju velikog udela u naftnim poljima te zemlje - razvoju koji bi još pre samo dve godine bio nezamisliv.
Pregovarači dve zemlje razgovaraju o tom predlogu, prema rečima izvora upoznatih sa situacijom koji su zatražili anonimnost. Neki od njih rekli su da se razmatra mogućnost zakupa nekoliko naftnih polja na period od 100 godina.
Portparol Bele kuće nije odmah komentarisao mogući potez Venecuele u vezi sa OPEC-om. Bela kuća takođe nije komentarisala pregovore o naftnim poljima, o kojima je prvi izvestio Axios. Venecuelansko ministarstvo informisanja nije odmah odgovorilo na zahtev za komentar.
Preuzimanje udela u venecuelanskim naftnim rezervama predstavljalo bi gotovo bez presedana direktno mešanje SAD u privredu druge zemlje, ali se uklapa i u ono što Trump naziva "Donroovom doktrinom", odnosno širenje američkog uticaja na zapadnoj hemisferi.
Trump je Venecuelu opisao kao 51. saveznu državu SAD i rekao da SAD kontrolišu njenu naftu.
To se uklapa u jak odnos Trumpove administracije prema poslovanju Venecuele, budući da je njegova vlada preuzela udele u kompanijama od Intel Corp. do proizvođača retkih zemalja MP Materials Corp. i rudarske kompanije Lithium Americas Corp. Trump je istovremeno nastavio da se zalaže za pristup prirodnim resursima u inostranstvu. Njegova administracija je prošle godine sa Ukrajinom osnovala zajednički investicioni fond koji se finansira prihodima od tamošnjih projekata u vezi sa mineralima, naftom i gasom.
Mogućnost da američka vlada direktno učestvuje u venecuelanskim naftnim projektima pokazuje koliko se industrija menja tokom perioda političke tranzicije. Velike međunarodne naftne kompanije uglavnom oprezno pristupaju Venecueli, dok nezavisni proizvođači i investitori spremniji da preuzmu rizik hrle u ono što mnogi smatraju najvećom naftnom prilikom još od raspada Sovjetskog Saveza.
Slava koja bledi
Nekada jedan od najvažnijih članova Organizacije zemalja izvoznica nafte, Venecuela je izgubila na značaju nakon što su američke sankcije i unutrašnja kriza gotovo urušile njenu naftnu industriju. Zemlja je u julu proizvodila 1,16 miliona barela nafte dnevno, prema Bloombergovoj anketi, što je manje od polovine proizvodnje od pre deset godina. Ipak, proizvodnja je ove godine porasla.
S obzirom na znatno manju proizvodnju, eventualni izlazak Venecuele verovatno ne bi imao veliki neposredan uticaj na globalno tržište nafte, kojim trenutno dominiraju potresi izazvani ratom SAD sa Iranom.
Ipak, ideja dobija sve veću podršku usled nezadovoljstva obavezama koje članstvo u OPEC-u nosi, a koje su javno izrazili Irak i druge zemlje. Ujedinjeni Arapski Emirati su pre samo četiri meseca saopštili da će napustiti kartel, čime su dodatno ugrozili jedinstvo grupe i njen uticaj na cene sirove nafte.
Izlazak Venecuele još više bi pojačao sumnje u to da li OPEC, predvođen Saudijskom Arabijom, može da ostane ujedinjen i da zadrži uticaj na cene sirove nafte. Dalje osipanje članstva moglo bi da gurne zemlje članice u žestoku borbu za tržišni udeo, nalik kratkom cenovnom ratu iz 2020. godine.
Neki američki zvaničnici zamišljaju naftnu silu izgrađenu na savezništvu SAD i Venecuele, koje bi znatno umanjilo uticaj OPEC-a, rekao je jedan od izvora.
Karakas trenutno nije podvrgnut ograničenjima proizvodnje OPEC-a, s obzirom na razmere pada proizvodnje poslednjih godina. Drugi izvor rekao je da bi oslobađanje zemlje od eventualnih proizvodnih kvota omogućilo Venecueli da dugoročno maksimalno poveća proizvodnju, a time i snizi cene. Vašington bi tako mogao da sprovodi svoje planove za venecuelanski naftni sektor bez obaveza prema drugoj grupi, rekao je izvor.
Pravi trenutak?
Moguće povlačenje Venecuele iz OPEC-a moglo bi da otvori put američkim i drugim međunarodnim naftnim kompanijama da odigraju veću ulogu u obnovi naftne industrije te zemlje. To bi potencijalno dodatno povećalo globalni višak nafte koji Međunarodna agencija za energetiku i drugi vodeći analitičari očekuju u narednim godinama.
Moguće izdvajanje Karakasa iz OPEC-a predstavljalo bi pobedu za Trumpa, dugogodišnjeg kritičara OPEC-a i njegove sposobnosti da podiže cene nafte i troškove goriva za američke potrošače.
Otkako su američke snage 3. januara zarobile Madura, a vršilac dužnosti predsednika Delcy Rodríguez preuzela vlast, odnosi Vašingtona i Karakasa promenili su se od izolacije i neprijateljstva ka sve dubljem partnerstvu, dok Trump vrši značajan uticaj na zemlju i njene ogromne prirodne resurse.
Bloomberg
Trumpova administracija obnovila je diplomatske odnose, ponovo otvorila ambasadu SAD u Karakasu i počela direktne razgovore sa Rodríguez i njenim najvišim ministrima, koristeći spoj ublažavanja sankcija, pristupa globalnom finansijskom sistemu i kontrole prihoda od nafte kako bi usmeravala politiku zemlje. Chevron Corp., druga najveća američka naftna kompanija po proizvodnji, u aprilu je sa Venecuelom ugovorila zamenu imovine koja će znatno proširiti njeno poslovanje u toj zemlji.
Venecuela je bila jedna od pet zemalja proizvođača nafte koje su 1960. godine osnovale OPEC i smatra se najzaslužnijom za nastanak organizacije, zahvaljujući intenzivnim diplomatskim naporima tadašnjeg ministra nafte Juana Pabla Péreza Alfonsa.
Kartel i njegovi partneri od tada igraju značajnu ulogu na svetskim tržištima nafte - od arapskog naftnog embarga tokom 1970-ih, do velikih smanjenja proizvodnje kojima su stabilizovane cene i kojima je podržan veliki deo globalne naftne industrije tokom pandemije virusa korona.
Venecuela je imala ključnu ulogu i u nastanku OPEC+, saveza koji je 2016. godine formiran između ključnih članica kartela i zemalja koje nisu članice, uključujući Rusiju, i koji je tada ponovo ojačao organizaciju čiji je uticaj počeo da slabi.
Međutim, poslednjih godina uticaj koalicije ponovo deluje sve slabije. Američki proizvođači nafte iz škriljaca i drugi konkurenti širom sveta umanjili su njenu sposobnost da utiče na cene. Osim toga, velika nova nalazišta u Gvajani i Brazilu dodatno su smanjila dominaciju OPEC-a nad globalnom proizvodnjom.