Srbija

Srbija bi do 2030. mogla da dobija 1,8 GW energije iz vetra

Autor: Suzana Peljto

17. oktobar 2024, 06:00

Srbija bi do 2030. mogla biti jedan od lidera u regionu po proizvodnji energije iz vetra

U trci za postavljanje vetrenjača u Srbiji vodi Miodrag Kostić, sustižu ga Kinezi

Solar, vetar i hidro budući energetski temelji Srbije umesto uglja

Srbija bi do 2030. mogla da dobija 1,8 GW energije iz vetra

Depositphotos

Suzana Peljto

U Srbiji je trenutno instalisano 512 megavata energije iz vetra, a ovu struju daje desetak vetroparkova koji su izgrađeni u zemlji. Evropska organizacija WindEurope predviđa da bi Srbija do 2030. mogla da dobija 1.800 megavata energije iz vetra. Podsetimo, cilj Vlade Srbije je da do kraja ove decenije na mreži bude 3,5 GW struje iz sunca i vetra.

Ukoliko bi se prognoza WindEuropea obistinila, Srbija bi bila u vrhu Adria regiona po dobijanju energije iz vetra. Ispred Srbije bila bi samo Hrvatska.

WindEurope predviđa da bi do 2030. godine Hrvatska mogla da ima ukupan kapacitet energije iz vetra od oko 2.000 megavata, Srbija 1.800 megavata, Severna Makedonija 690 megavata, Bosna i Hercegovina 610 megavata, Crna Gora 400 megavata i Albanija 220 megavata.

U izveštaju organizacije WindEurope navodi se da je trenutni lider u regionu po dobijanju struje iz vetroenergije Hrvatska sa oko 1.200 megavata, sledi je Srbija sa oko 500 megavata, zatim Bosna i Hercegovina sa oko 220 megavata, iza nje je Crna Gora sa oko 120 megavata. Ispod 100 megavata imaju Severna Makedonija i Slovenija. Albanija trenutno nema nijednu izgrađenu vetroelektranu.

Ko su najveći ulagači u vetrenjače u Srbiji

Ulaganje u obnovljive izvore energije (OIE) postaje važan biznis u Srbiji. Jedan od najvećih investitora u ovom poslu zasad je srpski biznismen Miodrag Kostić, ali sustižu ga kineske kompanije. U poslednje vreme i turske kompanije vide Srbiju kao važnu destinaciju za OIE ulaganja. U toj trci je i zeleni energetski gigant iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Masdar, koji uskoro počinje da gradi drugi vetropark u Srbiji.

OIE kompanije Miodraga Kostića učestvovale su u izgradnji čak četiri vetroparka u Srbiji. To su vetroparkovi "Kula", "La Piccolina", "Košava" i "Krivača".

Prva tri vetroparka MK Grupa izgradila je u saradnji sa italijanskom kompanijom Fintel (posluju pod nazivom MK Fintel Wind), dok je "Krivača" izgrađena u saradnji sa slovenačkim fondom ALFI Renewables. Ukupna jačina ovih vetroparkova je oko 190 megavata, a vrednost investicija iznosila je oko 310 miliona evra. MK Grupa i Fintel trenutno grade još dva vetroparka - "Kulu 2" i "Košavu 2".

Najveći OIE projekat u Srbiji investiraće i gradiće Kinezi. Reč je o izgradnji vetroparka, solarne elektrane i postrojenja za proizvodnju vodonika u Boru, a za izgradnju ovog projekta u januaru je potpisan ugovor. Investitor i graditelj je kineska kompanija Shanghai Fengling Renewables, ukupan kapacitet vetroparka (1.500 megavata) i solarne elektrane (500 megavata) biće dva gigavata, a vrednost investicije dve milijarde evra. Projekat će biti završen 2028. godine i služiće Zijin Copperu za proizvodnju struje.

Zatim, kineska kompanija PowerChina i kompanija CWP Europe gradiće zajednički vetropark "Vetrozelena" na teritoriji Pančeva jačine 300 megavata.

Turska kompanija Fortis Energy razvija tri projekta u oblasti energije vetra ukupnog kapaciteta 481 megavat. Planirano je da projekti budu završeni do kraja 2026. Prvi vetropark nalaziće se u Gornjaku i bio bi jačine 175 megavata, drugi na Juhoru jačine 130 megavata i treći u Vranju snage 175 megavata.

Energetska kompanija iz Emirata Masdar zajedno sa kompanijom Taaleri iz Estonije uskoro počinje izgradnju drugog vetroparka u Srbiji "Čibuk 2". Budući vetropark "Čibuk 2" trebalo bi da bude izgrađen u atarima Bavaništa i Mramorka, kod Kovina. Očekivana instalisana snaga ove vetroelektrane je 154 megavata.

Sa izgradnjom vetroparka "Čibuk 2", ukupni kapacitet obnovljive energije kompanije Masdar Taaleri Generation u Srbiji dostiže 312 megavata, čime će "Čibuk 1" i "Čibuk 2" zajedno činiti najveći vetropark u Srbiji.

Solar, vetar i hidro budući energetski temelji Srbije umesto uglja

Vlada Srbije usvojila je u krajem jula Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan za period do 2030. godine sa projekcijama do 2050. godine.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je tada da Integrisani plan stavlja težište na ulaganja u obnovljive izvore energije i da je plan da oko 3,5 gigavata novih elektrana na energiju sunca i vetra treba da bude na mreži do 2030. To znači da će se skoro svaki drugi megavat-sat proizvedene električne energije obezbeđivati iz čistih izvora.

Može se zaključiti da Srbija ovim ambicioznim planom poručuje da se polako udaljava od termoelektrana i proizvodnje struje iz uglja, iako je nedavno najavljeno otvaranje bloka B3 u okviru Termoelektrane "Kostolac" i 450 miliona evra za otvaranje novih kopova uglja.

Kakva je situacija sa vetrenjačama u Evropi

Evropa je instalisala 6,4 gigavata novih kapaciteta vetroenergije u prvoj polovni 2024. godine, navodi se u izveštaju WindEurope. Od tih 6,4 gigavata, čak 5,7 gigavata je izgrađeno u zemljama koje su članice Evropske unije. Takođe, od ukupnog broja novih vetroelektrana u prvoj polovni godine, 83 odsto je izgrađeno na kopnu, ostatak na moru.

Nemačka je izgradila najviše energije vetra u prvoj polovini godine, 1,7 gigavata, slede je Francuska sa 1,2 gigavata i Španija sa 876 megavata.

Evropa je naručila 9,5 gigavata novih vetroturbina u prvoj polovini 2024. To je za 11 odsto više u odnosu na prvu polovinu 2023.

Evropa sada ima 278 gigavata energije iz vetra. Od toga je 243 gigavata na kopnu i 35 gigavata na moru. Zemlje članice Evropske unije imaju 225 gigavata energije iz vetra.

WindEurope predviđa da će EU od 2024. do 2030. godišnje instalirati u proseku 22 gigavata novih vetroelektrana. Međutim, da bi ispunila svoje klimatske i energetske ciljeve za 2030, EU bi trebalo u proseku da izgradi 33 gigavata godišnje, ističe se u izveštaju WindEurope.

Sve vesti iz rubrike Ekonomija

Ekonomija

sve vesti iz rubrike Ekonomija

Registrujte se da biste nastavili sa čitanjem. Registrujte se

Nastavite sa čitanjem odabirom jedne od opcija ispod

BESPLATNI NALOG

Pročitajte ovaj i još 1 članak (ne odnosi se na PREMIUM članke)

Besplatan newsletter

Registrujte se

Pretplata

Neograničen pristup premium sadržaju na svih 5 portala

Neograničen pristup TV & video sadržaju

Ekskluzivne priče i analize iz Businessweek Adria

Istraži ponude

Aktivirajte još 1 besplatan članak i nastavite sa čitanjem.

Otključajte sada

Iskoristili ste 1 besplatni članak

Cenimo vaš interes za pouzdane informacije. Aktivirajte još 1 besplatan članak i nastavite sa čitanjem.

Otključajte sada

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € nedeljno.

Dobijte neograničen pristup danas

Nastavi

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € nedeljno.

Vaši rivali već znaju ovo. Hoćete li ostati u mraku?

Pridružite se sada za samo 11€ mesečno. Otkažite bilo kada.

Istraži ponude