Trgovci se sve češće klade da su centralne banke širom Evrope praktično završile sa snižavanjem kamatnih stopa.
Novčana tržišta pokazuju da se očekuje da Evropska centralna banka, švedska Riksbank i norveška Norges Bank sutra zadrže kamatne stope nepromenjenim, a potom uglavnom ostanu na pauzi sve do 2026. godine.
Opširnije
Beograd bojkotuje samit EU i regiona u odsustvu napretka na evropskom putu
Ponovo odloženo otvaranje Klastera 3 u pregovorima sa Srbijom, dok zvanični Beograd najavljuje da Srbija u sredu neće učestvovati na Samitu EU-Zapadni Balkan.
pre 7 sati
Sad je zvanično - EU znatno ublažava pravila o održivosti i sužava krug obveznika
Izveštavanje o održivosti ubuduće će biti obvezno samo za najveće kompanije.
16.12.2025
Srpska industrija pred novim nametima -počinje oporezivanje ugljenika
Zagađivači iz proizvodne industrije od 1. januara moraće da plate četiri evra za svaku tonu emitovanih gasova sa efektom staklene bašte.
16.12.2025
EU na testu moći zbog Ukrajine i trgovine sa Južnom Amerikom
EU se ove nedelje suočava sa jednim od najvažnijih ispita u poslednjim decenijama. Da li može da deluje kao samostalna geopolitička sila?
14.12.2025
Čak i kada je reč o Engleskoj centralnoj banci, od koje se u četvrtak očekuje smanjenje kamatne stope, tržišta i dalje u potpunosti uračunavaju samo još jedno dodatno sniženje tokom naredne godine, uprkos rastućim šansama za još jedno smanjenje nakon blažeg nego što se očekivalo očitavanja inflacije u sredu.
To predstavlja oštar zaokret u tržišnom raspoloženju u odnosu na početak ove godine, kada se smatralo da su centralne banke širom Evrope na putanji agresivnog smanjenja kamata sve do 2026. godine. Slično tome, i Švajcarska narodna banka, koja je među prvima krenula sa popuštanjem i više puta smanjivala kamate, sada je stala rame uz rame sa ostalima, pošto je referentnu stopu već spustila na nulu.
"Mnoga smanjenja su već sprovedena u velikom broju ovih zemalja, monetarna politika više nije restriktivna", rekao je Mike Riddell, portfolio menadžer u Fidelity International. "Najveća kamatna priča u proteklih mesec dana jeste to što se sada za neke od ranijih 'rezača' kamata očekuje da sledeći potez bude povećanje, a ne novo sniženje."
Bloomberg
Takav razvoj događaja navodi trgovce da preispitaju izglede za prinose na obveznice i kretanja valuta. Prinosi na nemačke dvogodišnje obveznice, koje predstavljaju referentnu tačku za evrozonu, porasli su ovog meseca za oko deset baznih poena, zbog izgleda za ponovno pooštravanje monetarne politike od strane Evropske centralne banke.
Šta kažu Bloomberg stratezi
"Centralne banke podižu kamatne stope kada postoji rizik od ponovnog ubrzavanja inflacije ili kada se proceni da je monetarna politika previše labava. Nijedan od tih uslova trenutno ne važi… ravnoteža rizika naginje ka tome da Evropska centralna banka razočara 'jastrebove' i izvrši pritisak na evro, koji već deluje skup u odnosu na kamatne stope u više valutnih parova", kaže Skylar Montgomery Koning, makro strateg.
U međuvremenu, ekvivalentni prinosi u Velikoj Britaniji pali su tokom decembra. Očekuje se da će Engleska centralna banka u četvrtak sniziti referentne troškove zaduživanja za dvadeset pet baznih poena, na tri i po odsto, a zatim još jednom do sredine 2026. godine.
Trgovci su u sredu dodatno pojačali te opklade nakon što su podaci pokazali da je inflacija u novembru bila blaža od prognoza. Novčana tržišta sada vide ukupno šezdeset šest baznih poena smanjenja do kraja 2026. godine.
"Velika Britanija je velika iznimka", rekao je Riddell, dodajući da bi se očekivanje dodatnih smanjenja kamata moglo odigrati kroz prodaju funte.