Izdvajanje za zdravstvo kao procenat BDP-a u Srbiji iznosi nešto iznad 10 odsto, prema podacima Svetske banke iz 2021. godine. Zdravstveni sistem u Srbiji finansira se iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje koji iznose 10,3 odsto. Međutim, i pored toga, oko 35,7 odsto (podaci Svetske banke iz 2021) izdvajanja za zdravstvo je iz iz džepa korisnika.
Bloomberg Adria
Jasmina Knežević, osnivač Bel Medica i član Upravnog odbora Acibadem Bel Medic, kaže da se danas, zapravo, između 35 i 40 odsto izdvajanja za zdravstvo - izdvaja iz džepa korisnika.
Opširnije

Od rođaka iz inostranstva prošle godine više para nego od stranih investitora
Najviše novca, već po tradiciji, poslato je iz Nemačke, u kojoj živi veliki deo srpske dijaspore.
10.07.2024

Privreda Srbije profitabilna devetu godinu zaredom, IKT sektor odskače
Privreda Srbije je, uprkos globalnom ekonomskom usporavanju i geopolitičkim tenzijama, ostala na nepromenjenom nivou sa rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2,5 odsto.
14.06.2024

Analiza BBA: Adria region čeka solidan rast, Expo 2027 jedan od ekonomskih pokretača
Oporavak inostrane potražnje daće podsticaj izvozu iz regiona.
17.06.2024

Kako su Španija i Grčka postale najbrže rastuće ekonomije Evrope
Rast u Španiji i Grčkoj ove godine bi trebalo da premaši dva odsto, u poređenju sa samo 0,8 odsto za evrozonu.
15.06.2024

"Ranije se smatralo da je izdvajanje za zdravstvo 10-11 odsto, to je ono što se izdvaja iz doprinosa. Kažu da 35-40 odsto ide iz novčanika građana koji plaćaju ove usluge, što opet nije malo, jer to je nešto što su građani već platili kroz prvobitna izdvajanja, i sada su spremni za tu uslugu da izdvoje i dodatna sredstva", priča Knežević.
Navodi i da u ovom trenutku, prema podacima Asocijacije privatnih zdravstvenih ustanova, u privatnom sektoru radi oko 20 odsto lekara ili više od 5.000, zatim 18.000 sestara, plus nemedicinsko osoblje.
"To je veliki sektor i u Srbiji počinje da bude zaista vrlo ozbiljan sektor", kaže Knežević i dodaje da su u privatnom sektoru na samom početku razvijenije bile ambulantna služba i dijagnostika. Međutim, u poslednje vreme i to se menja.
Bloomberg Adria
"Razvijaju se bolnice u kojima se sada rade ozbiljne operacije, porođaji i sve drugo. Što se tiče preventive, mislim da je i tu privatni sektor lider, zato što je lepši ambijent, veća mogućnost da se lekar posveti, pacijent se tu oseća bolje, a imamo i ozbiljan razvoj privatnog zdravstvenog osiguranja."
U perspektivi, Jasmina Knežević kaže da privatni i javni sektor ne vidi kao dva sukobljena fronta.
Bloomberg Adria
"Ja gledam na to drugačije, mislim da su to dva sektora koja će u budućnosti morati da rade zajedno. U Srbiji natalitet pada, a mortalitet raste, kraće živimo, odlazi nam stanovništvo, imamo odliv lekara, i mislim da nemamo izbora. Moramo da usmerimo sav svoj intelekt i sve svoje resurse - kadar i opremu - da bismo jednostavno opstali i bili zdravija nacija."

Kada je u pitanju integracija privatnog i javnog zdravstvenog sistema, Knežević kaže da je to politička odluka i toga kako će se naći najbolji način da se iskoriste resursi kojima raspolažu oba sektora. "Mislim da treba iskoristiti energiju i snagu preduzetnika, i to je način da zadržite lekare. Mislim da je krucijalno važno za očuvanje našeg zdravstvenog sistema da stimulišemo lekare da otvaraju svoje ordinacije i ostaju u Srbiji", dodaje Knežević i zaključuje:
"Pacijentima uopšte ne treba da bude bitno ko je vlasnik kapitala, treba da bude bitno da li je dobar kvalitet pružene zdravstvene usluge i da li se poštuju pravila i prema državi i prema medicinskoj struci."
Ceo intervju poslušajte u videu.